Raos: Kod novijih generacija raste udio liberala, a pada udio socijaldemokrata - Monitor.hr
07.06. (15:00)

Nema ekstrema

Raos: Kod novijih generacija raste udio liberala, a pada udio socijaldemokrata

U fokusu nedavno objavljenog zbornika “Hrvatski birači – 30 godina političkog ponašanja i mišljenja” analiza je trendova hrvatske politike iz perspektive birača u razdoblju od 1990. do 2020. godine. Novina pristupa je u tome što su prilozi pripremljeni na temelju nove baze podataka, sastavljene od svih anketnih istraživanja što ih je Fakultet političkih znanosti proveo od 1990. godine.

Demokršćanstvo, socijaldemokracija i liberalizam uvijek su tri svjetonazora s kojima se identificira najveći dio ispitanika, samo se mijenjaju omjeri. Demokršćanstvo je uvijek na prvom mjestu, a kod novijih generacija raste udio liberala, a pada udio socijaldemokrata. Dakle, možemo govoriti da je europska generacija najviše sklona identifikaciji s liberalizmom, u usporedbi sa svim prethodnim generacijama.Višeslav Raos za Novosti.


Slične vijesti

09.12. (18:00)

Dvorište gori, a susjedstvo nezgodno

Višeslav Raos o situaciji u Siriji: Ovo ne sluti na dobro

Umjesto slobodnih izbora i vlasti koja će uvažavati šaroliku etničku i vjersku strukturu zemlje, postoji opasnost da Sirija krene libijskim putem i sklizne u novi građanski rat ili da nova islamistička vlast otpočne progone kršćana i Kurda, kao i alevita, kojima će se osvećivati zbog toga što ih je Asadov režim protežirao. Premda je isprva nevoljko prigrlio vlast, Bašar se na kraju pokazao jednako krvavim vladarom kao i otac. Iza Hafeza ostaje pokolj u Hami 1982. godine, kada je u tri tjedna gušenja ustanka Muslimanskog bratstva pobijeno 25 do 40 tisuća ljudi, nestalo je još 15 tisuća, a 100 tisuća ljudi je raseljeno.

Otac i sin pozatvarali su tisuće ljudi u tamnice, a Bašar je u ovom ratu, baš kao i Islamska država, koristio kemijsko oružje te doveo do smrti preko pola milijuna ljudi. U novoj pobuni koja je dovela do pada vlasti Moskva se nije potrudila pružiti pomoć, Turska ne planira tako skoro povući svoje snage sa sjevera zemlje, a kamen spoticanja između postasadovske Sirije i Izraela je Golanska visoravan, koju većinom kontroliraju Izraelci. Višeslav Raos za tportal. Zanimljivo viđenje imaju i na DW

27.11. (00:00)

Predsjednik na papiru, kampanja na steroidima

Raos: Treći put biramo ove godine – što zapravo želimo od predsjednika?

Ovo su osmi predsjednički izbori u Hrvatskoj (od 1992. godine) te šesti koji se održavaju u božićno doba zbog toga što je Franjo Tuđman umro tijekom svojega drugog mandata, u prosincu 1999. godine. U sklopu ustavnih reformi 2000. značajno su smanjene ovlasti predsjednika te je dokinut polupredsjednički sustav osmišljen po uzoru na Francusku. Ukupno gledano, od 1992. do danas, 19 godina osobe iz iste stranke ili tabora bile su na poziciji predsjednika i premijera, a 13 godina osobe iz različitih opcija. Bez obzira na to što predsjednik ima značajno smanjene ovlasti, njegova funkcija se u Hrvatskoj i dalje doživljava kao izrazito važna te nerijetko kandidati u kampanji najavljuju niz promjena koje s Pantovčaka nije moguće ostvariti. Međutim, kada se sagleda stvarne, ustavne ovlasti predsjednika, može se složiti katalog pitanja na koja bi svi kandidati za Pantovčak trebali imati spreman odgovor, poput slanja zakona na ocjene ustavnosti, tematskih sjednica Vlade, stav prema ratovima na Bliskom istoku i Ukrajini, vojni rok, vojne intervencije u ratom pogođenim državama, ustavnom poretku u BiH… Višeslav Raos za tportal

10.11. (00:00)

Iako su ga jednom već uspjeli maknuti

Raos: Trump je proizvod američke kulture spektakla na koji odnarođeni demokrati nemaju odgovor

Treba još jednom ponoviti – vanjska politika je sekundarna, birači imaju drugačije ideje što za njih znači ugroza slobode i demokracije, a ono što obično prevagne na američkim izborima su ekonomska pitanja. Pri tome je manje važno kakvo je objektivno stanje gospodarstva u danom trenutku, već kakva je percepcija građana naspram cijena i gospodarskog rasta i mogućnosti te kakvo je njihov retrospektivno vrednovanje ekonomske politike – smatraju li da žive bolje sada ili prije četiri godine.

