Rekordnih 12 tisuća nepopunjenih mjesta na fakultetima - Monitor.hr
22.09.2019. (13:30)

Fak-s

Rekordnih 12 tisuća nepopunjenih mjesta na fakultetima

U ljetnom upisnom roku na fakultete se u Hrvatskoj upisalo 24 tisuće budućih studenata, u jesenskom 5.211 kandidata, a bilo je sve skupa istaknuto oko 42 tisuće slobodnih upisnih mjesta, što znači da je 12 tisuća mjesta ostalo nepopunjeno. Pojedinačno, najviše slobodnih mjesta ostalo je na izvanrednom stručnom studiju Poslovne ekonomije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, čak 221, i na redovitom studiju prometa na Fakultetu prometnih znanosti – 176. Slobodna


Slične vijesti

31.10. (20:00)

Vivat Academia, vivant professores!

Rasprava na Forumu: Promijenila sam četiri fakulteta

I ni jedan smjer mi se nije svidio. Malo mi je žao što sam odustala od medicinskog jer je fakat bio dobar faks, al taj smjer mi je bio bljak. Upisala sam sanitarno inženjerstvo čisto da upoznam medicinski faks. A sad sam na filozofskom i ne mogu vjerovat koliko je to bespotreban faks do te mjere da bi ga doista trebalo ukinuti. Ima li netko neku ideju koji faks je stvarno dobar za završit i da se lijepo nađe posao?  – pita jedna neodlučna studentica i pokrenula zanimljivu raspravu. Neki joj kažu da su neki od studija koje je upisala dobri fakulteti s dobrim poslovima, drugi joj kažu kako studiranje očito nije za nju, treći kažu da zapne za bilo što što joj se sviđa, tu su i komentari na pojedine fakultete kao i o konceptu današnjeg studiranja… To je ono što ja nazivam društvom daljinskog upravljača. Gledaš sve te studije na Postani student i biraš kao u dućanu… Forum

02.10. (10:00)

Brucajte vi nama, dragi novopečeni studenti, ali pazite da vam se previše ne oduži

Znate odakle riječ ‘brucoš’? To je izraz za osobu u jednom ‘osjetljivom’ razdoblju sazrijevanja

Unatoč velikoj dijalektalnoj raznolikosti na području Hrvatske, riječ brucoš jedna je od onih koje prepoznaju govornici svih narječja. Popularni je to naziv za studenta prve godine studija. Kako su jezikoslovci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje prije nekoliko godina rekli za Srednju, a povodom početka još jedne nove akademske godine za sve studente, to je, ukratko, izraz za osobu koja dobiva prve stidne dlake. Imenica brucoš potvrđena je od 19. st. i potječe iz zagrebačkog studentskog žargona. Formalno, ona je tvorena od osnove bruc– sufiksom –oš. Prema etimološkoj literaturi osnova bruc– potječe od glagola brucati ‘dobivati stidne dlake’, odakle je i spomenuti postverbal bruce ‘prve stidne dlačice’. Sufiks –oš izvorno potječe iz mađarskoga. Brucoš bi, dakle, bio ‘onaj koji bruca = dobiva stidne dlake’, izvorno pogrdan naziv za studente prve godine, koji je s vremenom postao uobičajen (neutralan) naziv. 

11.04. (10:00)

Vivat academia, vivat penzija

Umirovljenici predložili da i vrijeme studiranja ide u radni staž, mnoge države to otprije rade

U predizbornoj areni politička platforma Umirovljenici zajedno pokrenula je inicijativu da se budućim umirovljenicima u radni staž priznaju godine provedene na redovnom studiju. Praksa priznavanja staža za studente već postoji u pojedinim europskim državama. U nekima se godine provedene na studiju priznaju kao radni staž po određenim kriterijima, a u nekima se omogućuje dokup staža. U Njemačkoj oni s minimalno 35 godina staža imaju pravo u njega uračunati razdoblje studiranja. U Belgiji postoji mogućnost dokupa staža za godine studiranja. Radi se o paušalnom iznosu od 1560 eura za godinu, ako plate unutar deset godina od diplomiranja. Slično je i u Austriji, ali i Italiji gdje je moguće ‘pretvoriti’ godine provedene na sveučilištu u mirovinska prava. Poljska također vrijeme studiranja uključuje u staž, ali po smanjenom obračunu. Tportal

