Profesije budućnosti podrazumijevaju 'zelene poslove' - Monitor.hr
25.10.2023. (13:00)

Ako popravljaš klimu, bit ćeš tražen

Profesije budućnosti podrazumijevaju ‘zelene poslove’

Profesije kojima se doprinosi održivom svijetu i nezavisnosti od fosilnih goriva će u budućnosti doći do izražaja, priopćili su iz Bečke gospodarske komore. U narednim godinama će biti potrebno sve više tehničara za elektroniku, građevinskih mehaničara i špeditera, piše Klixba. Zeleni poslovi se odnose na profesije koje pomažu u ublažavanju utjecaja negativnih promjena u životnoj sredini i doprinose društvu koje živi održivo i učinkovito koristi resurse. Stoga će najtraženije kompetencije budućnosti biti zelene vještine, tj. vještine, znanje i stavovi koji podržavaju postizanje tih ciljeva. Dizajnersko razmišljanje, kreativnost, prilagodljivost, otpornost i empatija imat će sve važniju ulogu. Poslovni


Slične vijesti

Prekjučer (07:00)

Nešto između godišnjeg i bolovanja

Pokraj godišnjeg odmora, u nekim državama radnici imaju pravo na – klimatski dopust

Čim se vrate s godišnjeg odmora, mnogi brojeći neradne dane razmišljaju o sljedećem. No neki već imaju pravo i na plaćeni klimatski dopust – doduše, zasad u Kanadi i Španjolskoj – i to zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Radnici u Španjolskoj od prošle godine imaju pravo na četiri dana plaćenog dopusta kada ne mogu doći na posao zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Kanada ga je prva u svijetu ozakonila te njezini radnici mogu tijekom jedne kalendarske godine dobiti pet dana plaćenog dopusta. Dodatnih pet dana dopusta mogu dobiti u slučaju produljenoga izvanrednog stanja. Klimatski dopust najprije je odobren u dijelovima Španjolske uništenim u velikim poplavama potkraj prošle godine, a zatim u cijeloj državi. U Hrvatskoj je vjerojatnije da će se sljedeći dopust poklopiti s praznicima usred tjedna i nekim majstorski spojenim produženim vikendom. Lider

29.01. (09:00)

Ostaje nada da će razum pobijediti

Deset godina napora međunarodne zajednice da klimatske promjene održi u koliko-toliko održivim i predvidljivim granicama, propalo je u jedan dan – ponovo

Iran, Jemen, Libija i SAD trenutačno su jedine zemlje svijeta koje nisu potpisnice Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Američki predsjednik Donald Trump za to se pobrinuo odmah po preuzimanju vlasti. Već prvog dana drugog mandata “poklonio” se fosilnoj industriji i objavio direktivu o napuštanju Pariškog sporazuma; potez koji je povukao i u prvom mandatu na čelu SAD-a. Svijet je na putu prema porastu temperature od 2,5 do 2,9 °C do kraja stoljeća, u odnosu na predindustrijske razine, a Pariški sporazum je jedini pokušaj da se izbjegne najgori scenarij. SAD se već jednom povukao iz Pariškog sporazuma, izvjesno je da će odluke Donalda Trumpa unazaditi globalne napore u obuzdavanju klimatske krize, ali ostaje nada da će njegove opasne namjere i politike potaknuti snažniji otpor i čvršću organizaciju u borbi za zdrav okoliš i pravednije društvo. Faktograf

27.01. (14:00)

Ali nije ni nula

Vučković: Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene je manji od 1 posto

Hrvatska sigurno značajno ne oštećuje naš okoliš – rekla je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković odgovarajući Nini Raspudiću, kojeg je zanimalo koliko hrvatska industrija utječe na klimatske promjene, u jeku najave ponovnog izlaska SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma. Vučković je istaknula kako to što Hrvatska značajno ne oštećuje okoliš, ne znači da ne treba voditi računa o kvaliteti okoliša i prirode, te se pripremati za sadašnje i buduće događaje vezane uz klimatske promjene. Najizloženija klimatskim promjenama u Hrvatskoj je dolina Neretve, koja je u opasnosti od presušivanja. Za Hrvatsku je predviđeno neto uklanjanje ugljika u 2030. godini od 5527 kilotona ekvivalenta CO2 pri čemu smo sada na razini od nešto više 4800 kilotona. Lider

17.01. (19:00)

Kako spasiti svijet uz dobro promiješane koktele panike i apatije

Globalne prijetnje 2025.: Oružani sukobi i klima u fokusu

Uoči Davosa, WEF-ovo istraživanje otkriva da čelnike najviše brinu oružani sukobi i klimatske krize. Glavni rizici uključuju ekstremne vremenske nepogode, gubitak bioraznolikosti, tehnološke prijetnje poput dezinformacija i AI. Trumpov povratak na vlast dodatno usložnjava globalne izazove. tportal

14.01. (20:00)

Prirodu nije briga za neke tamo sporazume

Vruća tema: Led se topi, a optimizam se topi brže

Intenzivno korištenje fosilnih goriva od početka 20. stoljeća uzrokovalo je emisiju stakleničkih plinova i porast globalne temperature. Unatoč naporima iz Pariškog sporazuma da se zagrijavanje zadrži ispod 1,5 °C, temperature su već premašile tu granicu. Znanstvenici upozoravaju na brže nego očekivano zagrijavanje koje dovodi do ekstremnih vremenskih pojava. Dok politički lideri oklijevaju, priroda ne čeka, a optimisti nalaze olakšanje u ironiji – barem će Titanik izbjeći santu leda. Milorad Milun za Novosti.

