Prvo pretkazanje: Omen est nomen, prednastavak jednog od najstrašnijih filmova prvi je pravi horor ove godine - Monitor.hr
07.04. (22:00)

Omen prije Omena

Prvo pretkazanje: Omen est nomen, prednastavak jednog od najstrašnijih filmova prvi je pravi horor ove godine

Franšiza “Pretkazanje” započela je jezivim izvornikom Richarda Donnera iz 1976., snimljenim na valu “Rosemaryne bebe” i “Istjerivača đavola” s kojima tvoji sveto trojstvo horora demonsko-sotonske tematike. Radnja se odvija u Rimu 1971., gdje se, baš u vrijeme kad grad potresaju nemiri i ljudi sve više okreću leđa crkvi, dolazi zarediti mlada Amerikanka Margaret Daino , na poziv kardinala Lawrencea. Tu je vidljiv dar za horor redateljske debitantice Arkashe Stevenson. Gledatelj sluti “bu” scenu, ali redateljica ga svejedno uspijeva zaskočiti i to će ponoviti i kasnije. Stevenson ima vizualnog talenta za sugestivan horor i eskalaciju trilerske paranoje po uzoru na “Rosemary‘s Baby”, ali i kadriranje. “The First Omen” se u završnici veoma efektno pripaja na prvi “Omen” kao direktni prednastavak i gledatelju dođe da pogleda stari film odmah nakon gledanja novoga. Marko Njegić za Slobodnu


Slične vijesti

02.11. (22:00)

Malo adrenalina nekad nije na odmet

Horori su nam zapravo korisni. Znanost je objasnila zašto

Ljudi vole krimiće i horore, true crime dokumentarce, crnu kroniku i često uspore kad se voze pokraj automobilske nesreće. Ovaj fenomen dobro je istražen u psihologiji i poznat je pod nazivom “morbidna znatiželja”. To je pojam koji opisuje ljudsku sklonost istraživanju i promatranju sadržaja povezanih s opasnošću, smrću, nasiljem i drugim negativnim aspektima života, često iz osjećaja fascinacije i potrebe za razumijevanjem nepoznatog. Ova vrsta znatiželje nije nužno patološka, već se može smatrati prirodnim psihološkim fenomenom koji ljudima pomaže da se nose sa strahovima, da se pripreme za moguće opasnosti te da bolje razumiju granice vlastitih emocionalnih doživljaja i reakcija. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

14.08. (01:00)

Napokon horori s dobrom radnjom i bez jeftinih trikova

Horor-trilogija “X” izvrće žanrovska očekivanja te istražuje neizvjesne ishode preživljavanja

Nedavno okončana horor-trilogija X (2022-2024) u režiji Tia Westa, svojoj protagonistkinji Maxine (Mia Goth) daje glumačku slavu za kojom je žudila. U ulozi Veronice, plavokose kućanice iz 1950-ih, Maxine stiže na filmski set. Slasher kapitalizira na objektifikaciji ženskih tijela, ali kažnjava seksulno aktivne žene. X čuvare morala, Pearl i Howarda, prikazuje kao licemjerne sadiste. Film za posljednju djevojku bira Maxine – nju ne spašavaju vrline, nego čvrsta vjera u vlastitu iznimnost i budući zvjezdani status. Pearl, horor stiliziran u vodviljskoj maniri ranih filmova, priča je o osujećenim ambicijama i neusustavljenim apetitima čudovišta sazdanog od svojih okolnosti. Šest godina nakon što je preživjela Pearlinu smrtonosnu zavist, Maxine zatičemo kao holivudsku plavušu za volanom kabrioleta, s pištoljem u torbici i  ubojitim agentom. MaXXXine, posljednji dio trilogije, prati njezina nastojanja da promijeni žanr te se iz porno glumice preobrazi u mainstream zvijezdu.

