Rat hrvatskih diskografa i muzičara oko novca prikupljenog na Deezeru - Monitor.hr
22.06.2015. (06:31)

Glazba je zvonki novac

Rat hrvatskih diskografa i muzičara oko novca prikupljenog na Deezeru

“Mi smo se kao narod dobro raspojasali, pa nitko više ne radi ispod 100 eura. I ako ih ima osam na snimci i ako producent i aranžer uzmu svoj dio, brzo dođemo do cifre od 2000 eura po pjesmi. A tko to plati? Diskograf. Deset pjesama na jednom albumu je inicijalnih 20.000 eura. Bio bi red da diskograf barem pokuša to vratiti”, izlaže u intervjuu za Slobodnu Želimir Babogredac, vlasnik Croatia Recordsa koji će uskoro biti prodan gigantu Universalu, govoreći o “ratu” oko Deezera, novcu u glazbi, udrugama glazbenika, HRT-u i The Voiceu.


Slične vijesti

08.10. (17:00)

A kome da se više žališ?

Na streaming servisima objavljeni svi Azrini albumi, Štulić nije previše sretan zbog toga

Na glazbenim streaming servisima Spotify i Deezer objavljeni su svi albumi legendarne grupe Azra i Branimira Johnnyja Štulića. Ovaj glazbenik se dugo vremena žestoko protivi ponovnom obljavljiavnju svojih djela, tvrdeći da su ga pokrali i nekadašnji Jugoton i njegova slejdnica Croatia Records. Aktivan je na Facebooku i YouTube, gdje dijeli odabrane pjesme i poneko mišljenje. Diskografska kuća Croatia Records navedena je kao vlasnica svih pjesama Azre i Štulića.

Visoki upravni sud Republike Hrvatske je 2021. godine presudio da Croatia Records nije pravilno privatizirala nekadašnji Jugoton, kao i da je 28 godina zarađivala milijune na snimkama izvođača poput Azre, Ive Robića, Bijelog dugmeta i Novih fosila. Vrijednost tih snimki, na temelju koje se rade nove snimke i kompilacije, nikada nije procijenjena, niti je za nju Croatia Records išta platila. Nacional

28.04.2019. (12:30)

Struja, voda & glazba

Sad je i službeno: Streaming i koncerti glavni su izvor prihoda glazbene industrije

Globalna industrija snimljene glazbe (dakle, bez koncerata) 2018. ostvarila je promet od 18,9 milijardi dolara; otprilike onoliko koliko je ista ostvarila 2007. godine. To je rast od 9,7% u odnosu na 2017. godinu, a za njega su ponajprije zaslužni streaming servisi poput Spotifyja, Apple Musica, u nas prisutnog Deezera i drugih, odnosno njihovih 255 milijuna pretplatnika. Tek nepuna trećina novca potječe od prodaje “fizičkih” nosača zvuka koji su 1999. godine glazbenoj industriji (bez koncerata) donosili glavninu od 25,2 milijarde dolara prihoda. Procjena je da bi koncerti 2022. mogli donijeti 31 milijardu dolara, dvostruko više od prihoda fonografske industrije iz 2016. Jutarnji…

16.06.2015. (18:30)

Gotovo 8000 domaćih glazbenika tužilo T-Com i servis Deezer