Prosječna litij-ionska baterija sadrži oko 28,9 kilograma nikla, 7,7 kilograma kobalta i 5,9 kilograma litija - Monitor.hr
11.03. (22:00)

Treba to i nositi

Prosječna litij-ionska baterija sadrži oko 28,9 kilograma nikla, 7,7 kilograma kobalta i 5,9 kilograma litija

Ako se ne recikliraju, ovi metali idu u otpad. To je još i oko 80 kg bakra te oko 30 kg grafita za ukupnu masu od nekih pola tone (za prosječni električni automobil). Premda se predviđa da će litij-ionska baterija sadržavati manje metala 2030. godine, recikliranje tih materijala i dalje će biti važno kako bi se održao korak s rastućom globalnom potražnjom za litij-ionskim baterijama. Ili ćemo dobiti neku novu tehnologiju. Revija HAK


Slične vijesti

09.12. (10:00)

Još malo pa ćemo biti kao u Star Treku

Znanstvenici i inženjeri razvili su novu bateriju/izvor energije s potencijalom da traje tisućama godina

Baterija radi na sličan način kao i solarni paneli, ali umjesto pretvaranja svjetlosti u električnu energiju, koristi elektrone iz radioaktivnog raspada. Zračenje kratkog dometa koje emitira radioaktivni izotop ugljik-14 nije ništa više nego što ga dijamantno kućište može sigurno apsorbirati. Carbon-14 ima poluživot od 5700 godina, što znači da baterija zadržava polovicu svoje snage čak i nakon tisuća godina. Znanstvenici obećavaju da je rješenje sigurno jer ako bateriju treba zbrinuti, može se vratiti proizvođaču, koji će je potom reciklirati. Revija HAK

24.10. (13:00)

Novo doba za struju u džepu

Bloomberg: Niz novih katodnih, anodnih i elektrolitskih tehnologija obilježit će nadolazeće generacije baterija

Trenutačni standard u baterijama, litij-ionska tehnologija, lako bi u narednim godinama mogao biti djelomično zamijenjen novim rješenjima, još više energetske gustoće i duljeg životnog vijeka. Dosad su, naime, materijali korišteni u katodama bili glavni generatori povećanja energetske gustoće baterija, no oni su se već približili svojim teorijskim fizikalnim granicama, pa je napredak tek marginalan. nužan je razvoj novih materijala i komponenata, a preduvjet za to je kapital. Njega, kako se vidi iz priloženog, ne nedostaje, pa se očekuje da će barem neke od tehnologija, koje su trenutačno u razvoju, doživjeti i komercijalizaciju. Kao prve industrije koje bi mogle prihvatiti nove tehnologije ističu se one gdje su potrebne visoke performanse, poput vojne ili avijacijske. Tek nakon toga uslijedit će sektori u kojima je cijena ključna, poput onog automobilskoga. Bug

17.10. (17:00)

Voćna i alkoholna baterija

Talog kave i spojevi iz vinske i jabučne kiseline kao komponente za baterije

Nakon što su ispitali mogućnosti iskorištavanja taloga kave kao ekološki održive komponente za izradu baterije, australski istraživači otišli su kao komponentu koja će litij-ionske baterije učiniti učinkovitijima, pristupačnijima i održivijima ispitali i spojeve iz vinske i jabučne kiseline. Prototip baterije koji su razvili i patentirali australski kemičari smanjuje utjecaj na okoliš i istovremeno povećava sposobnost pohrane energije. Bug

12.10. (16:00)

Slane baterije

Cerenergy baterije ne sadrže litij, umjesto toga, koriste ione natrija iz obične kuhinjske soli

Tehnologija koja se u njima koristi razlikuje se od natrij-ionskih baterija (koje koriste tekući elektrolit) ili natrij-sumpornih baterija. Idjea je ovu bateriju pripremiti za tržište obnovljive energije i skladištenja energije. Tvrtka tvrdi da su Cerenergy baterije potpuno otporne na vatru i eksploziju te da nisu sklone toplinskom bijegu, što je jedna od najvećih prednosti u odnosu na litij-ionske baterije. Također, baterija može učinkovito raditi između minus 20° Celzijusa do 60 °C te daje visoke performanse i izdržljivost bez obzira na temperaturu okoline. Temperatura jezgre baterije je samoodrživa i ne zahtijeva hlađenje kao litij-ionske baterije. Životni vijek baterije je veći od 15 godina, a pune se od 4-6 sati. Revija HAK

21.09. (14:00)

Mali korak za čovjeka, veliki za mikrosenzore!

Nova cink-amonijska mikrobaterija: sićušna snaga za buduće mikrorobote

Pruska, toksične kiseline i mikrobaterije – sve je to povezano pruskim modrilom! Berlinski umjetnik Heinrich Diesbach slučajno je otkrio prusko modrilo, pigment koji je nastao solima cijanovodične kiseline (poznate kao “prussic acid”). Sada, znanstvenici koriste slične spojeve za revolucionarne cink-amonijske hibridne mikrobaterije. Katoda je izrađena od heksacijanoferata (NH₄Cu[Fe(CN)₆]), a dodani vodljivi polimer omogućava ultra brzu pohranu energije. Iako sitna, nova baterija ima impresivne performanse, idealne za mikrosenzore i mikrorobote. Tehnologija je na pragu stvaranja još manjih, bržih i trajnijih baterija! Nenad Raos za Bug

