Rašeta: N jedan, ali vrijedan - Monitor.hr
24.02. (19:00)

Što ti je tržište

Rašeta: N jedan, ali vrijedan

Masovni otkazi novinarima zbog poslovnih problema doveli su do ukidanja najvrednijeg resursa N1 televizije, autorskih emisija koje su vodili vrhunski novinari. Vrh kuće traži održiv poslovni model, što je u ovim okolnostima vrlo teška misija, pa im treba poželjeti svu sreću svijeta. N1 je stvorio dragocjenu platformu koja je koristila i javnosti i medijima. Jutarnje su emisije bile promenada relevantnih sugovornika, “Pressing” je ugošćivao sugovornike koji u sat vremena imaju što reći, u TNT-u su propitivani temelji hrvatske politike, raskrinkavane muljaže, live su ispitivani, katkad i isljeđivani, moćnici.

Kad bi bio mudar, premijer Plenković bi negdje u EU-u našao novac za nastavak rada televizije N1, koja je Hrvatsku činila boljom zemljom. Tomu se ipak ne možemo nadati. Hrvatska medijski sve više nalikuje na “ancien regime”. Eliminacija kritičkih sadržaja i ubijanje debatnih formata, uz pad utjecaja tiskanih medija, vode lobotomiji. Boriš Rašeta za Novosti


Slične vijesti

31.03. (20:00)

Napisala je

Rašeta: Ubojstvo u Bijeloj kući

Pitanje: kakve veze imaju horor (klasik) “Isijavanje” i lutkina kuća? Malo drugačija, insajderska tura Bijelom kućom u ovom miš-mašu Agathe Christie i filma “Nož u leđa” i tko zna koje sve ne popularne detektivske franšize, nekim je čudom uspjela spojiti nespojivo. Barem na nivou usputne aluzije. Čini se da je zanimljiv sistem pokrivanja Bijele kuće sigurnosnim kamerama uvijek dobar povod za ovakve i slične projekte. Koliko je sve skupa ispalo uspješno vrlo je diskutabilno. Boris Rašeta za Novosti

24.03. (11:00)

Razgovor o ljudskosti

Rašeta: Otac na križnom putu

Morana Kasapović pozvala je u goste sjajnog Ivana Lovrenovića, koji je održao sat anatomije povijesti. Njegov roman “U sjeni fantoma”, za koji je 2023. dobio nagradu Gjalski, bavi se obiteljskom i narodnom traumom: Bleiburgom, porazom, bježanijom, obiteljskim tabuom. Lovrenović je 1945. ostao bez oca. “Pojam Bleiburg i sama riječ Bleiburg, barem u svijetu u kojem sam ja odrastao, naprosto nije postojala, nije bila u upotrebi”, rekao je voditeljici.

Kasnije, kad je osvijestio događaj, Lovrenović se zapitao kako je do njega uopće došlo. “Nema jednog odgovora i nema jednostavnog odgovora… Ali mogu reći ovo – taj uzrok, u krajnjoj liniji, sadržan je u postojanju četverogodišnje NDH, sa svime što je ona nosila u sebi, što je radila, kako je postupala, na kojim temeljima je počivala, ideološkim, etičkim, političkim… I ja do danas nisam zadovoljan načinom na koji je javni hrvatski diskurs izašao na kraj s tim uzrocima”, kazao je, a mi bismo mirne duše mogli reći da nijedan naš narod nijednu svoju kalvariju nije reflektirao na valjan način, poput Lovrenovića. To je, ipak, privilegija – ili pokora – kritičkih intelektualaca. Boris Rašeta u osvrtu na TV tjedan za Novosti. HRT

04.03. (11:00)

Iz pijeska vire krunisane glave...

Rašeta: Kamo dalje, rođače?

Europa nije zajednica vrijednosti, to je fatamorgana koja je dosad bila podupirana silama kojih više nema. Europa nema vojsku. Europa nema jake lidere. Vrh Komisije nije izabrao narod. Orban kaže da će se EU raspasti u roku od tri godine. To je zastrašujuća perspektiva. Čak i ovakva, birokratizirana, uhljebnička, shizofrena Europska unija najbolje je što se našem kontinentu dogodilo nakon poraza Napoleona i stogodišnjeg mira zvanog Pax Britannica. Vođe država morat će organizirati seriju sastanaka na kojima će dogovoriti kako dalje. Održivi optimum zajedništva značio bi zajedničko tržište, Šengen, euro, suverene nacije. Vjerojatno će trebati promijeniti načelo izbora za Komisiju, koju oktroiraju elite, i naći odgovor na tri ključna pitanja. Boris Rašeta nakon gledanja jednog od Dnevnika, za Novosti.

