Psihijatar Tomislav Franić kod Stankovića: Sve veći problemi s mentalnim zdravljem djece, psihijatara nedovoljno - Monitor.hr
13.10. (17:00)

U začaranom krugu

Psihijatar Tomislav Franić kod Stankovića: Sve veći problemi s mentalnim zdravljem djece, psihijatara nedovoljno

Psihijatar, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije te forenzičke psihijatrije u KBC Split gostovao je kod Stankovića. Zbog motoričkih, govornih i problema koncentracije sve veći broj djece ne može upisati 1. razred osnovne škole. U posljednjih pet godina velik je porast mentalnih bolesti kod djece od 12-16 godina. Pritisci okoline, društvenih mreža, škole i roditelja ostavljaju posljedice. Kako se boriti s tim? U psihijatriji ne postoje brzi rezultati, ali u posljednje vrijeme dobiva stalnu potvrdu rezultata od svojih pacijenata. Franić ističe kako je veliki porast psihičkih poremećaja, ali i porast broja mladih koji traže pomoć glade anksioznosti, depresije, poremećaja prehrane, poremećaja identiteta. Zapadno društvo je kompetitivno i ono traži samo uspjeh koji se podrazumijeva i za njega se ne dobiva pohvala. U današnje vrijeme veliki je problem usamljenost, koji je razlog stoga što ne znamo kako biti zajedno. Franić naglašava kako djeca dobivaju anksioznost preko roditelja, a humor je jedan od najboljih obrambenih mehanizama. HRT


Slične vijesti

13.11. (22:00)

Čuvajte ih, pazite ih

U Hrvatskoj oko 50 tisuće djece ima probleme s mentalnim zdravljem

U pandemijskom periodu došlo je do značajnog porasta tema vezanih za depresivnost i anksioznost kod mladih, koje su zamijenile ranije dominantne teme vršnjačkog nasilja – rekli su iz organizacije Hrabri telefon. Hrabri telefon za djecu godišnje zazvoni više od 4000 puta, na liniji prvenstveno namijenjenoj djeci koja osjećaju da ih netko iz njihove okoline na bilo koji način zlostavlja ili zanemaruje. Gotovo 12 posto mladih od 10 do 19 godina, odnosno oko 50.000 djece, ima poteškoće s mentalnim zdravljem, kažu, zbog čega ističu važnost osvještavanja mentalne higijene, odnosno zdravlja. Klikaj

06.10. (13:00)

Djeca botovi i NPC-evi

“Nikad nisam popio kavu s prijateljima, jesam li robot?”

U kliničkoj praksi imam sve više ljudi koji me pitaju, koji mi govore da nikad nisu popili kavu, koji me pitaju doktorice jesam li ja robot, da mi govore o tome da nemaju nijednog prijatelja stvarnog nego virtaulne, da zapravo ne znaju komunicirati niti pozdraviti nekoga, da ne govorim o nekim bliskim kontaktima i pravim prijateljstvima – kaže psihijatrica za HRT. Djeca vise i do osam sati dnevno na internetu, a posljedična usamljenost i ovisnost o internetu vodeći su problem mentalnog zdravlja, kaže. Lijek je u empatiji i stvaranju kulture dijaloga.

28.08. (14:00)

Nađite si hobi

Nedostatak svrhe u životu povezan s kognitivnim padom, pokazuje studija

Stariji ljudi koji smatraju da njihov život nema smisla mogu biti skloniji gubitku pamćenja i problemima razmišljanja kako stare, pokazuje jedna novija studija. Oko 910 ljudi praćeno je u prosjeku 14 godina kako bi se procijenilo jesu li razvili blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje imali brži pad psihološke dobrobiti u usporedbi s ljudima koji su bili “kognitivno netaknuti”. To je dovelo do ukupnih nižih rezultata dobrobiti dvije godine prije nego što im je dijagnosticirano blago kognitivno oštećenje, otkrili su stručnjaci. HRT

07.07. (19:00)

Čuju, a ne vide

Čak 10 do 15 posto opće populacije ima neki poremećaj ličnosti, svaki šesti je narcistički

To upućuje da živimo u vremenu u kojem je narcizam suvremenog čovjeka u patološkom smislu sve prisutniji pa ga neki nazivaju i epidemijom novog doba, upozoravaju stručnjaci. Narcizam je obilježje ličnosti koje može imati zdravu, adaptivnu formu. Tada ga se naziva konstruktivnim narcizmom. No, može imati i nezdrava obilježja. Ono što nedostaje ljudima s narcističnim poremećajem ličnosti je zdrava integracija. Zato su osobe kojima dominira patološki narcizam sklone, iz povrede i bijesa, krenuti u osvetu. Sebe često vide kao žrtvu, problem vide isključivo u drugima pa, uronjeni u lažni svijet i ponižavanje drugih, ne čine ništa da se suoče s dubokim kompleksima manje vrijednosti. Psihoterapija nudi dublje razumijevanje problema. Istraživanja pokazuju da je, uz kontinuirani rad postupno moguće nezdrave narcistične mehanizme zamijeni zdravijima. N1

30.06. (18:00)

Napad obrnutom psihologijom

Berecki: 10 zapovjedi kako sabotirati svoj život

Ako vam je dosadila ta idilična sreća i blagostanje i baš želite životnim čekićem umjesto po čavlima udarati po vlastitim prstima, pa vas zanima što biste trebali činiti kako biste svoj život unesrećili i učinili ga mizernim i depresivnim, evo što vam je činiti:

  1. Spavajte premalo! Ne, još manje od toga!
  2. Što duže buljite u TV/ laptop/ mobitel!
  3. Jedite sranja!
  4. Nemojte naći vremena za tjelesnu aktivnost!
  5. Održavajte kuću besprijekorno čistom i urednom!
  6. Po pitanju seksa – ne seksajte se!
  7. Neprestano se bavite svojom djecom i stalno brinite o njima!
  8. Očekujte da vam supružnik / partner / prijatelji čitaju misli i pogađaju vaše želje!
  9. Dopuštajte da vam toksični ljudi sjeb… pokvare dan / odmor / cijeli život!
  10. Uporno se trudite biti drukčiji i posebni!

