Prosječne mirovine u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori

Crnogorci najjači

Prosječne mirovine u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori

Mirovine će od siječnja 2024. godine rast će, prema najavama, i u Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini.

Prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutno iznosi 449 eura, a rasla je posljednjim usklađivanjem rekordnih 8,42 posto, što je najveći skok u posljednje 24 godine. Umirovljenike čeka trajni dodatak, neka vrsta 13. mirovine, a očekuje se i rast siječanjskim usklađivanjem od tri do pet posto.
U Bosni i Hercegovini prosječna mirovina iznosi 344 eura, odnosno 675,61 konvertibilnih maraka.
U Srbiji prosječna mirovina iznosi 341 euro i to nakon povećanja od 5,5 posto u listopadu. No, najniža mirovina za ovaj mjesec iznosila je 186 eura za umirovljenike iz kategorije zaposlenih i samostalnih djelatnosti, a 146 eura iz kategorije poljoprivrednika. Povećanje mirovina slijedi od siječnja, a tada će mirovine skočiti za 14,8 posto.
U Crnoj Gori prosječna mirovina iznosi 464 eura (više nego u Hrvatskoj), a samo ove godine rasla je tri puta. Minimalna penzija isplaćena za rujan iznosi 300 eura, a prema najavi novog crnogorskog premijera rasla bi za 50 posto. Mirovine.hr

mirovine

A što ti je ulaganje bez rizika

Treba li dobrovoljno mirovinsko osiguranje ići na remont?

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje, ili popularno nazvani III. mirovinski stup, u našoj zemlji temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Pojedinci koji su se odlučili i za ovaj oblik štednje za starost vlasnici su sredstava na svom osobnom računu otvorenom u izabranom mirovinskom fondu. Ovo je poznata mantra koja se godinama uporno plasira u javnom prostoru. No je li baš to tako? Ukratko, pojedinac je dobrovoljno uplaćivao svoja sredstva u fond s kojima ne može raspolagati u cijelosti i „dobrovoljno“ je pristao da mu se ušteđevina isplaćuje putem rente. Svjetska iskustva, pa i ona naša, pokazuju da pojedinci nisu skloni ulagati svoju imovinu u rente koje bi im trebale osigurati siguran prihod u starosti. Premda je ekonomska znanost utvrdila da je ulaganje u rente najsigurniji i najefikasniji način financiranja starije životne dobi, ljudi to ne doživljavaju tako. Stoga se takvo ponašanje naziva rentnom zagonetkom. Savjeti

dobrovoljni mirovinski fond mirovine treći mirovinski stup

Investiranje od kolijevke pa do groba

Šonje o dugoročnim prinosima na S&P 500 po pitanju mirovina: Prijedlog nije neizvediv

Država bi mogla svakom novorođenom djetetu otvoriti mirovinski račun s uplatom od deset tisuća eura iz proračuna i uložiti ta sredstva u S&P 500 ETF do mirovine jer, uz realni prosječni godišnji prinos od oko osam posto, svako će dijete do mirovine imati oko 1,5 milijuna eura – to je Tetkin prijedlog. Velimir Šonje komentira za Lider: Svodi se na izdvajanje dodatnih 0,5 posto BDP-a na godinu iz državnog proračuna što je u državi s neefikasnom državnom potrošnjom lako pronaći. Otpada onaj uobičajeni argument ‘proračun nam je zadan‘. Drugo, moć kumulativnog ukamaćivanja u vrlo dugom roku jedan je od ključeva financijske pismenosti odnosno discipliniranja zavaravajuće intuicije koja velikom broju ljudi govori da je ultra-dugoročna štednja upitna.

Navodno, ‘tko zna što će biti‘ i ‘živi se za danas‘, pa se većina ljudi nađe u čudu kada im se kaže da tisuću eura uloženih danas uz osam posto realnog prinosa na godinu daje skoro 150 tisuća (realnih) eura za 65 godina (ili ako vam je draže gledati bližu budućnost, oko 4,7 tisuća realnih eura za 20 i oko 22 tisuće realnih eura za 40 godina). Prema tome, ako i ne računamo na državu, podsjetnik na ovu računicu mogao bi dobro doći roditeljima koji štede za svoju djecu iako bi za njih trebalo uključiti kraće rokove štednje.

