Revolut u Hrvatskoj ima više od pola milijuna korisnika, njegov rast mogao bi smanjiti bankarske naknade - Monitor.hr
Jučer (15:00)

A od čega se onda oni financiraju?

Revolut u Hrvatskoj ima više od pola milijuna korisnika, njegov rast mogao bi smanjiti bankarske naknade

To je otprilike brojka koju imaju srednje velike banke poput HPB-a i OTP-a. Iako na hrvatskom tržištu još uvijek nema važne bankarske proizvode i usluge, poput kredita ili prekoračenja po računu, u slučaju njihova uvođenja, mogao bi postati ozbiljna konkurencija tradicionalnim bankama. Unatoč tome, Revolut još uvijek ne može u potpunosti konkurirati tradicionalnim bankama u Hrvatskoj jer ne nudi neke ključne usluge, poput kredita, koji klijente vežu uz banke. Međutim, situacija bi se mogla promijeniti u idućim godinama. No, planovi za širenjem signaliziraju smjer u kojem fintech industrija ide – prema potpunoj digitalizaciji i pojednostavljenom pristupu financijskim uslugama, što bi moglo utjecati i na bankarske naknade. Marko Repecki za Forbes


Slične vijesti

04.12. (15:00)

Besplatni račun? Da, ali uz skuplju sitnicu!

Banke ukidaju naknadu za račun, ali podižu cijene drugih usluga

Klijenti banaka izborili su ukidanje naknada za vođenje tekućih računa, no s početkom 2025. očekuje se rast cijena ostalih usluga. Banke, u suradnji s HUB-om, dovršavaju metodologiju obračuna naknada prema smjernicama HNB-a, koja bi trebala osigurati transparentnost i bolju regulaciju. Zagrebačka banka već je najavila znatna poskupljenja od siječnja. HNB tvrdi da nova pravila ne bi trebala utjecati na cijene, dok su banke na naknadama i provizijama već zaradile 659,4 milijuna eura u prvih devet mjeseci ove godine, što je porast od 8,5% u odnosu na lani. Lider

05.11. (10:00)

Simple life hack

Boris Rašeta o emisiji Potrošački kod: Naknade na nulu

Banke naplaćuju nekoliko stotina – stotina! – naknada za sve što im padne na pamet. Malo im se koja vlada usudila umiješati u naknade jer vladama trebaju krediti, a njih dijele banke. Lani su “hrvatske” banke zaradile 1,2 milijarde eura! “Mi danas govorimo o aktualnim najavama ministra o ukidanju naknade za vođenje tekućeg računa ili primjerice smanjivanju naknade za raznorazne usluge platnog prometa. Međutim, postoji niz drugih usluga na kojima banke dobro zarađuju. Usluge mobilnog bankarstva, internetskog bankarstva i to se rijetko promatra kao jedinična usluga, već jedno bez drugog gotovo pa i ne može. Ako gledamo smanjivanje tih troškova, danas postoje izvrsna visokotehnološka rješenja koja nude opciju platnog prometa bez ikakve naknade, plaćanja računa bez ikakve naknade. Znači, ako su ljudi uistinu vođeni time da smanje troškove koje imaju za takve usluge, onda bi trebali ići u tom smjeru“, kazala je Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, preporučivši svima koji ne žele biti ovce za šišanje, put u banku – i šišanje naknada. Može se, primjećuje Boris Rašeta u svom tv pregledu za Novosti.

23.10. (01:00)

Uvijek pronađu način

Ukida se naknada za vođenje računa. Banke povećavaju sve ostale naknade

Ministarstvo financija na čelu s ministrom Markom Primorcem je početkom ovog mjeseca najavilo zakonsko ukidanje naknada za vođenje računa u bankama. Banke su to prihvatile relativno mirno, ali izgleda da planiraju nadoknaditi gubitak prihoda od vođenja osnovnih računa tako što su povećali dio ili sve ostale naknade. Zaba je već obavijestila svoje klijente da će na početku 2025. ukinuti naknadu za ugovaranje i vođenje osnovnog računa, ali su istodobno značajno povećane naknade za vođenje drugih računa i ostale usluge. Paketi usluga banke, koji osim samog računa uključuju online bankarstvo, besplatnu upisninu i članarine za kreditne kartice, osiguranja, asistencije itd., rastu. HNB je ranije poslao zahtjev bankama da dostave metodologije na temelju kojih su izračunale da je potrebno povećavati naknade ove i prethodnih godina. A o tome hoće li još koja banka povećavati naknade odgovorit će uskoro iz Hrvatske udruge banaka. Branimir Perković za Index.

08.10. (13:00)

Sve što se da naplatiti, naplati

HNB želi neujednačenim bankarskim naknadama stati na kraj, traže od banaka da definiraju metodologiju

Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, druge po važnosti su naknade vezane uz kreditne kartice, a treće po udjelu u prihodima su naknade za vođenje računa. Kako bi konačno uveo red u područje naknada, HNB je krajem lipnja poslao okružnicu bankama, kojom je zatražena uspostava metodologija kojima će se definirati kako se utvrđuju naknade. Za to im je postavljen rok od šest mjeseci. Tarife bankarskih naknada javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako komparirati. Koristan alat za snalaženje u šumi naknada je preglednik HNB-a. tportal

14.02. (09:00)

Svi gledamo kako proći što jeftinije

Bankarske naknade: Usluge variraju od banke do banke, no neke su povoljnije od drugih

Prema podacima HNB-a, prihodi banaka od naknada i provizija u 2022. dosegnuli su 802,6 milijuna eura, što je 16 posto više nego godinu ranije. U prošloj godini zabilježen je blag pad prihoda od naknada. Kako banke nisu smanjivale naknade i provizije u svojim tarifama, može se zaključiti da su građani i poduzetnici reducirali troškove koristeći jeftinije bankarske opcije. Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, zatim naknade vezane uz kreditne kartice i one za vođenje računa. Vođenje računa najviše naplaćuje Addiko banka, a najmanje PBZ. Erste banka besplatno nudi online bankarstvo, dok se bezgotovinska plaćanja razlikuju. Prilikom plaćanja u poslovnici najnižu fiksnu proviziju (jedan posto) imaju HPB i PBZ, a najvišu proviziju od dva posto imaju Addiko i OTP banka. tportal

25.02.2022. (10:00)

Bankomati za bankomat

Slijedi nam novi val poskupljenja bankarskih naknada

Na službenim stranicama banaka nižu se obavijesti o povećanju naknada koje klijente očekuju ove godine. Neke su banke već povećale svoje namete, a neke to najavljuju kroz idućih par mjeseci. Provizija koju narod plaća da bi dizao vlastiti novac tako će i ove godine obilato uvećavati bankarske prihode, a prihodovni uzlet te vrste krenuo je još pri početku pandemije. Dvadeset naših banaka u pandemijskoj je 2020. godini samo na naknadama građanima i tvrtkama zaradilo više od 4,5 milijarde kuna. Valja ovdje primijetiti i da su pandemijski solidarno u zadnje dvije godine u većini banaka naknade za izravno terećenje prebačene na leđa potrošača, dok su ranije te naknade u pravilu plaćale tvrtke s kojima bi bio ugovoren takav model plaćanja – za njih najpovoljniji, jer se automatski naplaćuju s računa potrošača. Novosti…