22.10.2019. (18:30)

Snjegovi referata

Kenijski studenti pišu radove “lijenim” studentima sa Zapada

BBC ima zanimljiv video-članak o studentima iz Kenije koji pišu studentske radove studentima iz Europe i SAD-a. Procjena je da globalno tržište akademskih radova vrijedi milijardu dolara godišnji i da svaki sedmi student plaća nekom drugom da napiše njegov rad, mnogi smatraju da je riječ o prevari, no u Keniji, otkud su mnogi tajni autori, pisanje za druge nije protivno zakonu.

23.09.2017. (20:16)

Gledaj i uči

Profesor Prelec s MIT-a: Mladi Hrvati trebali bi neko vrijeme učiti vani

“Mislim da rješenje problema znanstvenog i obrazovnog sustava za Hrvatsku nije u tome da se stariji ljudi koji su se vani afirmirali vraćaju. Bolje je da se mladi stimuliraju da neko vrijeme provedu vani, da vide kako uspješni sustavi funkcioniraju. Osim toga, Hrvatska može biti zanimljiva mladim strancima. Neke europske zemlje već su postale jako privlačne strancima – skandinavske, Velika Britanija, Švicarska, Nizozemska i slično. Dobar primjer je Nizozemska. Ona u odnosu na ostatak Europe ne izdvaja posebno puno za znanost, možda je po tome čak malo ispod prosjeka EU-a. No ona stvara dojam kao da daje više. Jako je otvorena za dolazak stranaca”, prokomentirao je obrazovno-znanstvenu situaciju u Hrvatskoj Dražen Prelec, koji drži tri profesorske pozicije na prestižnom MIT-ju. Index

21.02.2017. (17:14)

Pokrenut sajt Forum stipendija, s informacijama o mogućnosti stipendiranja u Hrvatskoj i inozemstvu, omogućuje jednostavno pretraživanje dostupnih stipendija prema sveučilištu za čije su studente namijenjene stipendije, prema vrsti i razini studija, prema studijskome području, prema mjestu studiranja, prema vrsti stipendije i prema ciljnoj skupini

04.02.2017. (15:46)

Kineski roditelji počeli slati svoju djecu u američke srednje škole, da bi se poslije mogli lakše upisati na američka sveučilišta, skupo plaćaju…

25.01.2017. (21:53)

Skup sport

Godina studiranja u Hrvatskoj košta 30.834 kune

Istraživanje koje je proveo Institut za razvoj obrazovanja (IRO), na temelju prosječnih semestralnih troškova studenata u 2014. godini pokazuje da student potroši iznos od 15.417 kuna. Od toga su 2693 kune išle na izdatke za studij, dok se glavnina (preko 80 posto!), odnosno 12.724 kune, odnosila na troškove života – stanarinu, režije, prijevoz… Slijedom toga, ispada kako godina studiranja u Hrvatskoj košta 30.834 kune, trogodišnji studij 92.502 kune, a petogodišnji 154.170 kuna ili otprilike 20.000 eura. Slobodna

24.11.2016. (11:17)

Mamek i tatek

Roditelji financiraju čak 81% hrvatskih studenata

Najviše studenata, njih 39% za vrijeme studiranja živjelo je u roditeljskom domu, trećina (34%) živjela je u iznajmljenom stanu, a 17% u studentskom domu, pokazuje anketa EduCentra. Svega 7% ispitanika je za vrijeme studija imalo vlastiti stan. Čak 81% ispitanika izjavilo je kako su im troškove stanovanja podmirili roditelji, a nešto manji broj financira dio troškova radom i stipendijom. Monitor