Renault je proizvodio najbolje tenkove i taksije koji su zaustavili ofenzivu na Marni, a Citroën streljivo, Rolls-Royce proizvodio oklopnjake...

I autoindustrija je imala svoj ratni put

Renault je proizvodio najbolje tenkove i taksije koji su zaustavili ofenzivu na Marni, a Citroën streljivo, Rolls-Royce proizvodio oklopnjake…

Andre-Gustave Citroën uoči izbijanja Prvog svjetskog rata nije bio netko koga se prvo povezivalo s automobila. Francuski industrijalist je doduše 1906. postao direktorom automobilske tvrtke Mors, no kad su topovi zapucali nad Europom Andre Citroën bio je zadužen za masovnu proizvodnju streljiva. I to je činio briljantno te je stekao svjetsku slavu. Prva bitka na Marni odvijala se od 5. do 12. rujna 1914., a za zaustavljanje snažnog njemačkog napada najzaslužniji su Renaultovi automobili Type AG i Type AG-1, kolokvijalno zvani ‘Taxi de la Marne’. Malo je poznato da je Henry Ford bio veliki pacifist, međutim, kad je Amerika 1917. ušla u rat svi Fordovi traktori i kamioni u britanskim tvornicama proizvodili su se isključivo za potrebe vojske. Nacional

povijest Prvi svjetski rat vojna industrija vojska

Hvala, ovo ne gledam

Na HRT-u krenula dokumentarna serija ‘Partija’, Klasić: To je klasičan primjer povijesnog revizionizma

Iz perspektive gledatelja serija mi izgleda konfuzno i dosadno. Što se tiče profesionalne perspektive, ovo je klasičan primjer povijesnog revizionizma. Nije mi jasno zašto serija o jednoj političkoj stranci kreće na sredini priče. Volio bih vidjeti seriju koja će biti prikazana na HRT-u o, recimo, HDZ-u, koja će, umjesto od barake na Jarunu, krenuti od toga da je HDZ proglašen zločinačkom organizacijom, sa svojim šefom u zatvoru. To se nikad neće dogoditi. Netko tko ne zna ništa o Partiji, gledajući ovu seriju, neće saznati ništa o tome da je ona bila treća stranka po snazi u Kraljevini Jugoslaviji, ponajviše zbog svojih emancipatorskih politika u smislu prava radnika i žena, koja se borila protiv velikosrpske hegemonije i zato bila zabranjena. Kaže Hrvoje Klasić za tportal, na kojemu su pitali i Zlatka Hasanbegovića za mišljenje, koji se, očekivano, ne slaže s kolegom Klasićem, tvrdeći da se takva serija trebala snimiti i ranije.

dokumentarna serija Gordan Malić Hrvoje Klasić Komunistička partija povijest

Kako izgubiti državu u nekoliko koraka

Hrvatska u magli – srljanje u Kraljevinu SHS i uloga Stjepana Radića u borbi protiv toga

Stjepan Radić je 24. studenog 1918. održao znameniti govor upozoravajući na opasnosti ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom, poručivši političarima da „ne srljaju kao guske u maglu“. Radić se protivio centralizmu pod srpskom dinastijom, predviđajući da će takva državna zajednica ugroziti hrvatsku samostalnost. Za razliku od Strossmayerova i Starčevićeva govora na Velikom Saboru 1861., koji su bili konceptualne naravi, Radićev je govor bio reakcija na važnu odluku o budućnosti Hrvatske, odluku koja markira granicu između dviju epoha hrvatske (geo)političke pripadnosti (zapadnom i istočnom krugu) i gotovo proročanski ukazuje na posljedice južnoslavenskog ujedinjenja provedenog po diktatu Beograda. Iako je bio marginaliziran i suočen s prijetnjama smrću, ostao je nepokolebljiv. Nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prosvjedi su ugušeni, a Radić je 1928. ubijen u beogradskoj skupštini. Višnja Sarešina za Lider.

povijest Stjepan Radić Višnja Starešina

Novi Amsterdam

Kad bi vas netko pitao koji je glavni grad svijeta, odgovor bi se možda nametnuo sam od sebe

New York je svet u malom, jer bi najviše ljudi na planeti htelo baš tamo. Iako bi mnogi što su tamo trenutno hteli da su negde drugde. Takvo je vreme. Grad na ušću Hudsona uvek je bio drugačiji. Ovog meseca taj grad slavi veliki jubilej – 400 godina. Nije baš kao Beograd ili London, još manje kao Atina ili Damask.

