Raste kvaliteta poštanskih usluga u Hrvatskoj - Monitor.hr
15.12. (20:00)

Suprotno vjerovanjima

Raste kvaliteta poštanskih usluga u Hrvatskoj

Hrvatska pošta ulaže milijune eura u razvoj i unapređenje svojih usluga, što rezultira značajnim poboljšanjem pozicije Hrvatske u globalnim poštanskim standardima. Prema analizi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), ovaj sektor ima značajan multiplikativni učinak na gospodarstvo i svrstava se među deset najutjecajnijih djelatnosti. Prema posljednjem izvješću Svjetske poštanske unije, Hrvatska je skočila sa šestog na osmo mjesto globalne ljestvice kvalitete poštanskih usluga, što je rezultat poboljšanja u kategorijama dosega i otpornosti. Iako su prosvjedi zaposlenika zbog niskih plaća privukli pažnju javnosti, podaci HUP-a pokazuju da je Hrvatska pošta poduzela konkretne korake za poboljšanje materijalnog statusa svojih radnika. Lider


Slične vijesti

16.11.2023. (19:00)

Zlostava

Dostava paketa: loša plaća, teški uvjeti rada

Dostavljačice i dostavljači koji rade za DHL, Hermes, UPS, DPD, GLS, Fedex & Co. zarađuju znatno manje od svojih kolegica i kolega, stručne radne snage, koji su aktivni u drugim gospodarskim branšama. Osobe koje dostavljaju pakete su zaposlene na „atipičan” način. Tu se radi o ugovorima na ograničeno vrijeme, o osobama zaposlenima na skraćeno radno vrijeme ili zaposlenicima koji su angažirani preko trećih firmi koje ih onda „iznajmljuju” logističkim kompanijama. Previše posla i težak rad, to su stvari na koje se žale i sindikati. DW

15.05.2023. (22:00)

Kompanije ih izrabljuju, a Hrvati spašavaju

Hrvati najčešće u EU daju napojnice dostavljačima, a evo što najviše naručuju

Njima je u pandemiji svanulo: Istražili smo koliko ljudi radi za Glovo, Bolt i Wolt, što nude i koliko dostavljač može zaraditi - tportal

U ove četiri godine Hrvati su najviše naručivali hamburgere, pizze i ćevape. Kada je riječ o namirnicama, najčešće se naručuje voda, a najviše se traže pivo, mlijeko i banane. Jedna od najneobičnijih narudžbi tijekom četiri godine, postavljena u odjeljku “Bilo što” u aplikaciji, bila je: kutije za selidbu, zavjese, bazeni na napuhavanje za djecu, boja za zidove pa čak i gume za bicikle. Kupac koji je izvršio najskuplju isporuku u posljednje četiri godine je Riječanin. Naručio je pametni telefon vrijedan 10.829 kuna ili nešto više od 1400 eura. Jedan hrvatski korisnik imao je čak 1617 isporuka preko Glova u prethodne četiri godine, što je više od jedne dostave dnevno i to ga čini top korisnikom koji koristi usluge aplikacije. Hrvatski građani prepoznati su kao oni koji su najčešće davali napojnice dostavljačima od svih 25 tržišta na kojima Glovo posluje. N1

11.03.2023. (11:00)

Re-Wolt: Srećom, radnici su se počeli organizirati

Prekarni rad u Hrvatskoj: Radnik Indijac je po kiši pao s motora, dobio otkaz i završio na cesti

Slobodna Dalmacija - Dostavljači štrajkaju iz očaja: Nude nam plaće od 564 eura i tako istiskuju Azijatima. Kako da prehranimo djecu s tim?

“To su ljudi koji nemaju ni osnovna radnička prava. Rade u cijeloj Europi u prekarnom, nesigurnom statusu, ali ovog što imamo u Hrvatskoj nema nigdje u Europi: naša vlada novim zakonom omogućila je da se digitalne platforme riješe odgovornosti i da se ozakoni njihov problematični status. Radnicima se ne isplaćuju plaće, nemaju prava, isključuju ih s platforme ako se dogodi nesreća”, tvrdi zastupnica Radničke fronte Katarina Peović. “Strani radnici su u posebno lošoj poziciji. Jučer sam pričala s Indijcem koji je pao s motora jedan kišni dan i odmah bio isključen s platforme, dobio otkaz, završio na cesti i nema nikakva prava.”, kaže Peović. “Diljem Europe digitalne platforme gube tužbe jer se dokazuje da su oni zapravo poslodavci. Brzo će pasti pod europsku regulativu. Hrvatska je specifična jer je naša vlada stala na stranu agregatora koji su poslužili za veću zaštitu digitalnih platformi od tužbi”, naglasila je Peović. Index

11.03.2023. (00:00)

Dostava, a ne zlostava

Wolt i njegovi agregatori: Iskorištavanje neznanja i teškog položaja radnika

Rad preko vlastitog obrta, povećanje naknade za dostavu, optimizacija aplikacije, regulacija rada stranih državljana, kao i izrada crne liste agregatora, odnosno tvrtki posrednika između radnika dostavljača i digitalnih platformi, ključne su teme za koje radnici digitalnih platformi traže žurna rješenja. Platformski radnici od Vlade traže i da im se omogući kolektivno pregovaranje s platformama putem kojeg bi dogovorili osnovne uvjete rada – od utvrđivanja minimalne cijene rada preko utvrđivanja minimalnog radnog vremena do obaveze platformi da radnicima plaćaju obavezne doprinose, osiguraju plaćen godišnji odmor, bolovanje… Zahtjev je i da im se omogući direktno zapošljavanje na digitalnoj platformi ili samozapošljavanje radnika putem vlastitog obrta. Posrednici, odnosno agregatori, prema tim zahtjevima, trebali bi otići u povijest. Faktograf

17.06.2021. (22:30)

Ni petka, ni svetka

Dostavljači: Samoeksploatacija, mokri san neoliberalizma

Hajrudin Hromadžić o dostavljačima: Bore se ti mladi, a ponekad i ne baš tako mladi – ali zbog egzistencijalnih problema prisiljeni na takve radne uloge – ljudi s metafizičkom kategorijom koju čovjek ne može pobijediti, a to je vrijeme. Ipak, u ovom slučaju vrijeme ima svoje jasno obličje u vidu softverskih kalkulacija u rukama posredničkih firmi, digitalnih platformi-aplikacija koje preciznošću sekunde mjere radni učinak i radnicima stvaraju stresne pritiske. A s druge su strane nestrpljivi i nikad zadovoljni potrošači. Spremni smo bez odlaganja zaštiti svoja potrošačka prava, požaliti se i uputiti prigovor ako svoju narudžbu ne dobijemo u propisanom vremenskom roku. Jer naravno da nam razdrobljeni horizonti današnjih percepcija svijeta – naši društveno-identitetski balončići i medijsko-mrežne komore u kojima živimo blisko jedni pored drugih, ali ne i jedni s drugima – otežavaju mogućnost da za trenutak prodremo percepcijom u zbilju jedne takve egzistencije.