27.01. (15:00)

Privremeno trajno stanje

Četiri godine je prošlo od potresa, mnogi stanovnici i dalje čekaju na obnovu

Prema službenoj verziji nakon potresa je obnovljeno nešto više od 12 tisuća kuća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Neslužbenu verziju objavila je Barbara Majstorović u Provjerenom, i njena priča zvuči daleko lošije od oficijelne potemkinijade. Na području Banije više od 1.500 kontejnera još uvijek su privremeni, a nekima, vidimo, i zadnji dom. Puno je i objekata s crvenom naljepnicom, koji su dobili žutu, pa ne zahtijevaju punu obnovu. Tu je obnova riješena – preko noći! Drmne li potres još jednom pa u upotrebljivoj zgradi ljudi stradaju, tko će biti kriv? Treba pogledati ovaj prilog i vidjeti tu “upotrebljivu” zgradu, da bismo shvatili gdje živimo. Boriš Rašeta u pregledu TV tjedna za Novosti.

21.01. (17:00)

Svačijeg grunta

Rašeta o dokumentarcu o Gruntovčanima: S našeg grunta

Pristupati likovima lirski, dramski, tragično ili komično – sve je to dobro, ako se s njima živi i suosjeća, a to se kod Golika uvijek vidi i osjeća. Seriju su, kako doznajemo, radili s ambicijom da ne bude loša, “a onda je usred snimanja nešto prostrujilo“, neki duh, zajedništvo, entuzijazam. Ni Kerstner nije kanio raditi humoresku. “Ja sam te ljude nekako ozbiljno zamišljao”, kazao je scenarist “Gruntovčana”. “Nikad se nisam opredijelio za humor. Opisivao sam ih onakvima kakvima sam ih vidio. I Cinober i Presvetli, pa i Dudek, oni su na neki način i tragični, ali ispalo je da je to humor.” Boris Rašeta u pregledu tv tjedna za Novosti.

15.01. (00:00)

Past će nam vlada, ali na iznajmljivačima i nekretninama

Rašeta: Uhapšeni u magli

U naplaćivanje poreza na nekretnine srljamo kao guske u maglu! Tako misli dr. Ljubo Jurčić, pametan i načitan čovjek s doktoratom iz ulične ekonomije i prevođenja složenih formula u svima razumljiv jezik. Porez na nekretnine se prema njegovu mišljenju trebao pripremati deset godina. Stvaranje registra nekretnina, fer procjena vrijednosti i monetabilnosti istih, pa tek onda ozakonjenje harača, bili bi nužni preduvjeti. Ali za takvo što trebalo bi imati kvalificirano, marljivo i službouljudno činovništvo, što nemamo. Nismo ni digitalizirani kako spada. Zašto? Pa, zato što računalo ne možete podmazati, a čovjeka možete. Kad političari nemaju cjelovito znanje o problematici koketiraju “s interesnim skupinama da se stekne prihvatljivost tog poteza”. Tako smo prije puno godina, bez razmišljanja, uveli oporezivanje ležajeva u turizmu – kupovano je biračko tijelo u primorju – i sad imamo vatru koju treba gasiti. – Boris Rašeta u pregledu TV tjedna.

05.01. (23:00)

Uuuu, goli ljudi, neš' ti

Boris Rašeta: Uvodi li nas Gola privlačnost u epohu obučene neprivlačnosti?

