Raos: Što obećava Trump, a što Harris - Monitor.hr
19.08. (15:00)

Smanjiti cijene nauštrb ekologije ili podići cijene pomažući drugima?

Raos: Što obećava Trump, a što Harris

Trump vezuje borbu protiv inflacije uz cijenu goriva, a nju želi srušiti širenjem novih bušotina (prije svega u uljnim škriljcima) i zaokretom od novog zelenog sporazuma, odnosno ambicioznih planova smanjenja stakleničkih plinova i prelaska na nove izvore energije. U tom kontekstu želi i odustati od zacrtanih ciljeva napuštanja prodaje novih automobila s motorom na unutarnje sagorijevanje te ukinuti mnoge propise i ekološke naknade.  Bivši predsjednik želi srezati porezno opterećenje za radnike, a posebice je istaknuo neoporezivanje napojnica. Njegova glavna poruka jest da su Biden i Harris prouzročili inflaciju pretjeranim tiskanjem novca.

Harris najavljuje sufinanciranje kupnje nekretnine, a želi i kontrolu cijena najma. Najavljuje značajno povećanje poreznih olakšica na djecu, kao i uvođenje dječjih doplataka u prvoj godini djetetova života. Prilično srednjostrujaške mjere za većinu Europe, no u Americi ih se u dijelu javnosti dočekalo na nož kao da se radi o vožnji par-nepar ili kupovini na točkice. Višeslav Raos za tportal.


Slične vijesti

07.11. (07:00)

I demokracija se trenira

Radnička Fronta: Nema se smisla zgražati nad rezultatima američkih izbora

Zgražateljski komentari u standardnoj liberalno-elitističkoj i pokroviteljskoj maniri usmjereni su na Trumpove birače. Kako su samo mogli u tolikom broju glasati za dokazanog lažljivca, rasista, mizoginika, kriminalca?! Za elitu iz redova Demokrata i njihove medijske saveznike američkoj ekonomiji ide sasvim dobro. Inflacija je pala na 2.4%, nezaposlenost je niska. Kao da niža stopa inflacije znači da su se cijene vratile na staro, a ne da tek sporije rastu. Elita Demokrata ne vidi u čemu je problem, njihova primanja su zadovoljavajuća, stambeni problemi ih ne more, zašto bi gladnima vjerovali ako su sami siti? Dakle, nema ekonomski depriviranih, ima samo sve više zadrtih koji glasaju za Trumpa i oni predstavljaju problem. Radnička Fronta na Facebooku prenose tekst analitičara s Guardiana.

04.11. (17:00)

Glasali ste, ali još uvijek niste izabrali predsjednika – dobrodošli u američku demokraciju

Kako američki izborni kolegij odlučuje tko će biti predsjednik

  • Izbori i izborni kolegij: Amerikanci glasaju prvog utorka nakon prvog ponedjeljka u studenom, ali ne biraju direktno predsjednika, već elektore
  • Uloga elektora: Elektori, njih 538, sastaju se u prosincu kako bi formalno glasali za predsjednika i potpredsjednika. Njihovi glasovi zatim se broje u Kongresu 6. siječnja
  • Sastav kolegija: Svaka savezna država ima elektore u broju koji odgovara broju članova u Zastupničkom domu i Senatu, s dodatna tri elektora za Distrikt Kolumbija
  • Sustav ‘winner-takes-all’: Većina država dodjeljuje sve elektorske glasove pobjedniku u toj državi, dok Maine i Nebraska svoje glasove dijele proporcionalno
  • Potrebna većina: Kandidatu treba najmanje 270 od 538 elektorskih glasova za pobjedu. Ako je broj glasova izjednačen, izbori prelaze u Zastupnički dom
  • Zašto ovakav sustav: Sistem je stvoren kao kompromis između narodnog glasovanja i zaštite interesa pojedinačnih država, kako bi se izbjeglo preglasavanje manjih država

N1, izgleda, donosi pogrešnu (zastarjelu) kartu. Zbog nešto izmijenjene demografske slike ona izgleda malo drugačije

03.11. (09:00)

