Rastuće temperature u Europu donose sušu, a u Aziju poplave - Monitor.hr
Jučer (12:00)

Kad kiša ne zna stati, a suša se ne da otjerati

Rastuće temperature u Europu donose sušu, a u Aziju poplave

Istraživanje WaterAida otkriva da klimatske promjene sve više remete vodeni ciklus u najgušće naseljenim gradovima svijeta. Južna i jugoistočna Azija postaju vlažnije, dok Europa, Bliski istok i sjeverna Afrika trpe sve jače suše. Hangzhou i Jakarta prednjače po „klimatskim udarima“, dok se Dallas, Bagdad i Shanghai suočavaju s ekstremima u oba smjera. Mnogi gradovi sada moraju prilagoditi infrastrukturu novim uvjetima. Među rijetkim “dobitnicima” su Tokio, London i Guangzhou, gdje su vremenski ekstremi oslabjeli. HRT


Slične vijesti

Prekjučer (11:00)

Kako je krenulo, možda će se moći uzgajati kod nas

Klimatske promjene: Uzgoj banana za izvoz bit će ekonomski neodrživ za mnoga područja

Zbog klimatskih promjena koje uzrokuju rastuće temperature, u mnogim će područjima Latinske Amerike i Kariba do 2080.godine postati ekonomski neodrživo nastaviti uzgajati banane za izvoz. Banane su ključna izvozna kultura vrijedna 10,23 milijarde godišnje i ključne su za gospodarstva mnogih zemalja u navedenom području. Banane su jedno od najvažnijih voća na svijetu, ne samo za potrošače, već i za milijune radnika u zemljama proizvođačima. EastFruit

Ekvador i neki dijelovi Brazila među rijetkim su područjima koja će ostati važni proizvođači, jer se predviđa da će promjene klime ondje biti manje ozbiljne. Istraživači predlažu nekoliko strategija prilagodbe, uključujući proširenje infrastrukture za navodnjavanje, uzgoj sorti banana otpornih na vrućinu i sušu te podršku proizvođačima u upravljanju klimatskim rizicima. Agroklub

03.03. (21:00)

Led koji nas čuva, zasad

Antarktička cirkumpolarna struja mogla bi usporiti za oko 20 posto do 2050., što bi imalo velike posljedice na klimu

Antarktička struja, četiri puta snažnija od golfske struje, ključan je dio svjetske “oceanske pokretne trake”, koja pomiče vodu diljem zemlje, povezujući Atlantski, Tihi i Indijski ocean. Otapanje ledenog pokrova bi dovelo do priljeva slatke vode u Južni ocean, što bi promijenilo njegov salinitet i cirkulaciju. Ako se ovaj trenutni ‘motor’ pokvari, moglo bi biti ozbiljnih posljedica, uključujući više klimatske varijabilnosti, s većim krajnostima u određenim regijama i ubrzanim globalnim zatopljenjem zbog smanjenja kapaciteta oceana da djeluje kao (sredstvo za upijanje) ugljičnih plinova, kazuju klimatski znanstvenici. HRT

02.03. (15:00)

Ledeno doba na pretplatu

Sljedeće ledeno doba stiže za 11.000 godina – osim ako ga ne otkažemo klimatskim promjenama

Tim međunarodnih istraživača usporedio je promjene zabilježene u Zemljinoj klimi u posljednjih milijun godina s rotacijom plavog planeta oko Sunca. Proučavajući tri parametra ove rotacije – nagib Zemljine osi, njezino kolebanje i samu putanju orbite, koja je blago eliptična – uspostavili su podudarnost. “Uspjeli smo predvidjeti svaku deglacijaciju u posljednjih 900.000 godina”. Na Zemlji su se dugo izmjenjivala glacijalna razdoblja i toplija međuglacijalna razdoblja. Posljednje ledeno doba završilo je prije otprilike 11.700 godina. Predviđanja se uzimaju u obzir glede prirodnih procesa bez ljudskog utjecaja, konkretno razine ugljika u atmosferi prije industrijske revolucije, koji bi te odnose mogli poremetiti, zaključak je znanstvenika. HRT

23.02. (09:00)

Klima se mijenja, ali novac još uvijek curi na krivu stranu

Financijski sustav pod klimatskim termalnim udarom

Zemlje globalnog juga, iako najmanje krive za klimatske promjene, najviše trpe njihove posljedice. Na COP29 u Bakuu razvijene su zemlje obećale milijarde dolara pomoći, no ključno pitanje ostaje učinkovitost financiranja. Državne razvojne banke moraju preusmjeriti tokove novca u zelene projekte i potaknuti reformu globalnog financijskog sustava. Bez prestanka financiranja štetnih sektora i uvođenja transformacijskih financija, klima neće biti jedina koja prolazi kroz oluju – cijelo gospodarstvo bi moglo završiti pod vodom. Poslovni

03.02. (08:00)

Nešto između godišnjeg i bolovanja

Pokraj godišnjeg odmora, u nekim državama radnici imaju pravo na – klimatski dopust

