Raos: Pola svijeta u plamenu - Ukrajina i Gaza zasjenili su tempirane bombe - Monitor.hr
15.12.2023. (12:00)

Može li barem za Božić malo mira?

Raos: Pola svijeta u plamenu – Ukrajina i Gaza zasjenili su tempirane bombe

Kako se približava kraj godine, postajemo sve više svjesni toga da je svijet ušao u razdoblje pojačane nesigurnosti te povećavanja broja i intenziteta oružanih sukoba diljem planeta. Ovakvo stanje naličje je multipolarnog svijeta u kojemu su Sjedinjene Države nesigurne oko svoje daljnje globalne uloge, Europska unija i dalje nije sposobna govoriti jednim glasom na međunarodnoj sceni, Rusija ratom prikriva unutarnje probleme, a Kina i Indija natječu se za poziciju gospodarske velesile. Osim dva već spomenuta rata, u ovoj godini se ratovalo i, nažalost, i dalje se ratuje diljem svijeta. Građanski ratovi traju u Mjanmaru, Somaliji, a nije gotov ni onaj u Siriji. Pobuna džihadističkog pokreta Boko Haram na sjeveru Nigerije proširila se i na okolne zemlje – Čad, Niger te Kamerun, a gotovo nitko više ne spominje ni rat u Jemenu. Pitanje je hoće li buknuti rat u Venezueli, gdje su na referendumu praktički izglasali aneksiju regije Esequibo. Višeslav Raos za tportal.


Slične vijesti

30.09. (07:00)

Rat nove generacije

Starešina: Nakon operacije s pagerima, Izrael je izveo kirurški preciznu operaciju likvidacije visokih Hezbolahovih zapovjednika

Prije nego što je proglašena nova izraelska ratna operacija, većina protivničkoga Hezbolahova zapovjedništva izbačena je iz stroja, a u ostatku posijana je panika. Priče o Hezbolahu kao najjačoj vojsci koja službeno nije državna vojska postale su, barem za neko vrijeme, dio povijesti. Zapravo, sve je više pokazatelja koji upućuju na to da je i najnovija ratna epizoda između Izraela i Hezbolaha dio tzv. kalibriranog rata između Izraela i Irana, koji vodi prema deeskalaciji bliskoistočnog sukoba. U tom je ratu Izrael ostvario apsolutnu dominaciju, diktira i sadržaj i tempo. Ali i Iran kao da postaje sve suradljiviji. Višnja Starešina za Lider.

22.04. (13:00)

Do jutra su već svi slavili pobjedu

Višnja Starešina: Iranski napad na Izrael nije uvod u eskalaciju, već u deeskalaciju sukoba

Je li trosatni napad Irana na Izrael u noći sa subote na nedjelju uvod u novu eskalaciju sukoba i veliki rat na Bliskom istoku, kao što je to izgledalo u medijima jutro poslije? Ili je bila riječ o taktičkom manevru dogovorenom između SAD-a i Irana, kako su još prije večeri upozoravali ozbiljniji analitičari bliskoistočnih zbivanja? U svakom slučaju, bio je to jedan od neobičnijih ratova u povijesti ratovanja, i to ne samo na Bliskom istoku. Za razliku od Hamasova napada i masakra 7. listopada, koji je bio potpuno iznenađenje i šok, i to ne samo za Izrael, veliki iranski napad najavljivan je, vremenski vrlo precizno, nekoliko dana prije. I to u ozbiljnim američkim medijima (Wall Street Journal, Bloomberg). A onda su u noći sa subote na nedjelju Izraelci zainteresirani za praćenje rata sjeli pred televizore i gledali vijesti o tristotinjak raketa i dronova koje je Iran lansirao prema Izraelu. (Lider)

17.04. (18:00)

Poremećaji u sustavu

Napetosti na Bliskom istoku potresaju svjetska dionička tržišta

Industrijski indeks Dow Jones, bilježi šesti uzastopni dan pada, brišući ovogodišnji rast. S&P 500 i Nasdaq također bilježe padove. Stručnjaci ističu kompleksnu dinamiku između Irana i Izraela, dok politički i društveni pritisci unutar Izraela dodatno kompliciraju situaciju. Iako su investitori zabrinuti, stručnjaci ipak ističu da dugoročne posljedice na globalno gospodarstvo mogu biti ograničene, s valom nade da bi tržište moglo stabilizirati nakon trenutnih turbulencija. (Lider)

07.03. (17:00)

Imagine all the people livin' life in peace

Vojna industrija: Na rubu velikog proboja

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu nedavno je javno istaknuo kvalitetu hrvatskog oružja prilikom pregleda zaplijenjenog ukrajinskog oružja. Dok je Šojgu komentirao inferiornost zapadnog oružja, posebno je pohvalio višestruki ručni bacač granata RBG-6 iz tvrtke M Adler. Ovaj incident izazvao je široku pozornost prema hrvatskoj vojnoj industriji. Direktor M Adlera, Danijel Učkar, ističe da su Šojguove pohvale najbolja promocija za tvrtku. Iako je proizvodnja oružja često skrivena od očiju javnosti, sada se otvara diskusija o njezinom rastućem utjecaju na europsko tržište obrane, a sve više se prepoznaje potencijal vojne industrije u Hrvatskoj. (Lider)

12.02. (15:00)