Izbori iz kuta ulagača

Evo popisa dionica i sektora koji bi mogli utjecati na ishod američkih izbora

  • Trumpova pobjeda ili republikanski zamah mogli bi podići banke na Wall Streetu kao što je JPMorgan Chase, Bank of America i Wells Fargo. ‘Receptivniji‘ regulatorni pristup digitalnoj imovini pod Trumpovom pobjedom mogao bi koristiti kripto dionicama – MicroStrategy, Riot Platforms, MARA Holdings, Hut 8 i Bit Digital popeli su se između 3,4 posto i 45 posto u listopadu.
  • Energija: Analitičari Morgan Stanleya vjeruju da bi Trumpovo predsjedništvo moglo dati prioritet smanjenju regulatornog opterećenja domaće proizvodnje nafte i plina, dok bi istovremeno razmatrale mogućnost restriktivnije trgovinske politike.
  • Pobjeda Kamale Harris imala bi pozitivno kretanje za dionice građevinskih tvrtki, farmaceutskih divova, a najavljeno oporezivanje korporacija i bogatih uključuje stopu poreza na dobit od 28 posto i to bi moglo pomoći deficitu SAD-a.  Zelena energija mogla bi dodatno napredovati pod Harris, s potencijalom za povećanje poticaja i politika podrške

Lider

29.10. (09:00)

A da pitamo vidjelice?

Prema kladionicama, Trump je dobitnik izbora

Tržišta klađenja i anketni podaci dvije su najpopularnije metode za predviđanje ishoda izbora. Oba imaju jedinstvene prednosti i nedostatke, a njihovo razumijevanje može pružiti jasniju sliku njihove pouzdanosti, objašnjavaju s američke elektroničke burze dionica Nasdaq. Tržišta klađenja tako imaju sposobnost brzog prilagođavanja. Ona mogu brzo reagirati na nove informacije ili događaje, kao što je bio slučaj 2016. kada su procurili mailovi koji su teško kompromitirali Hillary Clinton. Sposobnost brze prilagodbe značajna je prednost jer omogućuje kladioničarskim tržištima da odražavaju trenutni osjećaj kladioničara. No, nisu bez nedostataka. Postoje i slučajevi manipulacija, u kojima superbogataši visokim ulaganjima mogu utjecati na tržište. Index

27.10. (15:00)

Uvijek za dlaku

Najdramatičniji izbori za predsjednika SAD-a odvili su se u zadnje 24 godine

  • 2000. Bush vs. Gore: Bush pobijedio nakon dugog prebrojavanja i sumnji u manipulaciju. Pobjedu odnio s razlikom od 537 glasova na Floridi.
  • 2016. Trump vs. Clinton: Clinton osvojila više glasova birača, ali Trump pobijedio s više elektorskih glasova.
  • 2008. Obama vs. McCain: Obama prvi afroamerički predsjednik, pobjeda označila nadu i promjene.
  • 2020. Biden vs. Trump: Izbori obilježeni nasilnim prosvjedima nakon Trumpovog odbijanja rezultata, završilo upadom u Kapitol

tportal

25.10. (00:00)

Šta vi kažete NATO?

Đivo Đurović: Trump otvoreno govori da će Ukrajinu prisiliti na kapitulaciju

S Kamalom Harris možemo očekivati neku vrstu kontinuiteta Joea Bidena, dok bi pobjeda Trumpa bio katastrofalan razvoj događaja za Ameriku i na domaćem i na međunarodnom planu, ali i za niz država kojima je SAD ili saveznik ili važna točka politike i obrane. Trump bi Ameriku mogao lako izvući iz NATO-a, što je više puta prijetio. Izlazak Amerike iz NATO-a potpuno bi srušio sigurnosnu arhitekturu u Europi i ne treba govoriti koliko je to opasno. Američka politika prema Bliskom istoku neće se dramatično promijeniti neovisno o tome tko pobijedi na predstojećim izborima, a problematičan je i Trumpov odnos prema Kini, čiji bi se odnos mogao srozati. Novosti

14.10. (22:00)

Samo da ne bude preokreta u produžecima

Raos: Utrka za Bijelu kuću – predsjednik će se birati u samoj završnici

Za nešto više od tri tjedna Amerikanci će na izborima odlučiti tko će biti 46. predsjednik, tko će voditi jednu od najstarijih demokracija na svijetu, najveću vojnu supersilu te najveće svjetsko gospodarstvo. Izgleda da neće biti još jedne debate – Demokrati kažu da se Trump boji, dok on svaljuje krivnju na mainstream medije koji su okrenuti protiv njega. Na ovim izborima svaki će se listić pažljivo brojiti, a neće biti neočekivano ni to ako se u nekim saveznim državama ili u pojedinim okruzima i sudskim putem budu osporavati rezultati ili tražilo ponovno prebrojavanje glasova. Harris ima blagu prednost prema zadnjim anketama, iako bi Trump mogao pomesti u odlučujućim državama. Na kraju će se sve svesti na nekih 20 tisuća birača u Pennsylvaniji ili u Sjevernoj Karolini i Georgiji, a treba se nadati da konačnog pobjednika izbora neće odrediti tek kakva presuda Ustavnog suda. Višeslav Raos za tportal