Starosedeoci Severne Amerike sasvim izvesno nisu razumeli koncept posedovanja zemlje kakav su sa sobom doneli Evropljani, ali je bar savest Holanđana mogla da bude mirna – nisu ništa ukrali, nego pošteno platili. U svoje četiri decenije postojanja Nieuw Amsterdam i cela Nova Holandija bili su izrazito multinacionalni. Oko polovine stanovnika došlo je iz cele Nizozemske, ali je druga polovina obuhvatala ljude sa svih krajeva koje zapljuskuje Atlantik.

Novi Amsterdam brzo je postao bitna tačka u holandskoj pomorskoj mreži, koja je na Atlantiku sezala do Benina, južnih krajeva Afrike, Brazila, Surinama, Kariba i matične zemlje. Protok robe unutar te mreže bio je veoma obiman. Odmah je bilo jasno da ovaj grad ima mnogo veći značaj od običnih trgovačkih naseobina kakve su nicale po svim kolonijama. Pulse o povijesti New Yorka.

New York povijest SAD

Njegova riječ vrijedi tisuću kuna

Otac domovine: Tek nakon njegove smrti, Starčevićev koncept samostalne hrvatske države počinjao je dobivati težinu u hrvatskoj politici i širu političku podršku u narodu.

Njegova se politika sastojala od puno strasti, emocija i nacionalnog zanosa, čvrste logičke i povijesne i pravne utemeljenosti njegovih političkih zahtjeva, krutosti stavova i nesklonosti bilo kakvom kompromisu ili taktiziranju, borbenosti i prezira prema političkom pacifizmu, oštre polemičnosti i nerijetko gruba verbalnog izričaja. I od potpune posvećenosti onome što je smatrao prioritetom hrvatske politike – stvaranju samostalne hrvatske države: ‘makar bila samo uru dugačka i uru široka, makar bilo pet Hrvata neka to pet bude slobodno i sretno‘. Pritom je imao izraziti deficit političke pragme, a diplomatske finese nije imao ni u tragovima. Ili kako je sam rekao znamenitom govoru na Velikom saboru 1861.: ‘Gospodo, ja najradje mučim, nu kad govorim, ja govorim kako mislim i ćutim.‘

Starčevićev koncept samostalne hrvatske države izgrađen je na osnovi povijesnog državnog prava, odnosno prava na teritorije koji su nekoć pripadali hrvatskim kraljevstvima, a u pogledu stanovništva je možda bio najsličniji konceptu na kojem je stvoren SAD – sve tijekom stoljeća doseljeno stanovništvo smatrao je Hrvatima. Iz današnje političke perspektive to izgleda kao asimilacijski i velikohrvatski koncept. Ali u to doba, kada su Austrija i Mađarska dogovorno otimale hrvatske teritorije uz snažnu germanizaciju i mađarizaciju, a Srbija intenzivno promovirala velikosrpski projekt među pravoslavnim stanovništvom, Starčevićev je koncept bio inkluzivna ‘kamilica‘, bez šanse za političkom realizacijom. Višnja Starešina za Lider.

