Raos: Vodikova ekonomija - Monitor.hr
18.04.2023. (08:00)

U početku bijaše vodik

Raos: Vodikova ekonomija

Vodik je visokoenergetsko gorivo, koje višestruko nadmašuje fosilna goriva. Obnovljiv izvor energije jer od njega gorenjem ne nastaje ništa osim vode, a može se koristiti umjesto ugljena ili prirodnog plina za dobivanje željeza i obojenih metala jer je izvrsno reduktivno sredstvo. No kako to u tehnici i tehnologiji obično biva, za primjenu su ključne mane, a ne vrline. Ni najčišća energija, ona zasnovana na vodiku ne može biti sasvim čista. No koja je alternativa? Vodik se ponajviše proizvodi reakcijom metana i vodene pare, pri čemu kao nusproizvod nastaje 9 do 12 kg CO2 po kilogramu vodika, što je daleko više od proizvodnje vodika korištenjem obnovljivih izvora energije. No, ipak se isplati, kaže Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

03.11. (22:00)

Good news, everyone!

Nova nalazišta plina i nafte znatno smanjuju hrvatsku ovisnost o uvozu energenata

Prema izmijenjenim ugovorima, Hrvatskoj ukupno pripada više od 50 posto novčanog toka projekta od eksploatiranih količina nafte i plina pa će tako i država više zaraditi od dva nova nalazišta ugljikovodika u blizini Kutine i Siska, otkrivena u kolovozu i rujnu. Riječ je, kako nam je objašnjeno u Agenciji za ugljikovodike, o vrlo izdašnim nalazištima ugljikovodika koja su posebno važna zbog činjenice da Inina plinska polja u sjevernom Jadranu iz godine u godinu bilježe se veći prirodni pad proizvodnje i rezerve se u njima rapidno smanjuju. Važnost novih nalazišta plina i nafte raste zbog same činjenice da je njima Hrvatska dodatno smanjila ovisnost o uvozu energenata. Nacional

09.10.2023. (18:00)

Bit će toplo

Perković: Zima dolazi, cijena plina je stabilna, a Europa je spremna

Iako je EU načelno htjela osamostaliti se od ruskih energenata, to nije mogao biti ni lagan ni brz proces. Nešto što se gradi desetljećima i za što postoje stotine kilometara infrastrukture nije lako ugasiti. Pa ipak, proces odvajanja je počeo. Vremenske prilike prošle zime su pomogle EU da prebrodi odvajanje od ruskih energenata, ali ova zima možda bude puno hladnija od višegodišnjeg prosjeka. Međutim, ove je godine cijena plina relativno stabilna. Pripremljenost Europe na zimu najbolje pokazuje popunjenost podzemnih skladišta plina. S izuzetkom Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva, skladišta diljem Europe su odlično popunjena. Još uvijek se uvoze nafta i plin iz Rusije, ali puno manje. Branimir Perković za Index.

18.09.2023. (20:00)

Zemlja s puno cvrčaka, a malo mrava

Energetski stručnjaci: Model subvencija za energiju treba napustiti

Države u Europi do sada su većim dijelom zaštitile gospodarstva i građane od povećanih cijena energije i mogućih posljedica na troškove života. A kako vrijeme odmiče sve se glasnije nameće pitanje koliko dugo ćemo tako? Cijene električne energije i prirodnog plina za sada su se značajnije smanjile u odnosu na vrhunac koji se dogodio 2022., ali su i dalje oko tri puta iznad razine razdoblja prije pandemije i vjerojatno će još neko vrijeme ostati visoke i volatilne. Europa se već neko vrijeme želi udaljiti upravo od tih energenata za koje se sada nude subvencije, što je kontra logike energetske tranzicije. Zato se postavlja pitanje – treba li više tržišta ili državne regulative u gospodarstvu? Zapravo najveći problem je takozvana energetska (ne)pismenost gdje jako malo građana zna kako se definiraju i određuju cijene energije/energenata u Hrvatskoj. Iz toga izlazi to da se obezvređuje energija, nedovoljno ulaže u mjere energetske učinkovitosti, u nove održive energane… Lider

28.08.2023. (18:00)

Već je sad kasno pripremati se za zimu

Prijeti nestašica drva za ogrjev, u porastu ilegalne sječe i krađe

S obzirom na strelovit rast cijena i neizvjesnost dostupnosti ostalih energenata,građani se ponovno okreću tradicionalnom grijanju na drva, te potražnja za ogrjevnim drvom jako raste. Već prošle godine potražnja je bila dvostruko veća od količina koje smo proteklih desetljeća prodavali kućanstvima. Uz to, cijena ogrjeva za domaćinstva iz Cjenika HŠ d.o.o. je Odlukom Vlade RH snižena za 20 posto, a i PDV na ogrjev je snižen s 25 na samo pet posto. No, iz Hrvatskih šuma kažu da može doći do zastoja isporuke zbog smanjene dinamike proizvodnje. Razlog su brojni kišni dani i vremenske nepogode koje su obilježile ljeto, ali i činjenica da je od lanjskog kadra drvosječa ostala na radu svega trećina – njih oko 40 od nekadašnjih približno 120. DW

15.06.2023. (22:00)

