Prošle školske godine 125 učenika palo prvi razred - Monitor.hr
22.01.2020. (12:00)

Bilo im lijepo pa ostali u prvom

Prošle školske godine 125 učenika palo prvi razred

U mnogim državama u najnižim razredima uglavnom nema brojčanog ocjenjivanja, a pogotovo ne ponavljanja razreda. Kod nas, svake godine više od 100 ponavljača su – prvašići, prošle je školske godine 125 učenika palo prvi razred. Loš uspjeh djeteta, loš je uspjeh lošeg nastavnika, izjavio je prof. dr. sc. Zlatko Miliša komentirajući rezultate u emisiji Tema dana. Dodaje i kako treba redefinirati pojam uspjeha. – Pitanje je koliko je država spremna odvojiti novaca za obrazovanje – kaže prof. dr. sc. Majda Rijavec. HRT…


Slične vijesti

11.12. (17:00)

Hrvatska: polupismena, poluprilagodljiva, ali uvijek optimistična!

Istraživanje: Hrvati su prosječno pismeni, najlošiji u rješavanju problema

Hrvatska je u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti tik ispod prosjeka OECD-a, dok je u prilagodljivosti rješavanju problema završila na 25. mjestu od 31 zemlje, iznad Izraela, ali daleko ispod Finske. Žene su se istaknule u čitalačkoj pismenosti, a reforma obrazovanja, prema ministru Fuchsu, ide u dobrom smjeru. Kritike javnosti na povećanje sati matematike i jezika ne obeshrabruju Ministarstvo, koje smatra rezultate potvrdom ispravnih poteza. Iako su izazovi očiti, optimizam u sustavu obrazovanja ne jenjava. Index

24.04. (10:00)

"Podučavanje je profesija koja stvara sve ostale profesije"

Prirodoslovna škola u Splitu otvara vrata za prvu generaciju meteoroloških tehničara, otvaraju se novi programi

Do sada je ovo zanimanje bilo dostupno samo u Šumarskoj i drvodjeljskoj školi Karlovac, ali od iduće školske godine, splitska škola prihvaća prvake. Program nudi obilje mogućnosti zapošljavanja te pruža temelje za daljnje obrazovanje, uključujući znanje iz fizike, matematike, kemije, geografije i meteorologije. Interes za ovim smjerom raste, pokazujući promjenu trenda nakon početnih izazova. (Green) Također, u nadolazećoj školskoj godini, 37 srednjih škola donosi nove programe obrazovanja. Doći će do značajnih promjena jer se ukidaju neki postojeći programi i proširuje ponuda u drugima. Neke strukovne škole prelaze na ponudu gimnazijskih programa. Što je sukladno Nacionalnom planu oporavka i otpornosti kojemu je jedan od ciljeva povećanje broja gimnazijskih programa u odnosu na strukovne s 30 na 40%. (N1)

21.02. (15:00)

Anatomija barbike

Udžbenik iz Biologije za šesti razred postao je predmet kontroverze – zašto nema vulve u udžbeniku?

Profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević prijavila je mizoginiju i diskriminaciju u udžbeniku iz prirode za šesti razred Priroda 6, koji izdaje Školska knjiga. Prijavu je podnijela na adrese triju pravobraniteljica. Dok se muški organi detaljno opisuju i prikazuju, ženski organi su površno obrađeni, pri čemu je vulva izostavljena. Razlog je jasan. Ženski spolni organ je sramota, ne treba ga spominjati ni crtati. Djevojčice moramo naučiti da se stide svoje vulve, da su podčinjene i podređene, naučiti ih nesigurnosti i neslobodi, a dječake da su slobodni, dominantni te spolno, a onda i ljudski superiorni te da ‘žene imaju samo unutarnje spolne organe‘, kako je odgovorio moj sin – napisala je Đurđević u prijavi. Uprava Školske knjige brani udžbenik tvrdnjom da slijedi kurikulum, ali su spremni razmotriti izmjene. (Index, tportal)

13.02. (14:00)

Mala zemlja - velike mogućnosti

Hrvatska potreba za vizionarima: Američki primjer kao putokaz za napredak

Unatoč svemu što je nama u Hrvatskoj zajamčeno i što uzimamo zdravo za gotovo, hrvatska kolektivna svijest opterećena je osjećajem stagnacije i propadanja, piše Maruška Vizek za tportal te istražuje mogućnosti usvajanja američkih modela kao putokaza za promjenu. Sudjelovanje na Global Leadership Forumu u Washingtonu pružilo je uvid u globalne izazove. Postavlja se pitanje: Kako Hrvatska može napredovati? Jedan od ključeva leži u vrednovanju znanja. Američki sustav naglašava važnost obrazovanja, dok Hrvatska često podcjenjuje znanje. Druga razlika leži u percepciji uspjeha. Američki model naglašava dugotrajan rad, dok Hrvatska često favorizira brze, ponekad neetičke, rješenja. Stoga je potrebno promijeniti kolektivne vrijednosti. Promocija vizionara koji su postigli uspjeh kroz znanje i predan rad ključna je za izgradnju novih vrijednosti i poticanje napretka u Hrvatskoj. (tpotral)