U tom smislu, Trumpovo inzistiranje u kampanji na pitanjima inflacije, poglavito kod cijena hrane, čini se da je snažno odjeknulo kod mnogih birača. Trumpov lik i djelo ljudima je već poznat, tako da tu više ništa nije moglo šokirati, iznenaditi ili odbiti. Nasuprot tome, Harris je bila u nezavidnom položaju da se pokušava distancirati od Bidenove administracije, ali istodobno i nastupa s pozicije kontinuiteta, budući da je aktualna potpredsjednica. Demokrati, koji prema svojem programu žele biti stranka radnika i seljaka, ali čija stranačka elita već godinama proizvodi kandidate koji ustvari ne znaju komunicirati s običnim Amerikancima, nisu se znali nositi s Trumpom, proizvodom američke industrije zabave i kulture spektakla koji pliva kao riba u vodi kada se treba na jednostavan i prizeman način svidjeti najmanjem zajedničkom nazivniku Višeslav Raos za tportal.

14.10. (22:00)

Samo da ne bude preokreta u produžecima

Raos: Utrka za Bijelu kuću – predsjednik će se birati u samoj završnici

Za nešto više od tri tjedna Amerikanci će na izborima odlučiti tko će biti 46. predsjednik, tko će voditi jednu od najstarijih demokracija na svijetu, najveću vojnu supersilu te najveće svjetsko gospodarstvo. Izgleda da neće biti još jedne debate – Demokrati kažu da se Trump boji, dok on svaljuje krivnju na mainstream medije koji su okrenuti protiv njega. Na ovim izborima svaki će se listić pažljivo brojiti, a neće biti neočekivano ni to ako se u nekim saveznim državama ili u pojedinim okruzima i sudskim putem budu osporavati rezultati ili tražilo ponovno prebrojavanje glasova. Harris ima blagu prednost prema zadnjim anketama, iako bi Trump mogao pomesti u odlučujućim državama. Na kraju će se sve svesti na nekih 20 tisuća birača u Pennsylvaniji ili u Sjevernoj Karolini i Georgiji, a treba se nadati da konačnog pobjednika izbora neće odrediti tek kakva presuda Ustavnog suda. Višeslav Raos za tportal

02.10. (00:00)

Kao za slobodu, a zapravo protiv nje

I Austrija skrenula udesno, FPÖ s relativnom većinom na parlamentarnim izborima

Pedesetpetogodišnji šef stranke ne djeluje kao šarmantni zavodnik masa. Njegov šarm i karizma su skromni, a uz to slovi kao samotnjak. Odrastao je u radničkoj obitelji u Koruškoj, studirao je povijest i filozofiju, ali nije diplomirao. Bavi se trčanjem na duge staze i planinarenjem. Kickl je na čelu desničara od 2021. godine. Korištenjem izraza „narodni kancelar“ FPÖ je ostao vjeran svom provokativnom stilu. U svojim govorima stranački vođa se pokazuje agresivnim i provokativnim, često koristeći upečatljive slogane. Već kao pisac govora i menadžer kampanja kreirao je slogane poput „Domovina umjesto islama“ ili „Više hrabrosti za našu bečku krv – previše stranaca nikome ne prija“ (što se na njemačkom rimuje). DW… Također, profitirao je od učestalih smjena u vladama predvođenima pučanima, ali i općeg europskog trenda skretanja biračkog klatna udesno. I bez Kickla je tema migracija i integracije na prvom mjestu političkih rasprava u Austriji.

Sve stranke su uoči izbora jasno dale do znanja da nisu spremne koalirati sa slobodarima, no pučani su ostavili otvorenom mogućnost suradnje ako u vladi ne bude šef FPÖ-a Kickl, bilo kao kancelar, bilo kao ministar. Međutim, nakon 56 svojenih manddata teško je vjerovati da ga neće biti na nekoj od čelnih pozicija. Višeslav Raos za tportal.

22.09. (23:00)

Puno toga na testu

Raos: Posebno će zanimljivo biti odnos SDP-a prema Možemo, a Hajdašu Dončiću poseban udarac ukoliko Milanović ne pobijedi

Budući da je Hajdaš Dončić bio u uskom krugu ljudi koji su bili upoznati s Milanovićevim manevrom s pseudokandidaturom na parlamentarnim izborima u travnju, a tu ideju je zdušno bio podupro i Peđa Grbin, ovaj izbor znači politiku kontinuiteta. Međutim, novi predsjednik stranke ističe se puno žustrijim stilom od svojeg prethodnika, no ipak daleko manje razbarušenom retorikom od Milanovića. Dakako, nakon izbora, najavio je da u SDP-u on vidi mjesta za sve, a hoće li dokinuti praksu izbacivanja ili tjeranja suparničkih struja, tek ćemo vidjeti. Posebice će biti zanimljivo vidjeti njegovu suradnju sa zagrebačkom organizacijom i u kojoj mjeri će Iblerov trg i Praška na jednak način gledati na to kako će se SDP postaviti naspram Možemo – uz tek blagi odmak ili s vlastitim gradonačelničkim kandidatom. Višeslav Raos za tportal.