Nije dosadno, nije razvučeno, ali ipak djeluje pomalo šokantno. Dakle, u game showu kandidati izlaze na binu posve goli. Muškarac i žena. Potom se odmjeravaju, a onda iskreno govore jedno drugom vide li se kao par. “Potpuno drugačiji game show za upoznavanje, od svih koje ste imali priliku gledati, natjecatelju predstavlja šest golih kandidata, točnije njihove dijelove tijela, da bi natjecatelj mogao izabrati osobu s kojom bi izašao na spoj”. Stara, propala Jugoslavija, naime, tijekom zadnjih desetljeća svog postojanja bila je zemlja čuda. Nominalno je bila čedna, ali nije bilo režisera koji nije skinuo glumicu koju u životu ne bi mogao razodjenuti, pa nam je ozbiljna kinematografija bila lascivna. Krajem osamdesetih na TV ekranima počeli su iskrsavati kadrovi à la Gola privlačnost, društvo se emancipiralo, što je bila – danas to znamo – zloćudna najava birokratske kontrarevolucije. Boris Rašeta za Novosti komentira i druge emisije emitirane u zadnjem tjednu prošle godine.

01.01. (20:00)

Sat povijesti uz čudne sugovornike

Rašeta o seriji o Churchillu: Protiv svih

Četverodijelna serija prikazuje život najvećeg engleskog premijera od njegova djetinjstva do kraja Drugog svjetskog rata. Nije bio kabinetski lik poput naših vrlih ratnika, borio se, bio zarobljen, bježao. Nije se bojao smrti, jurišao je u konjičkim napadima, ubijao ljude vlastoručno i to, kako doznajemo, u većim količinama. Bio je genij u govoru, pismu i motiviranju. Kao zapovjednik je kriv za nekoliko velikih britanskih poraza, od kojih je najveći onaj u Galipolju, a odmah slijedi i poraz protiv Nijemaca u Norveškoj. U politici je, bilježeći poraz za porazom, stigao do konačne pobjede. Bio je to trijumf ustrajnosti i dokaz misije u koju je bio uvjeren od malih nogu. Neki sudionici ove serije dokaz su da je snimljena u sklopu militarističke potrage za Izbaviteljem. Zalutali – ili s ciljem pozvani? – sugovornici poput Churchillove karikature Borisa Johnsona i Georgea Busha kao i drugih nestručnjaka ipak nisu prepreka gledanju ove vrlo solidne serije. Boris Rašeta za Novosti.

25.12.2024. (13:00)

Ne vole njihov ples

Zagrebačke mažoretkinje pred gašenjem, početkom iduće godine demonstrativno će spaliti svoje uniforme

Zagrebačke Mažoretkinje, jedan od simbola Zagreba, trebale bi prestati s radom jer Grad nije našao načina da im pomogne. Tomašević im, kažu, nije dao ni centa. A riječ je o svega 35 do 40 tisuća eura godišnje. Dio djelatnika je otpušten, a u posljednjih nekoliko godina broj članica se prepolovio. Direktor tvrtke ZAMA – Zagrebačke mažoretkinje Alen Šćuric je ogorčen: “Nakon što sam potrošio 70 tisuća svojih eura ja više nemam snage ni volje boriti se protiv raznih vjetrenjača i raznih Tomaševića.”

Prometnom kaosu, stupićizaciji grada, problemima sa smećem tako se pridružio i jedan posve nepotreban kulturni skandal. Za 9. siječnja najavljeno je demonstrativno paljenje uniformi pred gradskom upravom. “Bit će to sprovod tradicije zagrebačkih mažoretkinja”, kazali su iz udruge. Novac će se, sigurni smo, na kraju ipak naći, ali do ove afere nije smjelo doći. Boris Rašeta u pregledu tv tjedna za Novosti.

16.12.2024. (15:00)

Bez prometnih gužvi i dima

Rašeta: Lika je vjerojatno najzapostavljeniji dio Hrvatske, a možda i najperspektivniji


Ovo je jedno od onih čuda koja se događaju, ali prerijetko. Dominik i Milana Zeko preselili su se iz Njemačke u Liku, sagradili farmu na kojoj uzgajaju krave, drže konje, rade sir, basu i druge stvari. Dominik i Milana su sretni, kao i njihova djeca, ali roditelji ne znaju hoće li oni ostati na imanju. To će biti njihova odluka. Dulum zemlje odlična je serija, koja iz sezone u sezonu i iz epizode u epizodu pokazuje kako se može volterovski živjeti, obrađujući svoj vrt, daleko od gradskog stresa i krkljanca, a ipak biti ispunjen i zadovoljan, iako je seoski život težak. Autorima, Filipu Filkoviću i Tomislavu Krniću, pohvale – kaže Boris Rašeta u pregledu tv tjedna za Novosti.