Čim se vrate s godišnjeg odmora, mnogi brojeći neradne dane razmišljaju o sljedećem. No neki već imaju pravo i na plaćeni klimatski dopust – doduše, zasad u Kanadi i Španjolskoj – i to zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Radnici u Španjolskoj od prošle godine imaju pravo na četiri dana plaćenog dopusta kada ne mogu doći na posao zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Kanada ga je prva u svijetu ozakonila te njezini radnici mogu tijekom jedne kalendarske godine dobiti pet dana plaćenog dopusta. Dodatnih pet dana dopusta mogu dobiti u slučaju produljenoga izvanrednog stanja. Klimatski dopust najprije je odobren u dijelovima Španjolske uništenim u velikim poplavama potkraj prošle godine, a zatim u cijeloj državi. U Hrvatskoj je vjerojatnije da će se sljedeći dopust poklopiti s praznicima usred tjedna i nekim majstorski spojenim produženim vikendom. Lider

29.01. (09:00)

Ostaje nada da će razum pobijediti

Deset godina napora međunarodne zajednice da klimatske promjene održi u koliko-toliko održivim i predvidljivim granicama, propalo je u jedan dan – ponovo

Iran, Jemen, Libija i SAD trenutačno su jedine zemlje svijeta koje nisu potpisnice Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Američki predsjednik Donald Trump za to se pobrinuo odmah po preuzimanju vlasti. Već prvog dana drugog mandata “poklonio” se fosilnoj industriji i objavio direktivu o napuštanju Pariškog sporazuma; potez koji je povukao i u prvom mandatu na čelu SAD-a. Svijet je na putu prema porastu temperature od 2,5 do 2,9 °C do kraja stoljeća, u odnosu na predindustrijske razine, a Pariški sporazum je jedini pokušaj da se izbjegne najgori scenarij. SAD se već jednom povukao iz Pariškog sporazuma, izvjesno je da će odluke Donalda Trumpa unazaditi globalne napore u obuzdavanju klimatske krize, ali ostaje nada da će njegove opasne namjere i politike potaknuti snažniji otpor i čvršću organizaciju u borbi za zdrav okoliš i pravednije društvo. Faktograf

27.01. (14:00)

Ali nije ni nula

Vučković: Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene je manji od 1 posto

Hrvatska sigurno značajno ne oštećuje naš okoliš – rekla je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković odgovarajući Nini Raspudiću, kojeg je zanimalo koliko hrvatska industrija utječe na klimatske promjene, u jeku najave ponovnog izlaska SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma. Vučković je istaknula kako to što Hrvatska značajno ne oštećuje okoliš, ne znači da ne treba voditi računa o kvaliteti okoliša i prirode, te se pripremati za sadašnje i buduće događaje vezane uz klimatske promjene. Najizloženija klimatskim promjenama u Hrvatskoj je dolina Neretve, koja je u opasnosti od presušivanja. Za Hrvatsku je predviđeno neto uklanjanje ugljika u 2030. godini od 5527 kilotona ekvivalenta CO2 pri čemu smo sada na razini od nešto više 4800 kilotona. Lider

17.01. (19:00)

Kako spasiti svijet uz dobro promiješane koktele panike i apatije

Globalne prijetnje 2025.: Oružani sukobi i klima u fokusu

Uoči Davosa, WEF-ovo istraživanje otkriva da čelnike najviše brinu oružani sukobi i klimatske krize. Glavni rizici uključuju ekstremne vremenske nepogode, gubitak bioraznolikosti, tehnološke prijetnje poput dezinformacija i AI. Trumpov povratak na vlast dodatno usložnjava globalne izazove. tportal

14.01. (20:00)

Prirodu nije briga za neke tamo sporazume

Vruća tema: Led se topi, a optimizam se topi brže

Intenzivno korištenje fosilnih goriva od početka 20. stoljeća uzrokovalo je emisiju stakleničkih plinova i porast globalne temperature. Unatoč naporima iz Pariškog sporazuma da se zagrijavanje zadrži ispod 1,5 °C, temperature su već premašile tu granicu. Znanstvenici upozoravaju na brže nego očekivano zagrijavanje koje dovodi do ekstremnih vremenskih pojava. Dok politički lideri oklijevaju, priroda ne čeka, a optimisti nalaze olakšanje u ironiji – barem će Titanik izbjeći santu leda. Milorad Milun za Novosti.

11.01. (12:00)

Neka naprave mapu s mjestima pogodnima za život

Ovo je najsušniji početak zime u Kaliforniji: ‘U svijetu koji se zagrijava više ne postoji klasična sezona požara’

Kalifornija je posebno osjetljiva na najgore učinke klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Mediteranska klima države već je obilježena ekstremima; ljeta su bez kiše, a većina oborina pada zimi. Čak i male promjene vremenskih obrazaca mogu izazvati razdoblja biblijskih poplava ili razorne suše. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, ovi masivni prijelazi između sušnih i kišnih razdoblja, poznati kao “vremenski udari”, postaju sve češći kako se planet zagrijava zbog zagađenja fosilnim gorivima – i ta kolebanja povećavaju rizik i jačinu pojava poput požara i iznenadnih poplava, navodi CNN. Index