Ante Starčević povijest Višnja Starešina

Nekad se u Saboru moglo čuti i nešto pametno

Josip Juraj Strossmayer: Njegov govor u Saboru 1861. vjerojatno je najsnažniji poziv za stvaranje autentične i autohtone nacionalne elite ikad izgovoren

U hrvatskom Saboru, jel. Kićenom i kultiviranim retorikom, po kojoj je bio čuven, biskup Strossmayer poručio je svojim kolegama zastupnicima: Gospodo, nije dosta, da nosimo zdravu mišicu i srce junačko. Danas se vojuje više i odlučuje oružjem duha nego oružjem materijalnim. Zaman nam najznamenitiji položaj, zaman najplemenitije zadaće, ako nam umnih i moralnih sila uzmanjka, bez kojih sve blago neba i zemlje ništa ne prudi… Imenovanje Strosmayera biskupom malene pogranične biskupije postalo je zaglavni kamen razvoja hrvatske kulture te sustava znanosti i obrazovanja, dakle sustava koji oblikuju nacionalnu elitu, proizvode ‘softver‘ nužan za stvaranje samostalne države i njezinu opstojnost. Višnja Starešina za Lider

Josip Juraj Strossmayer povijest Višnja Starešina

Navik on živi ki zgine pošteno

Urota zrinsko-frankopanska i njezino brutalno slamanje od strane Bečkog dvora i danas može biti povijesna lekcija iz politike i geopolitike

U vrijeme kada se hrvatska politička retorika nerijetko spušta na razinu psovke, a strateško promišljanje budućnosti i ne postoji, cilj je ovog serijala Višnje Starešine za Lider podsjetiti kako se o velikim i egzistencijalnim izazovima naroda i države može promišljati, govoriti i djelovati drukčije – Oproštajno pismo grofa Petra IV Zrinskog supruzi i političkoj suradnici Ani Katarini Zrinski rođ. Frankopan jedno je od najdirljivijih pisama u hrvatskoj (političkoj) povijesti. Večer uoči smaknuća u Bečkom Novom Mestu, dakle, 29. travnja 1671., na smrt osuđeni Petar iz tamnice piše Ani Katarini: Moje drago serce. Nimaj se žalostiti zverhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikajše naukupe tvojemu Bratcu. Budi I Bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan, niti se plašim.

Ovo pismo nije samo osobni, intimni oproštaj Petra Zrinskog od Ane Katarine. Ono označava i tragičan slom jednog pokušaja osamostaljenja Hrvatske u odnosu na tuđinsku vlast, u ovom slučaju u odnosu na Bečki dvor, u povijesti poznat kao Urota zrinsko-frankopanska. Označava i tragičan kraj dviju hrvatskih plemićkih obitelji – Zrinskih i Frankopana – koje su puna dva stoljeća bile nositelji obrane od osmanskih osvajanja. I to ne samo obrane vlastitih posjeda i hrvatskih granica, već i obrane kršćanske Europe.

Petar Zrinski povijest Višnja Starešina Zrinsko-frankopanska urota

Ovo je, gospodo, pravi Hrvat i domoljub

Nikola Zrinski nije bio čovjek velikih filozofskih dubina i diplomatskih finesa. Bio je iznad svega vojskovođa, ratnik i pragmatični političar

Odlučno je odbijao sve turske ponude za savezništvo i vazalni odnos, kakve su mnogi vladari u jugoistočnoj Europi, prihvaćali kao manje zlo. Danas bi se to kazalo da je čvrsto čuvao hrvatsko geopolitičko mjesto u Europi, bez obzira na nezadovoljstvo mnogim političkim postupcima europskih vladara. Viteška obrana Sigeta postala je inspiracija za brojna umjetnička djela. U Hrvatskoj je sjećanje na Nikolu Šubića Zrinskog ponovo osnaženo četiri stoljeća poslije bitke, u drugoj polovici 19 stoljeća, u vrijeme formiranja nacionalnih država u Europi, kada je i Hrvatska formulirala svoje državotvorne programe, tražeći svoju (geo)političku šansu za državnu suverenost.

Sigetsku je bitku Ivan pl. Zajc pretočio u operu ‘Nikola Šubić Zrinski‘, uz evergreen koračnicu ‘U boj, u boj‘. Zrinski u posljednjem proboju iz Sigeta postao je tema i mnogih likovnih djela i to ne samo među hrvatskim umjetnicima. No dok je po viteštvu široko prepoznat, manje su prepoznate njegove političke odlike. Prva: znao je vrlo jasno postaviti strateški prioritet. Bila je to obrana od Turaka, dok je sve ostalo moglo biti predmet pregovora i dogovara. I drugo: jasno je vidio hrvatsku geopolitičku poziciju u Europi. Iako je imao mnogo razloga osjećati se i zaboravljen i napušten pa i izigran. Iz serijala Višnje Starešine za Lider.