Ima izgleda dosta tog mulja

Sarajevo se rješava plina, uskoro bi se mogli grijati na vodu

Proizvodnja toplinske energije iz otpadnih voda i električne energije iz otpadnog mulja – Butile, te formiranje fonda za financiranje utopljavanja stambenih objekata fizičkih osoba i jedinica kolektivnog stanovanja, dva su značajna projekta koje pokreće Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Na postrojenju Butile instalirat će se toplinske pumpe koje će koristiti otpadnu vodu za proizvodnju toplinske energije koja će se u sistemu Toplana koristiti kao zamjenski energent za uvozni energent – plin. N1

06.04.2023. (16:00)

Ekipa protiv bojlera

Profesor Neven Duić: Kako izbaciti plin iz Hrvatske

Studija deplinofikacije Republike Hrvatske koju je za Zelenu akciju izradio tim pod vodstvom profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje Nevena Duića mjesecima je predmet rasprave u medijima, ali i na drugim forumima. Studija kreće s polazišta da je potreba da se Hrvatska dekarbonizira, pa i kroz izbacivanje plina, ne samo kao dio šire europske politike, nego i zbog nacionalnog interesa. Obuhvaća sektore proizvodnje struje, industrije, transporta i grijanja, iz kojega je najsloženije izbaciti plin. Osim prijedloga proširenja toplovodne mreže za oko 3.000 kilometara i ubrzanja (prespore) obnove zgrada, studija procjenjuje troškove ugradnje dizalica topline, vjetroelektrana i solara potrebnih samo za eliminaciju plina, ali i troškove elektrolizatora i pohrane vodika koji su potrebni industriji. Faktograf

03.02.2023. (12:00)

Ma gorjet će još dugo

Na pomolu rastanak od plina

Do 2035. godine možemo napustiti sve fosilne izvore energije, ne samo plin, već i ugljen i naftne derivate. Najvećim dijelom ih može zamijeniti domaća proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora energije. Tu bi vjetroelektrane mogle imati kapacitet od 6488 MW, a fotonaponske elektrane 6304 MW, pokazala je Studija deplinofikacije koju je naručila Zelena akcija, a izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava. „Plin više nije tranzicijsko gorivo“, kaže voditelj studije. Već sama riječ prirodni plin je zavaravajuća i ispravnije je koristiti izraz „fosilni plin“. S klimatske pozicije, s obzirom da plin curi do 4%, za grijanje i industriju je gori za klimu od ugljena, a eventualno je bolji samo za proizvodnju električne energije zbog bolje efikasnosti proizvodnje. H-alter

28.10.2022. (20:00)

Izmišljanje što jeftinije tople vode

Dizalice topline su možda najbolje rješenje za grijanje, no sve ovisi o potrebama kućanstva

Trebam.hr, portal za odabir lokalnih izvođača u Hrvatskoj napravio je analizu kako bi saznali koje je grijanje trenutno najisplativije, i koje će se dugoročno najviše isplatiti. Veća investicija isplativa je samo u slučaju dugoročne uštede energije. Kod izračuna troškova grijanja u obzir se moraju uzeti cijene energije i učinkovitost sustava grijanja. Grijanje na drva je i dalje najjeftinije, no nije prikladno za sve stambene objekte. Najekonomičnije i ekološki najprihvatljivije je grijanje toplinskom pumpom. Životni vijek dizalice topline je 25 godina, a peći na drva, plin ili ulje 15. No, nedostaci su slabija učinkovitost i buka koju proizvode zimi. Peleti su čišći, no njihovo je skladištenje zahtjevno. Plin je najčišći, ali je skup i ovisi o geopolitičkim uvjetima i državnim ograničenjima cijena… Lider

12.05.2022. (10:00)

Praktički sa susjedima dijeliš režije

Energetske zajednice građana: rješenje za poskupljenje energenata

Trenutno smo u procesu ubrzanog prelaska s korištenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, prvenstveno Sunčevu energiju i energiju vjetra, što znači da ćemo energiju dobivati iz izvora s kojima ne možemo upravljati jer ne možemo “paliti i gasiti” vjetar i Sunce. Stoga ćemo trebati naše potrebe i navike za energijom prilagoditi prema trenutnim prirodnim uvjetima, odnosno da potrošnja prati proizvodnju. Uvođenjem Energetske zajednice građana (EZG) krajnjim kupcima nudi se mogućnost izravnog sudjelovanja u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije. EZG može sudjelovati u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, u opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge energetske usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela… Netokracija

23.04.2022. (20:00)

Skupa cijena neovisnosti

Njemačka do kraja 2022. prestaje uvoziti naftu iz Rusije, EU želi isto. Što nas čeka nakon toga?

Europa je u nezavidnoj situaciji po pitanju energije. Prema podacima Eurostata, 2020. je EU pokrivala 58 posto svojih potreba za energijom, dok je samo 42 posto pokrivala iz vlastitih izvora. Zanimljiv je slučaj Hrvatske koja nije prijavila nikakvu kupnju plina iz Rusije. Ali to je zavaravajuće jer Hrvatska ruski plin uvozi preko Mađarske koja uvozi puno plina iz Rusije i izvozi ga kao svoj plin. (…)Njemačka je među najovisnijim zemljama o plinu i nafti iz Rusije. Veći ovisnici su Mađarska (i kada se korigiraju podaci za izvoz, ovisnost o ruskom plinu je 95 posto), Češka, Latvija, Slovačka, Bugarska i Finska. Index