Rasjed Reykjanes na Islandu probudio se nakon 800 godina - Monitor.hr
19.01. (14:00)

Moja bucket lista putovanja prije mjesec dana: Island, Kuba, Japan. Lista danas: Kuba, Japan...

Rasjed Reykjanes na Islandu probudio se nakon 800 godina

Istraživanje vulkanskog rasjeda Reykjanes, smještenog na jugozapadu Islanda, potvrdilo je njegovu buđenju nakon 800 godina. Erupcija vulkana u siječnju 2024. bila je najveća u posljednjih nekoliko stoljeća, progutavši kuće u blizini i prisilivši na evakuaciju stanovništva. Rasjed, poznat po svojoj seizmičkoj aktivnosti, već je pokazivao znakove buđenja s pet manjih erupcija u razdoblju od 2021. do 2023. godine. U prošlosti je bio odgovoran za brojne erupcije, uključujući erupciju vulkana Eldgjá u 9. stoljeću, koja je bila jedna od najvećih erupcija u povijesti Islanda. Nastavak istraživanja fokusirat će se na razumijevanje čimbenika koji su pridonijeli buđenju, kako bi se bolje predvidjele buduće erupcije. (Svijet kulture)


Slične vijesti

17.11. (13:00)

Ne možeš protiv prirode

Vulkanske erupcije s kataklizmičkim posljedicama su rijetke, ali neizbježne, upozoravaju znanstvenici

Upozorili su ovih dana znanstvenici u komentaru u časopisu Nature. Tim autora iz Švicarske, Francuske i Njemačke ističe da vlade ne bi trebale raditi samo na zaustavljanju globalnog zatopljenja nego i na pripremi za druge moguće ekstremne događaje s globalnim posljedicama. Geološki podaci iz vulkanskih naslaga nastalih u proteklih 60.000 godina sugeriraju da je vjerojatnost da se erupcija sličnih razmjera dogodi u ovom stoljeću 1 naprema 6, što je jako puno. Posljednja velika erupcija dogodila se u Indoneziji 1815. godine kada je eruptirao vulkan Tambora. Osim što je odnio 90 tisuća života, smanjio je temperaturu na sjevernoj hemisferi za 1 stupanj, što je uzrokovalo i izostanak toplog ljetnog vremena. Index

05.01. (14:00)

Sve je to priroda

Supererupcije su rijetke, ali razorne – jedna je promijenila klimu i neke vrste dovela do ruba istrijebljenja

Broj potencijalno aktivnih vulkana na svijetu kreće se oko 1350, s tim da tu nisu ubrojeni vulkani, odnosno izljevi u oceanima. Njih 500 od tih 1350 ima zabilježene povijesne zapise o erupcijama. U geološkom zapisu je zabilježeno minimalno 47 supererupcija, iako je taj broj vjerojatno veći. Supererupcija je ona erupcija prilikom koje je izbačeno iz vulkana približno ili više od 1000 km3 piroklastičnog materijala. Oni se mogu naći na mjestima gdje se jedna tektonska ploča podvlači pod drugu, poput Japana, Indonezije, Novog Zelanda i Anda (Čile), iako ih ima i u mjestima poput Yellowstone-a, npr. One se događaju otprilike svakih 100 tisuća godina. Koliko su razorni, pokazuje primjer erupcije koja se dogodila prije 74 tisuće godina u Indoneziji – utjecala je na klimatske promjene i reducirala brojne životinjske i biljne vrste, pa i ljude. Revija HAK

28.12.2023. (23:00)

Vjesnici erupcija

Promatranjem biljaka iz satelita moguće je predvidjeti vulkansku aktivnost

Promjenjivi uvjeti oko vulkana i njihove emisije neposredno prije erupcije komplicirani su za snimiti putem satelita. No, poznato je da se u tom razdoblju mogu zabilježiti emisije ugljikovog dioksida i vodene pare. Efekti tih “provjetravanja” vulkana prije erupcije presuptilni su da bi ih se iz satelita snimilo izravno, no njihove posljedice na vegetaciju nisu. Naime, povećane koncentracije CO2 i vodene pare pospješuju proces fotosinteze i samim time potiču rast biljaka. Riječ je o suptilnim promjenama, koje do sada nisu zabilježene, a nedvojbeno su rezultat manjih razina vulkanskih poremećaja. Bug