Nikola Šubić Zrinski povijest Višnja Starešina

Žrtva ti nije bila uzaludna

Zaboravljena utvrda Modruš podsjeća na plemića Bernardina Frankopana: Život je proveo ratujući s Turcima, održao je povijesno važan govor

Mnogo je razloga zbog kojih bi dio hrvatskog povijesnog pamćenja trebao biti vojskovođa, intelektualac i poliglot, političar i diplomat Bernardin Frankopan, čiji lik možemo samo zamišljati, jer niti jedan njegov portret nije postojao ili nije ostao sačuvan. A jedan od glavnih razloga njegov je Govor za Hrvatsku ili u latinskom originalu Oratio pro Croatia, kao primjer kultiviranog političkog govorništva i jedan od najsnažnijih hrvatskih govora na međunarodnoj političkoj sceni. Turski vojnici gotovo bez otpora osvajaju hrvatski kraljevski grad Knin i Skradin, napadaju i pustoše hrvatska naselja u Lici uključujući i Modruš kod Ogulina, koji je potpuno opustošen, dio stanovništva je odvedeno u roblje, a dio je pobjegao. Frankopanovu utvrdu Tržin-grad nisu osvojili, ali knez Bernardin više nema ni ljudi, a niti oružja za obranu. Povijesni serijal Višnje Starešine za Lider.

Frankopani Modruš povijest Višnja Starešina

Hannibal ante portas

Bitka kod Kane: Najveći poraz Rimljana u povijesti, Hanibal izveo masakr vojske od čak 80 tisuća vojnika

Drugi punski rat, Hanibal je ušao duboko u Apenine i nanio rimskoj vojsci poraz za porazom. Drugi je kolovoza 216. godine pr. Kr. i Rimljanima je prekipjelo – poslali su vojsku od 80 tisuća vojnika u grad Cannae misleći kako će brojčano nadjačani zaustaviti Hanibala u njegovom pohodu. Bitka se odigrala između potoka i litice. Rimljani su htjeli vrlo jasan teren u kojem Hanibal neće moći izvesti neki trik. Međutim, Hanibal je imao plan – namamiti da prvi krenu kako bi ih mogao sa svojim elitnim postrojbama napasti s boka i zaokružiti rimsku vojsku sa svih strana. Rezultat – masakr dotad najveće vojske koju je Rim ikad poslao u jednu bitku. O prikazu bitke u videu stavite na 28:30. Index

antički Rim Hanibal Barka povijest

Nema koncentracije

Faktograf: Bazen u radnom logoru nije dokaz nepostojanja holokausta

Fotografija je snimljena u radnom logoru Nováky koji se nalazi na području današnje Slovačke. U digitalnom obliku dostupna je na stranici Yad Vashema, svjetskog centra za sjećanje na holokaust, sa sjedištem u Izraelu. Fotografija zapravo prikazuje radni logor u Slovačkoj, gdje su, prema trojici povjesničara, uvjeti bili drugačiji od onih u koncentracijskim logorima kojima su upravljali nacisti. Logorom su upravljali slovački pripadnici Hlinke, milicije koju je osnovala pronacistička Slovačka narodna stranka, a ne pripadnici SS-a. Uvjeti nisu bili loši, a većina zatvorenika bili su vješti majstori i stolari koji su radili u radionicama.

Za razliku od logora Nováky, u tipičnim radnim logorima koji su vodili nacisti, zatvorenici su bili izloženi nedostatku hrane, lijekova i odjeće, a radilo se dugo i intenzivno. Faktograf

dezinformacije Drugi svjetski rat holokaust logori povijest

I autoindustrija je imala svoj ratni put