Horori, filmovi koji, unatoč cenzuri i progonima iz glavne kulturalne struje, opstaju, često su ustvari optimistične priče o opstanku – čak i likovi čija se crijeva vuku po podu žele još jedan okršaj i još jedan nastavak. I svojim najispraznijim inačicama, horor je žanr koji poručuje da se sve da preživjeti. Trilogija X istražuje neizvjesne ishode preživljavanja, kritizira holivudsku filmsku mašineriju i podcrtava teret bivanja posljednjom djevojkom. Došavši do slave preko trupala, Maxine ne zna hoće li je u nastavku dočekati još jedan herojski podvig ili ponavljanje Pearline uloge čudovišta. Kulturpunkt

26.05. (01:00)

Malo da se splašiš, dobro je za krvotok

Baghead: Glas mrtvih: Čudovište između mrtvih i živih, mlada djevojka nasljeđuje ukleti pub s posebnim stanarom

Još je jedan adut žanra horora u godini obilježenoj filmovima strave i užasa. Mahom osrednji, s naizmjeničnim trenucima neuvjerljivosti i solidnosti, premda je imao potencijala da bude puno više od toga. Redatelj Alberto Corredor i scenarist Lorcan Reilly “proširili” su na cjelovečernjak njihov dojmljivi nadnaravni kratkometražni horor iz 2017., također naslovljen “Baghead”. Iako je pub trošan i tipično hororski mračan, Iris se useljava u jezivo mjesto s obzirom da nema krov nad glavom ni prebijene pare, nesvjesna da “nekretnina dolazi s posebnim stanarom u podrumu” – zlonamjernim mjenjolikim stvorenjem zvanim Baghead. Oko Bagheada se razvija gotička atmosfera i solidna mitologija po uzoru na “Krug” i slične horore, ali protiv filma rade tipične “bu” scene, obilata uporaba generičkih računalnih efekata, prevelika sličnost s nemjerljivo boljim “Talk To Me” i finale posuđeno iz “Ex Machine”. Slobodna

25.12.2023. (10:40)

Za one koji ne vole klasične božićne filmove, tu je popis blagdanskih horora

05.11.2023. (13:00)

Možda te plaše, ali te i uče

Filmovi strave zahvalna su podloga za istraživanje društvenih problema

U zadnjih 20-ak godina horor doživljava svojevrsnu mainstream revalorizaciju svog društvenog i kulturnog značaja. Horor je oduvijek bio iznimno zahvalan žanr za prokazivanje brojnih društvenih problema, a u 21. stoljeću, sve se intenzivnije bavi pitanjima klase i siromaštva, zatim urbanom devastacijom, gentrifikacijom, rasno uvjetovanim nasiljem, mentalnim zdravljem, bolestima i obiteljskim traumama. Primjerice, Egzorcist se bavi djevojaštvom, (pred)pubertetskim tijelom koje služi kao točka ulaska ili otvor za nešto onostrano, obiteljskim odnosima i zaposjedanjem. Podžanri horora poput ‘slashera’ često sami sebe satiriziraju, zbog čega ih ni ne treba shvaćati preozbiljno, a najzanimljiviji su kada se poigravaju elementima žanra, brišući strogu granicu koja odvaja fikciju od zbilje. Kulturpunkt

20.10.2023. (15:00)

The horror, the horror

Industrija straha: Mračnim sadržajima protiv straha, tjeskobe i nesigurnih vremena

Raste interes za mračniji sadržaj i distopijske teme. Konzumiraju li se s mjerom, mogu služiti kao alat za procesiranje trauma, pa čak i priprema za izazove u budućnosti. Zato su i horori sve popularniji, publika sve više uživa i u sadržaju koji tematizira nadnaravno, poput podcasta ‘The Uncanny‘ koji BBC pretvara u televizijski šou.  Objašnjenje je da neki u horor-sadržaju uživaju zbog adrenalina, a na neke on djeluje kao svojevrsni sigurnosni ventil. Ako živimo u svijetu koji je nesiguran i kaotičan, konzumirani horori i užasi mogu pomoći u sigurnom procesiranju tjeskobe i obnavljanju osjećaja kontrole. Za mnoge je važno da strah iskuse u sigurnom okruženju. Lider

05.01.2023. (10:17)

Stephen King odabrao: najbolji horor film iz 2022 je Black Phone

26.10.2016. (15:57)

25 najstrašnijih otvaranja horor-filmova

03.01.2016. (16:24)

Divan užas

10 najboljih horor filmova 2015. godine

Ugledni filmski web-portal Collider sastavio je listu najboljih horor filmova iz 2015. godine. Ljubitelje strave zanimat će tako da su sami vrh ljestvice zauzeli filmovi It Follows, Backcountry te briljantni novozelandski mockumentary pod naslovom What We Do In the Shadows, a na popisu se mjesta našlo i za odličan horor-vestern Bone Tomahawk, Krampus i hvaljeni The Visit redatelja M. Nighta Shyamalana.

24.10.2015. (19:55)

15 najboljih horor filmova ovog tisućljeća (zasad)