Rašeta: Andrej Plenković je povukao potez koji zaslužuje čestitke - Monitor.hr
05.08.2020. (11:30)

Plenki, evo ruka, s distance

Rašeta: Andrej Plenković je povukao potez koji zaslužuje čestitke

Plenkovićevo imenovanje Borisa Miloševića naišlo je na otpor stranačke i izvanstranačke desnice iako je riječ o evidentno tuđmanovskoj gesti. Dolazak Borisa Miloševića u Knin, odnosno odlazak Tome Medveda u Grubore, potez je koji bi napokon mogao relaksirati često puta pretjerano naelektriziranu sferu međunacionalnih odnosa… Srbi u Hrvatskoj, već po logici svoje brojnosti, ne mogu biti ‘remetilački faktor’, piše Boris Rašeta.


Slične vijesti

16.12. (14:00)

Bez prometnih gužvi i dima

Rašeta: Lika je vjerojatno najzapostavljeniji dio Hrvatske, a možda i najperspektivniji


Ovo je jedno od onih čuda koja se događaju, ali prerijetko. Dominik i Milana Zeko preselili su se iz Njemačke u Liku, sagradili farmu na kojoj uzgajaju krave, drže konje, rade sir, basu i druge stvari. Dominik i Milana su sretni, kao i njihova djeca, ali roditelji ne znaju hoće li oni ostati na imanju. To će biti njihova odluka. Dulum zemlje odlična je serija, koja iz sezone u sezonu i iz epizode u epizodu pokazuje kako se može volterovski živjeti, obrađujući svoj vrt, daleko od gradskog stresa i krkljanca, a ipak biti ispunjen i zadovoljan, iako je seoski život težak. Autorima, Filipu Filkoviću i Tomislavu Krniću, pohvale – kaže Boris Rašeta u pregledu tv tjedna za Novosti.

08.12. (23:00)

Idem malo prek, k Žnidaršiću!

Rašeta: Povratak Perice

Može li druga sezona Dnevnika velikog Perice biti jednako dobra kao prva? Prva epizoda ne daje konačan odgovor. Perica i Nada Šafranek sada su u braku i žive sa sinom Martinom. Perica je uspješan pjevač nacionalne lige, a desant glazbenog menadžera Eddyja Füllera kojeg tumači Rade Šerbedžija, unosi u njegov život dah intrige. Dojmovi nakon prve epizode? Nikola Kojo je sjajan, duhovit, ležeran (to je više glumačka nego scenaristička zasluga); scena u kojoj Goran Navojec improvizira referat o pravima žena na sastanku osnovne organizacije SK u milicijskoj stanici (danas bi se reklo: temeljni ogranak HDZ) neuvjerljiva je i loše napisana, eksterijeri i interijeri odveć su buržoaski (fotelje Barcelona i stolice Eames ne djeluju autentično čak ni u domovima pop zvijezda 1967.), ali epizoda se, unatoč tim zanovijetanjima, lako prati, a vidjet ćemo kakav će biti nastavak sezone. Boris Rašeta u TV pregledu tjedna za Novosti.

26.11. (14:00)

'Nema sumnje da su mase postale gospodari situacije'

Rašeta: Društvene mreže raskrinkale su porive masa, ali i manipulativnu narav medijskog establišmenta

Svjetski sportski događaj tjedna bio je boks-meč između povratnika u ring, legendarnog Mikea Tysona i nama nepoznatog Jakea Paula. Tyson je nekoć bio jači od bombardera B-2 i pojeo bi bivšeg jutjubera Paula za doručak. Ovog se puta, međutim, dogodilo suprotno, Tyson je izgubio, ali je pospremio 20 milijuna dolara, a pobjednik je dobio dvostruko više. No ne pišemo zato o ovom meču. Na to nas je natjerala činjenica da ste ovaj susret mogli pratiti na streaming platformi Netflix, koja iz godine u godinu raste. Nove komunikacijske platforme, najprije Facebook, pa Instagram, Twitter (sada X), na koncu i TikTok, posve će preobraziti lice našeg svijeta, i medijskog i političko-ekonomskog, i kulturnog. To objašnjava uspon Aleksandre Prijović, ali i pobjedu Trumpa, pojašnjava Boris Rašeta u TV pregledu tjedna za Novosti.