04.02. (15:00)

Učiš dok si živ

Umjetna inteligencija zamijenit će brojne radnike, ali postoji rješenje: cjeloživotno obrazovanje

Pojedine osobe boje se budućnosti svojega posla uz umjetnu inteligenciju. Doista, ima li razložna opravdanja za spomenuti strah? Istraživanja predviđaju da će korištenje umjetne inteligencije eliminirati većinu niskokvalificiranih poslova, kao i onih s minimalnom plaćom. Roboti će po novome dijagnosticirati i bolesti, a učinit će i softverske inženjere manje traženima. Ipak, zagovornici umjetne inteligencije kažu da nema razloga za brigu, jer smo se uvijek dosad uspješno nosili s novim tehnologijama. Znači ima mjesta i za radovanje ali i za strah. Jedan od ključnih alata za borbu protiv te vrste straha jest cjeloživotno učenje, permanentno usavršavanje, kontinuirano ustrajno praćenje razvojnih koncepcija i projekata te spremnost i prijemčivost za prekvalifikacije. Bug

04.12.2023. (18:00)

Što ne vježbaš odumire

Čine li računala djecu glupljom ili pametnijom?

Tableti i prijenosnici djecu ne čine mudrijima, nego glupljima” – i to se osobito odnosi na mališane do deset godina starosti. Ovaj profesor je jedan od četrdesetak njemačkih znanstvenika koji su u peticiji Društva za obrazovanje i znanje izrazili zabrinutost za učinak digitalne tehnologije u razvoju djece… Svaki put kad se pojavi nova tehnologija ljudi su u panici. Već je Sokrat prije skoro 2.500 godina tvrdio i kako pismo i zapisivanje ljude čini zaboravnima.“ Deutsche Welle

11.10.2023. (19:00)

Mag. ar. e.

Glasovac: Imamo studije s titulama čije značenje ne znaju ni sami studenti koji ih završe

Danas se  u Saboru raspravljalo o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, a raspravu su iskoristili za propitivanje velikog broja studijskih programa u Hrvatskoj i velikog broja akademskih stručnih naziva. SDP-ova Sabina Glasovac istaknula je kako iz studijskih programa proizlaze određena zvanja koja onda tržište ne raspoznaje. Takav sustav ne služi društvu, studentima ni državi već samom sebi, dijeljenju sinekura i zarađivanju. U Hrvatskoj ima 1715 različitih studijskih programa, važno je usklađivanje novih studija s potrebama tržišta. Na oko njih 50 prošle godine nije bilo uopće upisanih studenata. Index

09.10.2023. (10:00)

A da se Toni Milun klonira?

Nastavnici matematike u deficitu, PMF preplavljen oglasima

Malo tko želi ići raditi za plaću koju ljudi zarađuju radeći u kafićima. Pomalo mi je tužno gledati da ravnatelji hodočaste na PMF i stavljaju oglase tamo na oglasnu ploču. Ministarstvo bi to nekako trebalo riješiti, a ne da smo mi mađioničari koji gledaju kako će pokrpati satnicu, zaključuje ravnatelj jedne zagrebačke gimnazije za Telegram. Problem predstavlja općenito kadar STEM područja, a pojedine škole muku muče i s čistačicama i domarima. Oko 30 posto studenata PMF-a koji završavaju studij žele ići raditi u školu. Ostali idu u pravilu u IT, odnosno tamo gdje su znatno veće plaće, rekao je dekan PMF-a.

20.09.2023. (14:00)

Treba uvesti rukovanje umjetnom inteligencijom kao predmet

Kako alati umjetne inteligencije mijenjaju znanost i obrazovanje

S jedne strane, ne treba bubati činjenice, ali neke stvari, poput tablice množenja, bi trebalo znati napamet. Ne treba se suviše oslanjati na ono automatsko. Važno bi bilo da djeca razumiju tehnologiju i nauče je pravilno koristiti. Alati kojima dajemo ime umjetna inteligencija nemaju slobodnu volju. Mi jedva da smo zagrebali po površini toga što bi sve tehnologija mogla raditi za nas i bilo bi super kad bi mediji stimulirali i ljude na razmišljanje, da dolaze sa zahtjevima prema tehnologiji. Uzaludno je zabraniti korištenje alata generativne umjetne inteligencije jer je to, smatraju stručnjaci, nemoguće, kontraproduktivno i nepraktično. Umjetna inteligencija je među nama i alati koji se na njoj temelje postajat će sve kvalitetniji i atraktivniji za korištenje. Treba pošteno koristiti alate umjetne inteligencije, a da ne ugrozimo glavne ciljeve obrazovnog procesa – pružiti pojedincima znanja i omogućiti stjecanje kompetencija i vještina. Faktograf