16.08. (01:00)

Bolje, brže, jače (evo sad će)

Kineska tvrtka tvrdi da je proizvela najbrže punjive baterije za električne automobile

Iz tvrtke kažu da se njihove nadograđene baterije mogu napuniti od 10 posto do 80 posto kapaciteta u 10 i pol minuta pomoću svojih ultrabrzih stanica za punjenje, objavio je BBC.  +Usporedbe radi, Tesla kaže da punjenje od 15 minuta omogućuje njihovom Modelu 3 da prijeđe 175 milja (282 km), malo manje od polovice punog dometa automobila. Zeekrova limuzina 2025 007, koja će biti dostupna od sljedećeg tjedna, bit će prvo vozilo koje će imati tu novu bateriju. Baterija radi dobro čak i po hladnom vremenu puneći se od 10 posto do 80 posto svog kapaciteta za manje od pola sata na temperaturama nižim od -10 celzijevih stupnjeva, također je rekla tvrtka. Lider

05.08. (15:00)

Za polarne uvjete

Raos: Vječna litijeva baterija

Baterija koja ne može raditi cijelu vječnost (ništa nije vječno!), ali sigurno može nadživjeti svoga vlasnika – novi je izum kineskih znanstvenika. Uvjet? Da radi na -20 stupnjeva i da se malo puni. Nakon pune godine (12 mjeseci) rada i 1400 ciklusa punjena i pražnjenja, nisu mogli zapaziti ni najmanje smanjenje kapaciteta. No nije sve sjajno i bajno. Baterija je „vječna“ samo pri specifičnim uvjetima rada, a to znači ako se puni i prazni pri točno -20 oC i do 20 % kapaciteta (0,2 C). Radi li pak baterija pri realističnijim uvjetima, tj. punjenjem do 50 % (0,5 C), kapacitet joj se smanjuje za 0,0097 % po ciklusu – nakon 4000 ciklusa punjenja i pražnjenja, kapacitet joj se smanjio za 40 %. Nenad Raos za Bug.

01.08. (18:00)

Tesla bi bio ponosan

Baterije odlaze u zaborav? Znanstvenici razvijaju tehnologiju napajanja uređaja “strujom iz zraka”

Bežično punjenje uređaja nije ništa novo. Korisnicima pametnih telefona dobro je poznat princip da jednostavno stave telefon na podlogu za punjenje i baterija će se napuniti. Ali što kad biste mogli koristiti telefon uvijek i bez baterije? Upravo na tome rade znanstvenici s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru, piše Zimo. Radi se o modulu (a i tehnologiji) koja ambijentalne odnosno “otpadne” radiofrekvencijske signale pretvara u istosmjerni napon koji se potom može koristiti za napajanje malih elektroničkih uređaja, bez upotrebe baterija. Tehnologije prikupljanja radiofrekvencijske energije bitne su jer smanjuju ovisnost o baterijama, produljuju životni vijek uređaja, smanjuju utjecaj na okoliš i povećavaju izvedivost bežičnih senzorskih mreža i IoT uređaja. N1

22.07. (12:00)

Baterija iz olovke

Grafen: materijal budućnosti za izradu baterija i elektroničkih uređaja

Grafen se već koristi kao dodatak u građevinskoj industriji, često kao dodatak cementu. Postoji značajan potencijal u proizvodnji membrana za pročišćavanje voda. Neki proizvođači nude teniske rekete, bicikle, jedra i slično tvrdeći da su od grafenskih kompozitnih materijala. Jedan je od glavnih interesa industrije i razvoj grafenskih baterija. To se već prakticira na više načina. Za sada je najčešći put kombiniranje grafena sa litij-ionskim baterijama koje su danas standardne. Kada se uzme u obzir i brzina punjenja, vidi se da je grafen baterija budućnosti, ukoliko se uspiju smanjiti troškovi proizvodnje i pritom zadržati odgovarajuću kvalitetu sloja. Već sada oko 40 milijuna proizvoda sadrži grafen. Ako se uspije proizvesti grafen na velikoj skali, što znači relativno velike standardizirane površine, on će sigurno naći još mnogo primjena. Milorad Milun za Novosti.

13.07. (22:00)

Ekološki auto, prljava industrija

Industrija baterija: Nastaju kemijski spojevi opasni za životinje, a utjecaj na ljude još nije poznat

Upotreba polifluoroalkila (PFAS) u litij-ionskim baterijama i njihovoj proizvodnji potencijalni izvor zagađenja u zraku i vodi. Ispitivanje istraživačkog tima otkrilo je da ti PFAS-i, nazvani i bis-perfluoroalkil sulfonimidi (bis-FASI), pokazuju postojanost u okolišu i eko toksičnost usporedivu sa starijim zloglasnim spojevima poput perfluorooktanske kiseline (PFOA). Litij-ionske baterije ključni su dio rastuće infrastrukture čiste energije, s upotrebom u električnim automobilima i elektronici, a očekuje se da će potražnja eksponencijalno rasti tijekom sljedećeg desetljeća. Smanjenje emisija ugljičnog dioksida s inovacijama poput električnih automobila ključno je, ali ne bi trebalo doći s nuspojavom povećanja zagađenja. Moramo olakšati tehnologije, kontrolu proizvodnje i rješenja za recikliranje koja se mogu boriti protiv klimatske krize bez ispuštanja onečišćujućih tvari – rekli su istraživači. Revija HAK