Detaljnije objašnjava Igor Berecki za Bug.

27.05. (18:00)

Zajedno protiv stresa

Ljudi odbijaju odlazak psihijatru ili psihologu jer smatraju da im to ne treba ili se boje što će reći drugi ljudi

Ljudi s mentalnim poremećajima često se suočavaju s predrasudama, diskriminacijom i izolacijom, što dodatno pogoršava njihovo stanje i otežava im traženje pomoći. Stigmatizacija mentalnih bolesti nije samo problem pojedinca već i društva u cjelini, jer potiče negativne stereotipe i održava ciklus neznanja i straha. Osim straha, nedostatak informacija i razumijevanja također igra ključnu ulogu u stvaranju stigmi. Mnogi ljudi ne shvaćaju da su mentalne bolesti stvarne, biološke i psihološke bolesti koje zahtijevaju stručnu pomoć i podršku, baš kao i fizičke bolesti. Borba protiv stigme je dugotrajan proces koji zahtijeva angažman cijelog društva. HRT

23.05. (22:00)

I to je zarazno

Mentalni poremećaji mogu se širiti društvenim mrežama

Valja napomenuti da se u ovom slučaju termin “društvene mreže” odnosio se na sve veze između polaznike neke škole i razreda, kako u direktom fizičkom kontaktu tako i putem aplikacija na računalima i pametnim uređajima, a adolescenti su praćeni od kraja devetog razreda, prosječno 11 godina. Prikupljeni podaci pokazuju da je broj školskih kolega kojima je dijagnosticiran mentalni poremećaj doista povezan s većim rizikom dobivanja dijagnoze mentalnog poremećaja kasnije u životu. Slične rezultate dale su i neke prethodne studije; tako su na primjer američki istraživači uočili znakove simptoma depresije koji se potencijalno prenose s jedne osobe na drugu putem društvenih mreža, misleći pritom isključivo na internetske servise. No, u tim prethodnim istraživanjima djeca su obično neovisno birala društvene mreže koje će koristiti, što je moglo utjecati na pristranost u podacima. Bug

21.05. (11:00)

Ukratko, što manje mobitela

Ideali ljepote, trendovi mršavljenja i jedenja izazivaju stres kod korisnika društvenih mreža, apstinencija poboljšava samopouzdanje

Društvene mreže, sa svojim fitnes guruima, naizgled besprijekornim ljepoticama i opasnim tjelesnim trendovima i veličanju mršavosti, mogu biti stresne. Kanadska studija tu daje jasnu preporuku. Ideale ljepote na društvenim mrežama poput Instagrama i TikToka, koji su stalno i svugdje prisutni, mnogi mladi teško da mogu izbjeći. Uz to, postoje i posebno opasni trendovi. Kako se apstinencija od socijalnih mreža odražava na mlade već nakon kratkog vremena, sada je otkrila jedna studija Sveučilišta York u Torontu. Već sedam dana pauze na društvenim mrežama poboljšalo je samopouzdanje i pozitivan odnos prema vlastitom tijelu kod mladih žena. Učinci su veliki, što je rijetko zabilježeno u psihološkim testovima, kažu autori studije. Međutim, moguće je da nije samo pauza dovela do boljih rezultata, nego i promijenjen odnos prema slobodnom vremenu i aktivnostima u slobodno vrijeme. DW

14.05. (12:00)

Ali u dozama

Internet je ipak dobar za naše blagostanje, dokazuje globalno istraživanje

Studija koja je obuhvatila više od 2,4 milijuna ljudi u 168 zemalja otkriva da ljudi koji imaju pristup Internetu i aktivno ga koriste prijavljuju višu razinu zadovoljstva životom, dobrobiti i pozitivnih iskustava. Istraživači su proučavali osam pokazatelja blagostanja: zadovoljstvo životom, dnevna negativna i pozitivna iskustva, dva indeksa društvenog blagostanja, fizičko blagostanje, dobrobit zajednice i svrhovitost. Sami priznaju da ih je iznenadilo kad su pozitivnu korelaciju između dobrobiti i korištenja Interneta pronašli u većini od tisuća korištenih modela. Ima i nekih varijacija, pogotovo kod onih pojedinaca koji su doživjeli cyberbullying. Bug

19.04. (09:00)

Bijes je normalna emocija, ali ne mora vas kontrolirati

Koraci za suzbijanje bijesa: Zapiši, razgovaraj, vježbaj

Bijes je normalna ljudska emocija, ali može biti opasna i destruktivna ako se ne kontrolira na zdrav način. Savjeti kako se s bijesom nositi na zdrav način:
1. Napišite svoje osjećaje i, nakon što emocije prenesete na papir, uništite zapise. Sam čin uništavanja zapisanog daje osjećaj oslobođenja od bijesa.
2. Razgovarajte o svom bijesu s nekim kome vjerujete. To može biti prijatelj, član obitelji ili stručna osoba.
3. Vježbajte, jer fizička aktivnost može pomoći u oslobađanju nakupljene energije i napetosti.
4. Naučite neke tehnike opuštanja (duboko disanje, meditacija, joga).
5. Potražite stručnu pomoć, ako je osjećaj bijesa van kontrole. (Svijet kulture)