ETF mirovine Sandra Ferenčak Tetka Velimir Šonje

Trebaju nam novi boomeri

Perković: Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne

Proces koji neminovno vodi u cijeli niz ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i političkih problema je počeo onog trenutka kada je broj djece po ženi u Hrvatskoj pao ispod dvoje, što se dogodilo još 70-ih godina prošlog stoljeća. Opadanje broja rođenih nužno dovodi do starenja stanovništva, pa sve manji udio mladih mora održavati mirovinski i zdravstveni sustav za sve više starih. Zbog mladih nastaje problem s nedovoljnim brojem radnika za održavanje gospodarstva, inovativnost i potrošnja opadaju, zdravstveni i mirovinski troškovi rastu, ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih (vrtići, škole, fakulteti) se zatvaraju. Opadanje broja mladih se već odavno osjeća u (ne)održivosti trenutnog mirovinskog sustava, utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti. Iako ljudi kolokvijalno govore da su “zaradili svoje mirovine”, istina je da ih nisu zarađivali za sebe, nego za druge. Nažalost, još ni jedna država na svijetu nije uspjela pronaći skup politika koje mogu vratiti stopu fertiliteta na održive razine, 2.1 dijete po ženi i više. Branimir Perković za Index

Branimir Perković broj rođenih demografija demografski slom mirovine mladi

Dio si zadrže

Gotovo pola milijuna umirovljenika plaća porez, država samo prošli mjesec uprihodovala više od 15 milijuna eura

Porez na mirovinu računa se na razliku između osobnog odbitka i visine mirovine. Porez na mirovinu u rujnu je platilo gotovo 500.000 umirovljenika. Poreznih platiša među umirovljenicima je tako ovoga mjeseca oko 70.000 više, jer su mirovine rasle usklađivanjem u prosjeku za oko 40 eura. Iznos koji država uprihoduje će se mijenjati ovisno o daljnjoj poreznoj politici države, ali i lokalne samouprave, navodi Mirovina. Prije srpanjskog usklađivanja mirovina porez na mirovinu plaćalo je oko 35 posto umirovljenika, njih 364.000. Poreznih platiša nakon svakog usklađivanja sve je više, jer rastom mirovina prelaze osobni odbitak od 560 eura. Poslovni

mirovine porez na mirovinu porezi umirovljenici

Samo ih nastavite srditi

Vlada misli da umirovljenici nemaju razloga za prosvjed, niti dobre organizatore

Nakon prošlogodišnjeg srpanjskog usklađivanja mirovina od 8,42 posto to je drugi najveći rast mirovina od 1999. godine s čim se Vlada nije propustila pohvaliti (1, 2, 3, 4). Prosječna mirovina će s novim srpanjskim usklađivanjem porasti za 43,22 eura te će umjesto 581 eura koliko je iznosila u srpnju (isplata za kolovoz) porasti na 624,2 eura. Ta prosječna mirovina odnosi se na nešto više od milijun umirovljenika i u nju nisu uključene mirovine prema međunarodnim ugovorima. Umirovljenici nisu zadovoljni onim što im vlada nudi, pogotovo nakon što su sebi digli plaće. Bez obzira na rekordni rast i plaća i mirovina, problem je kupovna moć – kažu iz Bloka umirovljenici zajedno, najavljujući prosvjed za 1. listopada. Ministar Piletić retorički je postavio pitanje “tko predstavlja umirovljenike?”, aludirajući na izborni neuspjeh postojećih opcija. Danas, prema registru političkih stranaka, u Hrvatskoj djeluje 12 političkih stranka čiji je fokus djelovanja usmjeren na umirovljenike. No, u široj javnosti prisutne su tri. Osim HSU-a to su BUZ i Stranka umirovljenika. No, sličan prosvjed organiziran je i prošle godine, a stranke umirovljenika se nisu mogle dogovoriti za zajednički istup. Faktograf

Milivoj Špika mirovine prosvjed umirovljenika umirovljenici

Treba vam još koji izvor pasivnih prihoda...

Mirovine će rasti, ali i taj rast ‘pojede’ inflacija

Nova formula za usklađivanje mirovina prema rastu cijena i plaća u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora dogovorena je, ali će se primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine. Dotad se usklađivanje provodi u dosadašnjem omjeru 70:30. Procjene su da će s ovim polugodišnjim usklađivanjem mirovine biti veće oko 7 posto. Glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Igor Knežević nedavno je kazao, govoreći o usklađenjima mirovina, da inflacija pojede svaki rast mirovina. Umirovljenici žive praktički jednako kao i prije četiri godine. Problem je u niskim mirovinama, kažnjavanju dijela umirovljenika doživotnom penalizacijom i u tome što je udio mirovina u BDP-u 10 posto dok je u Europi između 15 i 16 posto. Problem je i u tome da aktualna vrijednost mirovine ne može biti 12,26 eura koliko je sada. Trebala bi biti 20 eura. Ovako umirovljenici uvijek gube u utrci s inflacijom jer su mirovine male… Nacional

inflacija mirovine umirovljenici

Vivat academia, vivat penzija

Umirovljenici predložili da i vrijeme studiranja ide u radni staž, mnoge države to otprije rade