17.11. (23:00)

Radnička klasa otrčala udesno

Rašeta: Čitajući Fukuyamin novi tekst kao da čitamo marksista

Francis Fukuyama, američki “filozof”, u Financial Timesu napisao je nekoliko zaključaka koje vrijedi citirati. “Glasanje američkih birača predstavlja odlučno odbacivanje liberalizma i specifičnog načina na koji je pojam ‘slobodnog društva’ evoluirao od 1980-ih”, piše Fukuyama. “Novi predsjednik je reakcija na dvije fundamentalne izopačenosti”, tvrdi i dodaje: “neoliberalizam i woke liberalizam”. “Progresivna briga za radničku klasu zamijenjena je ciljanom zaštitom za uži krug marginaliziranih grupa kao što su: rasne manjine, imigranti, seksualne manjine i drugi. Državna se vlast ne koristi sve više u službi nepristrane pravde, nego zbog promocije specifičnih društvenih ishoda za te grupe.”

Tako je radnička klasa od ljevice, koja je od nje odustala, prešla desnici (i mi smo se na ovim stranicama retorički pitali zašto liberalni establišment podržava povorke ponosa, ali ne i one prvomajske, a odgovor je jasan – zato što prve jačaju moć establišmenta i podrivaju strane režime, dok druge potkopavaju postojeći neoliberalni poredak). Boris Rašeta u osvrtu na nedavni TV tjedan, za Novosti.

05.11. (10:00)

Simple life hack

Boris Rašeta o emisiji Potrošački kod: Naknade na nulu

Banke naplaćuju nekoliko stotina – stotina! – naknada za sve što im padne na pamet. Malo im se koja vlada usudila umiješati u naknade jer vladama trebaju krediti, a njih dijele banke. Lani su “hrvatske” banke zaradile 1,2 milijarde eura! “Mi danas govorimo o aktualnim najavama ministra o ukidanju naknade za vođenje tekućeg računa ili primjerice smanjivanju naknade za raznorazne usluge platnog prometa. Međutim, postoji niz drugih usluga na kojima banke dobro zarađuju. Usluge mobilnog bankarstva, internetskog bankarstva i to se rijetko promatra kao jedinična usluga, već jedno bez drugog gotovo pa i ne može. Ako gledamo smanjivanje tih troškova, danas postoje izvrsna visokotehnološka rješenja koja nude opciju platnog prometa bez ikakve naknade, plaćanja računa bez ikakve naknade. Znači, ako su ljudi uistinu vođeni time da smanje troškove koje imaju za takve usluge, onda bi trebali ići u tom smjeru“, kazala je Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, preporučivši svima koji ne žele biti ovce za šišanje, put u banku – i šišanje naknada. Može se, primjećuje Boris Rašeta u svom tv pregledu za Novosti.

28.10. (13:00)

Travnički kroničar

Rašeta o seriji Nobelovac: Obavezno gledati

Ekranizacija života Ive Andrića, travničke sfinge, čovjeka koji je osobno poznavao Gavrila Principa, Hitlera, Aleksandra, Tita i mnoge druge aktere 20. stoljeća, zavodnika (Mirko Kovač napisao je da je volio žene koje se “oćkaju”, što će reći ne one koje se “nećkaju”, a nije mu smetalo ni ako su udane za njegove prijatelje), bit će itekako gledana na ovim prostorima. Tog se čovjeka često napada – bezosjećajan, proračunat, “Englez”, “fra Ivo”, zakopčan – ali on je svim tim oklopima bio dužan štititi svoj genij. Portret pisca i njegova vremena iscrtan je sitnim vezom, otmjeno a vjerno. Nobelovac ne dijeli manu koju imaju mnoge novije srpske serije bazirane na historijskim ličnostima i fenomenima – ona ne resetira, ne piše iznova povijest, ne upušta se u njezino prevrednovanje, ne mijenja ishode političkih i drugih bitaka, nego realistično priča priču, baš kao što je pisac i zaslužio. Boris Rašeta u pregledu tv tjedna, za Novosti.

22.10. (12:00)

Prije doprinos satiri

Rašeta: Porez na nekretnine kao ‘doprinos domovini’

Porez na nekretnine bi trebalo nazvati “doprinos domovini“!? Ovu genijalnu fiskalno-lingvističku inovaciju predsjedničkom kandidatu savjetovali su “neki ljudi”. Osnovano sumnjamo da su to bili trojanci u Primorčevoj kandidaturi. Pa to zvuči kao gola zajebancija napaćenog naroda – “doprinos domovini”! U osam i pol godina mandata Andrej Plenković nije proveo ni jednu jedinu tzv. strukturnu reformu; sve se svodi na mijenjanje poreza, doprinosa, tehniciranje, žongliranje itd., no ideja o “doprinosu domovini” doista je dubok pad, nakon kojega slijedi duboko oranje po poljanama satire. Jedini doprinos domovini bilo bi – smanjenje poreza, podizanje efikasnosti javnog aparata, digitalizacija (kompjutere i algoritme ne možete “podmazati”), racionalizacija i sl. Ukratko, Dragan Primorac morao bi mijenjati savjetnike ili ambiciju – uz ovakve akrobacije ne bu dopeljal svoja kola do Pantovčaka, strm je uspon do tog brda. Boris Rašeta za Novosti.

