Raste broj obrta u Hrvatskoj, stari zanati nestaju - Monitor.hr
Danas (15:00)

Fućkaš fakultete, tu su novci

Raste broj obrta u Hrvatskoj, stari zanati nestaju

Prošle godine otvoreno ih je 10 % više u odnosu na godinu prije, a u usporedbi s 2014.-om veći je za gotovo 60 %. Najviše obrta lani je otvoreno u uslužnom zanatstvu – čak 8 tisuća 213. Raste broj frizera i kozmetičara te obrta za čišćenje – a istodobno neki obrti nestaju. U Gradu Zagrebu ostao je samo 1 klobučar, a od 100 zlatara – njih 15-ak. Odjeću i obuću sve više bacamo, sve manje popravljamo. U Zagrebu, gradu u kojemu živi gotovo 800 tisuća stanovnika, samo su 2 muška krojača. Posljednji kišobranar je Tomislav Cerovečki, koji godišnje izradi 2 tisuće kišobrana, svaki unikatan, rađen s posebnom pažnjom do zadnjeg detalja. Kako bi zainteresirali mlade da postanu obrtnici, da stvaraju i rade za sebe, u Obrtničkoj komori svake godine organiziraju sajam gdje se učenici imaju prilike okušati u nekome od 63 zanata. HRT


Slične vijesti

25.10.2023. (22:00)

Isplati se biti sam svoj majstor

100 najvećih hrvatskih obrta

Među deset najvećih obrtnika četiri su u Varaždinskoj županiji, tri u Splitsko-dalmatinskoj, dva u Bjelovarsko-bilogorskoj i jedan u Istarskoj. Najveći je Miljenko Ivec iz Novog Marofa sa svojim obrtom Auto-Ivec. Ima benzinske postaje s kafićem i autopraonicom i prodaje autodijelove. Prošle je godine ostvario gotovo 24 milijuna eura prihoda. Uz njega su među 1000 najvećih poslovnih subjekata samo još dva obrta, oba iz Bjelovarsko-bilogorske županije: Stočarstvo Raič Tonija Raiča iz bjelovarskog prigradskog naselja Gudovca i Jaković – promet Nikole Jakovića iz Velikih Bastaja kod Đulovca. Najveći poslodavac je prijevoznički obrt MS Expres Stanislava i Romana Modrića iz Trnovca Bartolovečkog sa 195 zaposlenih. Slijedi ga ugostitelj Željko Orešković iz Korenice, najpoznatiji po restoranu Macola na cesti Zagreb – Split (169 zaposlenih). Lider

28.08.2023. (19:00)

Sami svoji majstori

Eksplozija obrta u Hrvatskoj: Samo u zadnjih mjesec dana otvoreno preko 800

Iz HOK-a ističu da je broj obrta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina porastao za 28 tisuća obrta ili gotovo 35 posto, a udio zaposlenih u obrtima u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj dosegnuo je 13,5 posto. Obrtništvo je velika snaga i jedan od najvitalnijih dijelova hrvatskog gospodarstva koji raste svakodnevno. Polako, ali sigurno jača svijest o brojnim prednostima odabira obrtničkih zanimanja kao životnog puta, a osobito veseli i porast interesa za upise u strukovne škole. Očekujemo nastavak pozitivnog trenda u obrtništvu. Iz HOK-a tvrde kako i dalje postoji manjak u pojedinim, deficitarnim zanimanjima, no veseli kako se taj trend polako mijenja. N1

20.08.2021. (11:30)

Raste broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija

U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem lipnja bilo 205.402 zaposlenih – 5,1 posto ili 10.046 osoba više nego na kraju svibnja. U obrtu je krajem lipnja 2021. bilo 187.176 zaposlenih, što je za 5,7 posto ili 10.133 zaposlenih više nego u svibnju. Zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija bilo je 18.226, što je 87 osoba manje nego krajem svibnja. Pad broja zaposlenih, za 0,9 posto, prisutan je u području javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje. N1…

16.11.2019. (09:30)

Jedan radi, drugi spava

U Hrvatskoj 275 tisuća poslovnih subjekata, aktivan svaki drugi

U Hrvatskoj je krajem rujna ove godine bilo 275.927 registriranih poslovnih subjekata, od kojih 58,7 posto ili 161.892 aktivnih. Od toga su 202.599 trgovačka društva, od čega je 137.635 aktivno. Ustanova, tijela, udruga i organizacija bilo je 69.794, od toga aktivnih 23.306, dok je zadruga bilo 3.534, a aktivno 951. Ostalih 86.448 su subjekti u obrtu i slobodnim zanimanjima. HRT…

23.06.2015. (13:03)

Pekar lekar apotekar

Zašto Hrvati ne vole zanate?

Loša reputacija trogodišnjih strukovnih škola proizlazi iz poražavajuće činjenice da u Hrvatskoj ni samo poduzetništvo nema pozitivan predznak, a Hrvati kao nacija ne vrednuju jednako opće i strukovne kompetencije, iako su potonje temelj zdravoga gospodarstva, objašnjava za DW Mirela Lekić, šefica Odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore. No, kaže, situacija ide nabolje jer se strukovnjacima omogućuje nastavak školovanja, ali velik problem i dalje ostaje nezainteresiranost učenika i nedostatna praksa.