A mislili ste da su filmovi o Jamesu Bondu fikcija

Izrael uspješno testirao ‘Iron Beam‘: laser koji uništava rakete

Izraelska je vojska uspješno testirala novi obrambeni sustav koji nadolazeće rakete uništava s pomoću snopa svjetlosti, piše Telegraph. Iron dome samo je dio štita koji obavija Izrael. Iznad njega se nalazi Davidova praćka, dizajnirana za onesposobljavanje neprijateljskih zrakoplova i raketa srednjeg do dugog dometa kao što su krstareće rakete ispaljene s udaljenosti do 200 milja. Iznad toga su Arrow 2 i Arrow 3, nudeći zaštitu od balističkih projektila koje na zemlju ispaljuju zemlje poput Irana. S obzirom na to da rat prijeti i sa sjevera i da je 160.000 Hezbollahovih raketa usmjereno u pravcu Tel Aviva, izraelska bi protuzračna obrana uskoro mogla biti na najvećem testu ikada. Jutarnji

18.01. (12:00)

Strojno mirenje

UN želi pomoću AI tehnologije donijeti mir

Partnerstvo UN-a sa slovačkom tvrtkom CulturePulse usmjerava se na razvoj računalnog modela koji će analizirati dinamiku između dviju zaraćenih strana. Projekt, nazvan PIVOT, koristi digitalne simulacije kako bi ispitao potencijalna rješenja prije nego što se primijene u stvarnom svijetu. Umjetna inteligencija igra ključnu ulogu u analiziranju podataka, identificiranju uzoraka i predviđanju ishoda mirovnih sporazuma. Ova inovacija također ima potencijal za borbu protiv dezinformacija i propagande te pružanje jezičnog prijevoda u stvarnom vremenu. Unatoč izazovima, UN vidi AI kao alat koji može unaprijediti razumijevanje i promicati stabilnost. (Tportal)

08.12.2023. (09:00)

A kome odgovara mir?

Ni Kini ni SAD-u ne odgovara uključivanje Irana u sukob, jedini koji bi profitirali su Rusi

Prema izvještavanju CNN-a, američke snage stacionirane u Iraku i Siriji napadnute su čak 76 puta od početka rata. A rizik od izravnijeg uključivanja drugih aktera u rat samo će jačati kako se Hamas, kao pouzdani saveznik i štićenik Irana, bude bližio potpunom vojnom porazu. Iran bi mogao blokirati ključnu arteriju za globalnu trgovinu naftom. Jedna petina nafte prolazi tim tjesnacem. Ukoliko jedna petina nafte ne bi dolazila na globalno tržište, to bi bio ogroman poremećaj. A kad se gleda ukupna međunarodna trgovina, čak 12 posto prolazi kroz Sueski kanal i Hormuški tjesnac. Tu tek treba vidjeti kako će se postaviti Rusija i Kina. Forbes

17.11.2023. (13:00)

Nije svatko za ratnika

Gotovo 20 tisuća Ukrajinaca pobjeglo iz zemlje da izbjegne mobilizaciju

Otkrila je velika istraga BBC-ja. Neki su preplivali opasne rijeke kako bi napustili zemlju. Drugi su jednostavno izašli pod okriljem mraka. Još 21.113 muškaraca pokušalo je pobjeći, ali su ih ukrajinske vlasti uhvatile, potvrdio je Kijev. Nakon ruske invazije, većini muškaraca u dobi od 18 do 60 godina zabranjen je izlazak. No podaci do kojih je došao BBC otkrivaju da su deseci dnevno uspjeli. Iako se ne zna pouzdano kako su ti ljudi pobjegli, poznato je koje su metode koristili ostalih 21.113 koji su uhvaćeni u pokušaju. Većina – 14.313 – pokušavala je pješačiti ili preplivati granicu, a preostalih 6800 oslanjalo se na lažno dobivenu službenu dokumentaciju. Index

26.10.2023. (15:00)

Samo da rata ne bude (onog velikog)

Bačva baruta Bliski istok: strah od velikog rata

Scenarij strave izgleda ovako: izraelska vojna akcija u Pojasu Gaze s kopnenim trupama pokreće lančanu reakciju nemira i nasilja u regiji. Kako napreduje, sve je više skupina i država uvučeno u spiralu nasilja, moguće čak i SAD i Rusija. Hamas računa na veliki broj ccivilnih žrtava, što bi moglo uvući Iran u sukob. Još uvijek nije krenula kopnena ofenziva Izraela u Pojas Gaze, a mnogi državnici, uključujući i Joea Bidena, nadaju se da do nje neće ni doći. Ona bi mogla pokrenuti lančanu reakciju, počevši s napadima Hezbollaha. Jedino je malo vjerojatan upliv Rusije, kojoj rat na Bliskom istoku odgovara zbog prebacivanja fokusa s rata u Ukrajini. DW

17.10.2023. (20:00)

Bez pokore

Neki ruski svećenici su razriješeni dužnosti i novčano kažnjeni na sudu jer su govorili protiv rata u Ukrajini

Oko 300 svećenika – manje od 1% ukupnog broja svećenika Ruske pravoslavne crkve – potpisalo je javno pismo u kojem se poziva na prekid “bratoubilačkog rata” u Ukrajini. Nakon invazije Moskve na Ukrajinu 24. veljače 2022. ruski zakonodavci usvojili su zakon prema kojem je kažnjivo “diskreditiranje” ruske vojske iznošenjem antiratnih osjećaja ili informacija koje se razlikuju od službene ruske državne retorike. Neki od svećenika koji su osudili službeni stav bili su lišeni obavljanja službe i sudovi su ih novčano kaznili zbog diskreditiranja ruske vojske. I dok neki svećenici u razgovoru za DW kažu da su se izvukli, nisu svi imali tu sreću.