20.10. (10:00)

S politike se prebacili na društvo

Promjena ‘Nedjeljom u 2’: Kvalitetnog političkog programa nemamo već dugo, sve se svodi na ‘lakši’ i zabavniji sadržaj

Ljudi koji su dosad bili zaista zaslužuju pozornost. Neke od njih široka publika nikad ne bi vidjela, i to je pozitivna promjena. Kvaliteta ljudi inače koji se bave politikom značajno pada i kada ih se dovede u format od sat vremena dobar dio njih nema što ponuditi i reći izvan ostrašćenih stranačkih svađa. U njoj je ionako teško dobiti neke relevantne goste, dugo nije bilo Plenkovića, Milanovića, a ni ministri se baš ne odazivaju. Na HRT-u je prije bilo dobrih političkih i debatnih formata, od Otvorenog, Petog Dana i nekadašnje Piramide… Sve je to na Prisavlju pridavljeno, to je rađeno dugo i u tišini. Dva gosta koja su nedavno bila kod Stankovića su i životno i profesionalno neusporedivo bolja od većine naših političara, smatraju za tportal Boris Rašeta i Jerko Trogrlić. Naciji se daje kruha i igara a uz takvu lobotomiju nitko ne primjećuje da iz države svake godine u inozemstvo cure tri-četiri milijarde eura dividendi stranim tvrtkama, dok Hrvatska populacijski propada.

06.10. (16:00)

Ma fućkaš te isprike od političara i 'stručnjaka', znanstvenike mi daj

Rašeta: Otvoreno je odavno negledljivo, ali emisija s Paarom ju je vratila na stare staze

Odavno smo prestali gledati “Otvoreno”, nekoć živahnu i prestižnu debatnu emisiju, koju je svaka dolazeća vlada malo-pomalo kastrirala, da bi je na kraju od Hyde Park Cornera pretvorili u negledanu scenu za političke performere, od Zekanović-Zeke do Mike, Pere, Laze, kako bi rekao pokojni Ćiro. No, šaltajući programe u srijedu navečer, jedan je gost “Otvorenog” sugerirao korištenje kočnice. Vladimir Paar! Ugledni znanstvenik, čovjek poznat po provokativnim teorijama (“ljudi se moraju spremiti za ledeno doba, to je nemoguće izbjeći!”), natjerao nas je da zastanemo – a onda i ostanemo – na “Otvorenom”. Jer, pitanje klime je globalno najvažnija tema, uz mogući (i sve vjerojatniji) nuklearni rat. Pažnju nam je privukao i Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, Paarov učenik, elokventan i zanimljiv gost, koji je uz Paara “Otvoreno” nakratko vratio na stare staze slave. Boris Rašeta za Novosti.

02.10. (00:00)

Dobra retrospektiva

Boris Rašeta o filmu Atentat na Trockog: Uvršten među pedeset najgorih filmova svih vremena, ali to je, izgleda, samo bila politička netrpeljivost

Valjda motiviran smrću Alaina Delona, HRT je na program uvrstio film Josepha Loseyja koji je zanimljiv iz dva razloga. Prvi je da vidimo Delona (koji glumi ubojicu Trockoga, Ramona Mercadera) u dramskoj ulozi: on se preznojava, muči, bjesni, proživljava oluju emocija dok na kraju krampom ne ubije Staljinova protivnika. Delon je obično postojao u kadru, nije glumio. Drugi je scena koride u kojoj toreadori ubijaju bika: proboden mačetama, izranjavan, bik tetura, potom krvav pada, a onda ga na kraju vuku kroz blato u pozadinu arene i režu za meso. Danas takvu scenu zbog zaštite životinja ne bi bilo moguće snimiti. Trockoga je Losey snimao uglavnom pijan, pa je Richard Burton sam nadopisivao neke monologe, podsjećajući režisera na gafove u kontinuitetu radnje. Boris Rašeta retrospektivno donosi pregled što smo sve dobroga propustili na TV-u, za Novosti.