Putinu nije lako: Stiže mu novi rat, Ukrajinci ga čvrsto stišću, a sada ga se dohvatio i donedavni prijatelj Erdogan - Monitor.hr
14.09.2022. (09:00)

Druga fronta

Putinu nije lako: Stiže mu novi rat, Ukrajinci ga čvrsto stišću, a sada ga se dohvatio i donedavni prijatelj Erdogan

U sjeni velikog obrata na ukrajinskoj bojišnici ponovno su se obnovili sukobi na vječno nemirnoj azerbajdžansko-armenskoj granici. Turska je saveznik Azerbajdžana, a Rusija pomaže Armeniji koju je 2020. godine spasila od potpunog vojnog, ali i političkog kraha. Ne može se izbjeći dojam da svaka nova napetost koristi i ima veze s onim što se događa u Ukrajini, odnosno s jačanjem ruskih problema na tom bojištu eskaliraju i sukobi na Kavkazu, te da i jedna i druga strana, a u prvom redu Azerbajdžan, želi iskoristiti “muke po Putinu” kroz koje prolazi da definitivno riješi problem Karabaha i cijelu tu regiju, koju je Armenija u 90-im godinama 20. stoljeća zauzela i očistila, stavi pod svoju kontrolu. Jutarnji


Slične vijesti

20.09.2023. (10:00)

:(

Rat Armenije i Azerbajdžana – ponovno aktiviran “zamrznuti” sukob

Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao teritorij Azerbajdžana, ali ima većinom armensko stanovništvo koje se odupire azerbajdžanskoj vlasti više od jednog stoljeća. Godine 1991. ova regija s oko 150 tisuća ljudi proglasila je neovisnost i od tada ima samoupravu uz armensku potporu kao nepriznata Republika Artsah. Trzavice su u ovom području prisutne oduvijek, no u vrijeme Sovjetskog saveza nije bilo sukoba. Nakon desetljeća povremenih sukoba Azerbajdžan je 2020. godine započeo vojnu operaciju koja se pretvorila u drugi rat u Nagorno-Karabahu, brzo probivši armensku obranu. Tijekom 44-dnevnog sukoba vratio je kontrolu nad sedam okruga i oko trećine samog Karabaha. Azerbajdžan je većinski muslimanski, a Armenija većinski kršćanska, a neki s obje strane nastojali su sukob prikazati u vjerskim terminima, iako analitičari kažu da je takvo gledište pretjerano (Azerbajdžan, na primjer, održava jake obrambene veze s Izraelom). Index

07.11.2022. (21:00)

Nikako do mira

Kako je došlo do jednog od najvećih i najkompliciranijih sukoba na svijetu

Teritorij onoga što se danas zove Republika Azerbajdžan odvojen je od Irana u prvoj polovici 19. stoljeća, kroz rusko-perzijske ratove. Iran i Azerbajdžan zbog te povezanosti dijele neke vrijednosti, kao što je šijitski islam. Azerbajdžan ima svoju eksklavu (slično kao Rusija Kalinjingrad) u vidu autonomne republike Nahčivan, koja je u sastavu Azerbajdžana, ali kopneni put do nje vodi preko Armenije. Azerbajdžan traži od Armenije da joj osigura koridor prema Nahčivanu preko armenske pokrajine.Predsjednik Alijev je rekao da ako Armenija ne pristane osigurati koridor do Nahčivana, Azerbajdžan će ga uspostaviti upotrebom sile, tvrdeći da će azerbejdžanski narod vratiti. Vlasti u Iranu su više puta upozorile Azerbajdžan da je nasilna promjena granica “crvena linija” za Iran. U pomoć Azerima stigla je i Turska koja želi pomoći izgraditi koridor. Index