03.09. (15:00)

Živi bili pa vidjeli

Raos o izborima u Njemačkoj: Uspon radikalne desnice, ali i ljevice, no iduća će vlast biti – nestabilna

Scholz vrlo vjerojatno gubi iduće izbore, no nije još jasno kako će izgledati sljedeća vladajuća koalicija u Berlinu te hoće li CDU-ov kancelarski kandidat biti šef stranke Merz ili netko drugi. Trendovi biračkog ponašanja pokazuju problem za zelene, čije ideje o energetici i kulturnoj, odnosno useljeničkoj politici građani nisu nagradili, već upravo suprotno. Ako nakon Solingena slijedi stanoviti zaokret u azilantskoj politici, hoće li za godinu dana doći i do zaokreta u industrijskoj i energetskoj politici i kako će on izgledati, pogotovo s obzirom na ekološke napore Ursule von der Leyen u Bruxellesu? Višeslav Raos za tportal.

19.08. (17:00)

Smanjiti cijene nauštrb ekologije ili podići cijene pomažući drugima?

Raos: Što obećava Trump, a što Harris

Trump vezuje borbu protiv inflacije uz cijenu goriva, a nju želi srušiti širenjem novih bušotina (prije svega u uljnim škriljcima) i zaokretom od novog zelenog sporazuma, odnosno ambicioznih planova smanjenja stakleničkih plinova i prelaska na nove izvore energije. U tom kontekstu želi i odustati od zacrtanih ciljeva napuštanja prodaje novih automobila s motorom na unutarnje sagorijevanje te ukinuti mnoge propise i ekološke naknade.  Bivši predsjednik želi srezati porezno opterećenje za radnike, a posebice je istaknuo neoporezivanje napojnica. Njegova glavna poruka jest da su Biden i Harris prouzročili inflaciju pretjeranim tiskanjem novca.

Harris najavljuje sufinanciranje kupnje nekretnine, a želi i kontrolu cijena najma. Najavljuje značajno povećanje poreznih olakšica na djecu, kao i uvođenje dječjih doplataka u prvoj godini djetetova života. Prilično srednjostrujaške mjere za većinu Europe, no u Americi ih se u dijelu javnosti dočekalo na nož kao da se radi o vožnji par-nepar ili kupovini na točkice. Višeslav Raos za tportal.

24.07. (09:00)

Hoće li i oni uzviknuti: 'Imamo precjednicuuuu'?

Raos: Bidenova šok-terapija – Može li se sad sve preokrenuti, a Trump izgubiti?

Bidenova odluka ustvari je očekivana, a nije niti prva takva u Americi. Problem je u tome što je donesena jako kasno. Slično se dogodilo i Harryju Trumanu i L.B. Johnsonu. Dio delegata je već javno podržao Harris. Ona je najavila da će okupiti stranku oko sebe, a i očekuje se da donatori prijeđu na njenu stranu. Stranka će htjeti ubrzati proces kako bi se spriječilo neizvjesnost, no ipak moraju osigurati i demokratski legitimitet za nju. Harris za potpredsjedničkog kandidata mora odabrati nekoga tko predstavlja drugačiju demografsku skupinu od sebe (čitaj: bijelog muškarca), najbolje guvernera iz neke od saveznih država gdje će se boriti za svaki glas. U dosadašnjim anketama Trump je u prosjeku vodio ispred Bidena 3 posto, a Harris je trenutno nepopularnija od Trumpa.

Demokrati za sada mogu računati na 198 relativno sigurnih izborničkih glasova, a Trump 219, dok je čak 121 izborničkih glasova u državama bojišnicama – Nevadi, Arizoni, Minnesoti, Wisconsinu, Michiganu, Pennsylvaniji, New Hampshireu, Virginiji, Sjevernoj Karolini te Georgiji. Trump trenutno bolje stoji, ali treba pričekati prve ankete nakon Bidenove odluke. Višeslav Raos za tportal. U međuvremenu stigle i one. Kamala Harris ima prednost pred Trumpom (Index)

14.07. (16:30)

Spirala nasilja

Raos: Zašto atentat na Trumpa i njegova izgledna pobjeda na izborima više nikog ne čude

Amerikancima nisu strani napadi na predsjednike. Kao žrtve atentata pali su Abraham Lincoln (1865.), James A. Garfield (1881.), William McKinley (1901.) te John F. Kennedy (1963.), a pokušaje ubojstva, prije Trumpa, preživjeli su mnogi predsjednici, od Theodora i Franklina D. Roosevelta do Geralda Forda i Ronalda Reagana. Nažalost, ne čudi niti to što su gotovo odmah po vijesti o pucnjavi krenule razne teorije zavjera, od toga da je Trump sam inscenirao napad, do toga da je Biden lažirao da je ubojica registrirani član Republikanske stranke, pa sve do priče kako se radilo o pripadniku Antife. Bilo kako bilo, jedno je sigurno – ovaj će događaj dodatno ojačati Trumpovu kampanju. Ostaje bojazan da bi ovaj događaj mogao dodatno radikalizirati političke aktiviste s obje strane i potaknuti spiralu uličnog nasilja. Višeslav Raos za tportal.