Radi politike i profita visoko školstvo moglo bi pretrpjeti veliku štetu - Monitor.hr
27.11.2023. (11:00)

Fakulteti bolonjez

Radi politike i profita visoko školstvo moglo bi pretrpjeti veliku štetu

Brojne nedosljednosti i neprincipijelnosti u regulaciji i organizaciji visokog školstva u Hrvatskoj prijete daljnjom štetom po ukupni sustav, a radi profita i političkog interesa. Privatizacija i komercijalizacija hrvatskoga visokoškolskog sektora traje već poduži niz godina, i odvijala se u više faza, a samo isprva kao „puzajuća“. Sve je počelo još prije nepuna dva desetljeća, postupnim uvođenjem tzv. Bolonjske reforme i naplatama školarine u javnom sustavu koji je dotad bio financiran iz državnog budžeta. Paralelno su osnivane prve privatne institucije: visoke škole i veleučilišta, kasnije i sveučilišta. No ukupno gledano, kvaliteta visokog školstva nije se tim uvođenjem tržišta u sektor poboljšala, naprotiv. Ironični dio priče otkriva pak da je čitav proces u političko-marketinškom smislu vođen pod sloganom „Društvo znanja“. DW


Slične vijesti

05.06. (18:00)

Zemlja fakulteta

Ako znamo da se po uobičajenom standardu preporučuje jedno sveučilište na milijun stanovnika, to znači da RH posjeduje triput više od poželjnog

Iako se kroz posljednja dva desetljeća bilježi institucionalna devalvacija u sustavu prijenosa znanja na visokoškolskoj razini, država je olakšala osnivanje ustanova tog tipa, a sustav kontrole kvalitete ne funkcionira. Teško je govoriti o pouzdanoj kvaliteti prenesenog znanja koje je očito više postalo nešto kao lukrativna tržišna roba. No pored tolikih sveučilišta, u RH danas radi i 31 veleučilište, dakle, više nego jedno po županiji. Dodatan je problem što su javna veleučilišta i dio privatnih pod direktnim utjecajem vladajuće politike. Budući da su potpuno izvan fokusa javnosti nejasna je kvaliteta tih institucija. Broj visokih učilišta je prevelik s obzirom na broj studenata, ali i u odnosu na količinu kvalitetnog nastavnog kadra. Manja sveučilišta i veleučilišta nerijetko opstaju honorarnim ‘tezgarenjem’ nastavnika s većih učilišta, ali i popunjavanjem kadrom slabije znanstvene i nastavničke kompetencije. Na taj način ukupna kvaliteta sustava pada. DW

21.01.2017. (21:56)

Budući stručnjaci

Učenicima na sjeveru zemlje zanimljivija strukovna škola od gimnazije

Više od 66% učenika osmih razreda iz četiri sjeverne hrvatske županije želi pohađati visokoškolsko obrazovanje, dok u Gradu Zagrebu studirati želi čak 83% osmaša, pokazalo je istraživanje O učenju 2015./2016. Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja. Relativna većina učenika – 40% iz četiri sjeverne hrvatske županije, iskazuje želju za upisom strukovnih programa, a gimnaziju ih želi upisati manje od 25%. U Zagrebu je gimnaziju pak želio upisati gotovo svaki drugi osmaš, odnosno njih 46,9%. Značajno veći broj djevojčica želi studirati (76,2%) naspram 55,9% dječaka. Večernji