Rewolt na pedalama: "Dosta je izrabljivanja!" - Monitor.hr
15.02.2023. (13:00)

Kilometraža im se računa po zračnoj udaljenosti, ne mogu odlučivati o radnom vremenu, sami si plaćaju doprinose...

Rewolt na pedalama: “Dosta je izrabljivanja!”

Large walt0 prva

Prvi je problem činjenica da im Wolt ustvari nije poslodavac. Jer, modus poslovanja tvrtki za dostavu pomoću aplikacije, kao i npr. taksiranje, općenito digitalnih platformi, počiva na zaobilaženju poslodavačkih obaveza. Zato je jedna od ključnih riječi u protestu dostavljača – agregatori, svojevrsni posrednici između Wolta i njegovih radnika. Ako im s tim radnicima zapne, oni zastupaju jeftiniju radnu snagu, uvoznu. Woltovci nemaju nikakve samostalnosti u radu, nameću im se agregatori od kojih neki rado zaboravljaju isplatiti radnika. Ažuriranje crne liste takvih nije im omogućeno. Naknada za dostavu je povećana, ali ne u korist dostavljača. Jedan od radnika objašnjava kako je dostavljačima bolje već u Sloveniji. Tamo im kilometražu zaračunavaju realno, a u Hrvatskoj prema zračnoj udaljenosti. U Hrvatskoj nemaju osiguranja, prava na odlučivanje o radnom vremenu, amortizacije za vozilo. Po novom Zakonu o radu morat će još plaćati doprinose. Sami, naravno. Ni agregatori nemaju veze s tim, a kamoli Wolt. Novosti


Slične vijesti

15.05.2023. (11:00)

Vidi li se ovo s Markova trga? Ili Pantovčaka?

Radnički rewolt

Large 1wolt

U Hrvatskoj za Bolt, Wolt i Glovo radi 15.000 ljudi, njih 80 posto preko agregatora. Platforme žele određivati cijenu usluge, dodjeljivati vožnje, ocjenjivati dostavljače i vozače, onemogućiti sindikalno organiziranje i ne žele preuzeti odgovornost za njihova radnička prava. “Uspjeli smo se izboriti za rad preko obrta, vjerujem da je to rezultat prosvjeda, guranja saborskih rasprava, a ne dobre volje Wolta. No time ni naši ni problemi stranih radnika nisu riješeni”, kaže Mladen Brajak, član Inicijative zajednice Wolt dostavljača. Nerijetko se strance službeno “knjiži” kao radnike na građevini jer se radi o deficitarnom zanimanju za koje se mogu dobiti dozvole za uvoz radne snage, a kasnije ih se prisiljava na rad i u drugim sektorima. “Dolaze preko agencija koje ih onda prosljeđuju agregatorima. Obećano im je svašta, no na kraju dobiju fiksnu plaću od 500- 600 eura za 10 sati rada dnevno. Kad im završi smjena na građevini, tjeraju ih da rade dostave”, kaže Brajak. Novosti