U predizbornoj areni politička platforma Umirovljenici zajedno pokrenula je inicijativu da se budućim umirovljenicima u radni staž priznaju godine provedene na redovnom studiju. Praksa priznavanja staža za studente već postoji u pojedinim europskim državama. U nekima se godine provedene na studiju priznaju kao radni staž po određenim kriterijima, a u nekima se omogućuje dokup staža. U Njemačkoj oni s minimalno 35 godina staža imaju pravo u njega uračunati razdoblje studiranja. U Belgiji postoji mogućnost dokupa staža za godine studiranja. Radi se o paušalnom iznosu od 1560 eura za godinu, ako plate unutar deset godina od diplomiranja. Slično je i u Austriji, ali i Italiji gdje je moguće ‘pretvoriti’ godine provedene na sveučilištu u mirovinska prava. Poljska također vrijeme studiranja uključuje u staž, ali po smanjenom obračunu. Tportal

mirovine radni staž studiranje

Tko je doživi, tojest

Prosječna dob umirovljenika 72 godine, u mirovinu se odlazi s 30 godina radnog staža

Prosječna dob korisnika mirovina u Hrvatskojkod žena je 72 godine i devet mjeseci, a muškarci 71 godina. Prosječni mirovinski staž koji imaju osobe koje odlaze u starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu ukupno iznosi 31 godinu i dva mjeseca, pri čemu žene imaju 30 godina staža u prosjeku, a muškarci pak 32 godine i osam mjeseci. Zanimljiv je podatak i o broju godina korištenja prava na mirovinu. U prosincu su tako korisnici starosne mirovine u mirovini bili 22 godine, korisnici invalidske mirovine 20 godina i tri mjeseca, a obiteljske 18 godina i devet mjeseci. Prema dobnim skupinama je najviše umirovljenih u dobnoj skupini od 65 do 69 godina. tportal

mirovine radni staž umirovljenici

Ni u mirovini nema mira

Sve više penzionera radi da preživi. Država ih dere porezima

Na mirovine se plaća porez na dohodak kao i na plaće. Zbog lošeg omjera umirovljenika i radnika, 1.35 radnika na 1 umirovljenika, mirovine su jako male i u prosjeku iznose tek 40 posto prosječne plaće. Zbog toga sve više umirovljenika mora raditi da bi imali koliko-toliko normalne životne uvjete, pa i iz plaće i mirovine moraju plaćati porez na dohodak. Iako su oslobođeni plaćanja doprinosa, porez na dohodak je umirovljenicima još uvijek obavezan po istim uvjetima kao radnicima. Umirovljenici Hrvatske su jedni od socijalno najugroženijih skupina u društvu. Trećina ih živi u riziku od siromaštva, što je jedna od najvećih stopa u EU. Mirovine se treba osloboditi obveze plaćanja poreza na dohodak, to će umirovljenicima puno značiti, a nikome neće naštetiti. Više od 28 tisuća umirovljenika je zaposleno na četiri sata, što je nažalost postala nužnost zbog raspadajućeg mirovinskog sustava i katastrofalne demografske slike. U tih 28 tisuća sigurno ima onih kojima se oporezuje i plaća i mirovina. Index

Branimir Perković mirovine umirovljenici

Skoro kao prosječna plaća u Zagrebu

Prosječna mirovina u Njemačkoj nakon 40 godina rada iznosi 1.370 eura (za 2021.)

A prema Institutu njemačkog gospodarstva (IW) Köln, prosječni prihodi onih koji rade iznose 1.945 eura. Najveća mirovina iznosi maksimalno 3141,82 eura uz uvjet da je zaposlenik 45 godina uplaćivao maksimalne doprinose koji su ipak ograničeni i iznose 7.100-7.300 eura mjesečno. U Njemačkoj postoji mjerilo za dohodak kojim se određuje može li se netko smatrati bogatim, a prag je postavljen na 200 posto srednjeg dohotka. Prema šestom izvješću o siromaštvu i bogatstvu objavljenom 2021. radi se o 3.600 do 3.900 eura. Fenix magazin

mirovine

Crnogorci najjači