Prof. dr. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu detaljnu analizu novog prijedloga ovršnog zakona donosi
U emisiji Točka na tjedan gostovao je danas sudac radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda RH te kao prvi potez najavio sazivanje opće sjednice zbog ovrha. Upravo nepravedan ovršni sustav osnovna je motivacija njegova prihvaćanja te funkcije te dodao kako je bitan i pogled javnosti na te pozicije jer smatra da se donose skandalozne presude te zbog toga namjerava obići sve sudove i razgovarati sa sucima te provjeravati procedure. Smatra kako u sudstvu postoje sistemski problemi te se nada dati dobar primjer, a posebno je istaknuo da u sudstvu ne smije biti nimalo korupcije. Tportal
Mora se riješiti problem agencija koje se bave otkupom dugova jer nisu regulirane nikakvim zakonom, a banke su takvim tvrtkama ustupile 31 milijardu kuna i sad one maltretiraju građane – rekao je sinoć u Otvorenom Darinko Kosor iz HSLS-a. “Slovenci su gledali kako pomoći ljudima, pa su podzakonskim aktima povećali primanja takvim građanima. A mi se se cijelo vrijeme vrtimo oko toga kako naplatiti nešto od građana koji nemaju”, rekao je Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani.
Ministarstvo pravosuđa objavilo je službenu verziju novog Ovršnog zakona koji bi trebao biti pošteniji i jeftiniji za ovršenika nego sadašnji. Evo detalja: božićnica, uskrsnica, regres i naknade za terenski rad izuzeti su od ovrhe, ovrhovoditelj više neće moći zaplijeniti nekretninu za dug manji od 40.000 kuna, deložacije se ne bi trebalo raditi tijekom zime, osobu se može ovršiti tek uz odluku suda uz obavijest i rok od 15 dana da se dug ospori, sudski troškovi ovrhe su fiksno 200 kuna (za rješenje ispod 5000 kuna) ili 300 kuna (za one iznad 5000 kuna). Na snagu bi trebao stupiti do ljeta. 24 sata…
Čujte i počujte: Mislav Kolakušić o novom zakonu o ovrhama i svim glupostima o ovrhama u Hrvatskoj. I da, nagodba oko Agrokora je kazneno djelo
Država je izmjenom Ovršnog zakona država povećala iznos plaće koja je zaštićena od ovrhe pa će kupci nekretnina, uključujući one koje subvencionira država, teže doći do kredita. Npr. bračni par koji zajedno ima 8.000 kuna mjesečnih prihoda do ove je godine mogao imati mjesečnu ratu kredita oko 3 tisuće kuna – dostatnu da pokrije 56 tisuća eura duga na 15 godina ili 85 tisuća eura na 30 godina. Od siječnja 2018. njihova rata ne smije biti veća od 1.860 kuna – za što se mogu zadužiti 36 tisuća eura na 15 godina ili 60 tisuća eura na 30 godina.
“Očito me se želi ušutkati jer smatram da je Ovršni zakon moguće izmijeniti za nekoliko dana, a ne godina, te da dužnici trebaju platiti samo dug, a ne i izmišljene troškove na kojima se bogati uski krug pojedinaca”, kaže sudac Mislav Kolakušić u intervjuu Večernjem povodom sudske odluke o kršenju sudačke etike njegovim istupima u medijima. Smatra on da je “stanje u Hrvatskoj uvelike posljedica sveopće šutnje i straha koji pogoduju lobijima za stjecanje enormnog profita kroz razne zakone: pretvorba, ovrha, stečaj i predstečaj, razdjelnici, koncesije… Osnovna osobina suca je hrabrost, a ako je nema, nemoguće je donositi odluke po savjesti i biti korektor anomalija u sustavu, što je temeljna svrha suca i razlika u odnosu na birokrata”.
Loš Ovršni zakon i njegova posljedica, 330 tisuća blokiranih građana, prvorazredan su društveni problem. Niti postoji univerzalni zaštićeni dio plaće jer se u nekim slučaje vima ovršiti može i cijela, niti je od ovrhe zaštićena jedina nekretnina jer se i ona može ovršiti, čak i kad dug nije zaštićen hipotekom za dugovanja ‘režija’ ako su pravni poslovi za njih ugovoreni prije 3. kolovoza 2017. , piše Večernji o postojećem ovršnom zakonu koji bi uskoro trebao u izmjene.
Danas su na snagu stupile izmjene Ovršnog zakona, a najveća je promjena zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini. Druga najveća je da se ovrha pokreće tek kad je glavnica veća od 20.000 kuna, a i u slučaju kad je dug veći sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i ovrhovoditelja. Ovršenika koji se mora iseliti iz nekretnine država će smjestiti na 18 mjeseci. Iznos koji je izuzet od ovrhe povećan je s dvije trećine na tri četvrtine plaće ovršenika. Prijenos zaplijenjenih sredstava može se obaviti tek po isteku roka od 60 dana od zapljene. Dnevnik.hr
Hrvatski sabor jednoglasno je sa 127 glasova za usvojio Mostove izmjene Ovršnog zakona, ali ne i amandmane stranaka, već isključivo Vladine amandmane. “Ti amandmani su klasični primjer populizma i demagogije. Glasovat ćemo za zakon, ali te amandmane ne možemo podržati, zaključio je SDP-ovac Peđa Grbin. Večernji