Rad za opće dobro kod nas je kazna za siromaštvo - Monitor.hr
Ponedjeljak (12:00)

Rad, red i besplatnost

Rad za opće dobro kod nas je kazna za siromaštvo

Rad za opće dobro obično je pravosudna alternativa zatvorskoj ili novčanoj kazni, ali u Hrvatskoj ga obavljaju i najsiromašniji – ne zato što su nešto skrivili, već zato što ovise o zajamčenoj minimalnoj naknadi (ZMN), mjeri socijalne pomoći koju država uvjetuje besplatnim radom za opće dobro između 60 i 90 sati rada mjesečno. Radno sposobni samac ima pravo na 160 eura zajamčene minimalne naknade na mjesec, a rad za opće dobro može trajati do 90 sati mjesečno – dakle, po ovoj formuli on za svaki sat rada dobije 1,77 eura. Ako se korisnik naknade ne odazove na poziv za rad za opće dobro, naknada mu se oduzima, a ponovno je može početi primati tek za 6 mjeseci. Ovo je problematično jer je ZMN često jedini izvor financijskih sredstava što znači da na pola godine ostaju bez apsolutno ikakvih primanja. H-alter


Slične vijesti

08.02. (09:00)

Da mogu raditi, ne bi im trebala pomoć

Prisilni rad za opće dobro kao uvjet za zajamčenu minimalnu naknadu

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi iz 2023., osobe koje primaju socijalnu pomoć, tj. zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), moraju besplatno raditi 60 do 90 sati mjesečno kako ne bi izgubile tu minimalnu naknadu od svega 160 eura, koliko ona iznosi za samce. Za to vrijeme dok rade (besplatno), nije im osigurano ni minimalno poštivanje radničkih prava, nije im plaćen ni prijevoz, niti prehrana, a često nisu ni osigurani u slučaju ozljede na radu. Stoga Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek zahtijeva ukidanje ove mjere koju smatraju jako štetnom. Istog su stava i iz Ureda pučke pravobraniteljice. Faktograf

03.09.2022. (22:00)

Strašno!

U Hrvatskoj 90 pedofila dobilo rad za opće dobro: Umjesto u zatvor, šalju ih na rad s djecom

U Hrvatskoj postoji tzv. registar pedofila, odnosno on se nalazi u Kaznenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave, kojemu mogu pristupiti samo poslodavci koji namjeravaju zaposliti osobu, ali prije toga moraju dobiti pismenu dozvolu osobe za njenu provjeru nalazi li se u tom registru. Poslodavci mogu, ali i ne moraju, pri zapošljavanju provjeriti je li kandidat u tzv. registru pedofila. Podaci o pedofilima ne čuvaju se trajno, kao u drugim europskim državama, što je za 24sata potvrdila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. “Uvid u registar ne mogu dobiti svi. Imamo situaciju da, kad ne platite pristojbu ili porez, javno su dostupni podaci da ste dužnik. Onaj tko je osuđeni seksualni predator briše se iz evidencije za par godina i tako opet može raditi s djecom. Sucima su potrebne edukacije o pravima djece da ona budu iznad prava počinitelja. Imamo blage kazne koje su poruka žrtvi da je seksualni zločin beznačajan čin koji ne nailazi na snažnu društvenu osudu, time se ponižava žrtva”, upozorava Pirnat Dragičević. 24sata