24.07. (22:00)

Here's looking at you, kid

Pet izazova Kamale Harris: morat će odgovarati na škakljiva pitanja, a tu je i neuspjeh imigrantske politike

Urednik Newsweeka Tom Rogers piše kako je Demokratska stranka zapravo propustila sjajnu priliku da istakne boljeg kandidata, koji bi imao još veće izglede protiv Trumpa. Trend u svijetu je promjena vlasti te nema naznaka da ga i SAD može zaobići. Drugo je javno nepriznavanje da Biden nije u stanju nastaviti novi mandat te će Harris kao dio trenutne vlasti morati odgovoriti i na to pitanje. Treće je pitanje imigracija, budući da Biden nije uspio pronaći rješenje za taj problem. Četvrto je osobni angažman u pokušaju procesuiranja Trumpa, koji birači vide kao politički motiviranim, a kao peta stvar ističu se slabije govorničke sposobnosti od trenutnog republikanskog kandidata. No, Kamala ima šanse, pogotovo ako uspije mobilizirati ženske glasačice kao i Afroamerikance te preuzeti dio neodlučnih birača. Index

24.07. (09:00)

Hoće li i oni uzviknuti: 'Imamo precjednicuuuu'?

Raos: Bidenova šok-terapija – Može li se sad sve preokrenuti, a Trump izgubiti?

Bidenova odluka ustvari je očekivana, a nije niti prva takva u Americi. Problem je u tome što je donesena jako kasno. Slično se dogodilo i Harryju Trumanu i L.B. Johnsonu. Dio delegata je već javno podržao Harris. Ona je najavila da će okupiti stranku oko sebe, a i očekuje se da donatori prijeđu na njenu stranu. Stranka će htjeti ubrzati proces kako bi se spriječilo neizvjesnost, no ipak moraju osigurati i demokratski legitimitet za nju. Harris za potpredsjedničkog kandidata mora odabrati nekoga tko predstavlja drugačiju demografsku skupinu od sebe (čitaj: bijelog muškarca), najbolje guvernera iz neke od saveznih država gdje će se boriti za svaki glas. U dosadašnjim anketama Trump je u prosjeku vodio ispred Bidena 3 posto, a Harris je trenutno nepopularnija od Trumpa.

Demokrati za sada mogu računati na 198 relativno sigurnih izborničkih glasova, a Trump 219, dok je čak 121 izborničkih glasova u državama bojišnicama – Nevadi, Arizoni, Minnesoti, Wisconsinu, Michiganu, Pennsylvaniji, New Hampshireu, Virginiji, Sjevernoj Karolini te Georgiji. Trump trenutno bolje stoji, ali treba pričekati prve ankete nakon Bidenove odluke. Višeslav Raos za tportal. U međuvremenu stigle i one. Kamala Harris ima prednost pred Trumpom (Index)

17.07. (10:00)

Kako god okreneš, neće biti dobro

Americi nakon izbora prijeti novi val nepovjerenja i kriza nacionalne sigurnosti

Samo letimičan pogled na komentare o vijestima nakon atentata na Trumpa pokazuje da je jako puno onih koji smatraju da je sve tu jako mutno te da se radi o zavjeri. I u Hrvatskoj i u Sjedinjenim Državama raspredaju se jedna za drugom zavjereničke teorije, duboke sumnje u sve institucije – lokalne, državne i federalne, u policiju, FBI, CIA-u i u tajne službe. S druge strane pak Trumpovi protivnici komentiraju kako se radi o očitoj namještaljci, ili se sprdaju s visinom peta na Trumpovim cipelama koje su mu ispale u općem metežu. Ako pak službenu pobjedu odnese kandidat Demokratske stranke, bio to Joe Biden ili netko drugi, protivnička će strana izbore gotovo sigurno proglašavati neregularnima, namještenima i nedemokratski provedenima. Čeka se jesen za vruću temu tzv. “listopadskog iznenađenja” koje bi utjecalo na rejtinge kandidata. Neka vijest koja bi potkopala nekog od kandidata uoči izbora, kao što se to svojevremeno dogodilo Hillary Clinton, a bilo je pokušaja i za Bidena na prošlim izborima. Faktograf