11.01. (12:00)

Neka naprave mapu s mjestima pogodnima za život

Ovo je najsušniji početak zime u Kaliforniji: ‘U svijetu koji se zagrijava više ne postoji klasična sezona požara’

Kalifornija je posebno osjetljiva na najgore učinke klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Mediteranska klima države već je obilježena ekstremima; ljeta su bez kiše, a većina oborina pada zimi. Čak i male promjene vremenskih obrazaca mogu izazvati razdoblja biblijskih poplava ili razorne suše. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, ovi masivni prijelazi između sušnih i kišnih razdoblja, poznati kao “vremenski udari”, postaju sve češći kako se planet zagrijava zbog zagađenja fosilnim gorivima – i ta kolebanja povećavaju rizik i jačinu pojava poput požara i iznenadnih poplava, navodi CNN. Index

29.12.2024. (20:00)

Klima, izvlačimo li se na tanki led?

Klimatske promjene 2024: Topli rekord i hladan tuš za planet

Godina 2024. bit će najtoplija u povijesti, uz porast prosječne temperature iznad 1,5 °C. Klimatske promjene, uz podršku fenomena El Niño, donose češće ekstremne vremenske prilike. Iako Pariški sporazum cilja ograničiti globalno zagrijavanje ispod 2 °C, trenutačni trend vodi prema 3 °C do 2100. DHMZ modernizira sustave, dok svjetski lideri na COP29 ostaju podijeljeni. Hrvatska doprinosi obnovljivim izvorima, no globalni dogovor i dalje djeluje kao daleki san, unatoč alarmantnim znanstvenim upozorenjima. Vremena za reakciju sve je manje, a posljedice sve skuplje. HRT

02.12.2024. (14:00)

Kad klima odluči "štrajkati glađu"

Neke zemlje mogle bi ostati bez svojih tradicionalnih delikatesa: Francuzi će izgubiti poznati senf, a Turci humus

Klimatske promjene prijete globalnom lancu opskrbe hranom. Suše, toplinski valovi, poplave i požari ugrožavaju ključne namirnice poput pšenice, riže, čokolade, kave i plodova mora. Francuski senf već je postao luksuz, talijanski bijeli tartufi suočavaju se s izumiranjem, a Nizozemska bi mogla izgubiti Goudu zbog poplava. Turska se bori s manjkom slanutka za humus, dok visoke temperature uništavaju dagnje u Grčkoj. Čak i pomfrit nije siguran zbog nestašice krumpira. Kako stvari stoje, mogli bismo se oprostiti od brojnih omiljenih delicija – i to puno prije nego što bismo željeli. Green

29.11.2024. (20:00)

Klimatska kriza? Važno je zaštititi obitelj!

COP29: Vatikan spašava svijet (od napretka)

Na klimatskoj konferenciji COP29 u Azerbajdžanu fokus je bio na financiranju klimatskih šteta i energetskoj tranziciji. Dogovoreno je 300 milijardi dolara godišnje pomoći, daleko ispod potrebnih 1,3 bilijuna dolara. Unatoč pozivima na ukidanje fosilnih goriva, konkretni dogovori izostali su zbog pritiska naftnih država. Vatikan, uz zemlje poput Irana i Saudijske Arabije, blokirao je proširenje akcijskog plana o rodnoj ravnopravnosti, koristeći argumente “zaštite obitelji.” Koncept klimatske pravde ostaje nerazvijen – bogate zemlje priznaju povijesnu odgovornost, ali ne odustaju od privilegija. COP29 je pokazao da je suočavanje s klimatskom krizom nemoguće bez otpora privilegiranih aktera. Faktograf

17.11.2024. (21:00)

Prognoze sve lošije

Znanstvenici: Tropska močvarna staništa ispuštaju metansku bombu

Svjetska tropska močvarna i ostala vlažna staništa, koja se sve više zagrijavaju, ispuštaju više metana nego ikada prije, pokazuje izvješće sveučilišta Stanford, zvono na uzbunu da je ostvarenje ciljeva vezanih uz klimu sve upitnije. Temperature koje postojano rastu ubrzavaju proces biološke interakcije koja proizvodi metan. U međuvremenu, obilne kiše uzrokuju poplave te se močvarna i vlažna staništa dodatno šire. Porastu emisije metana pridonosi i klimatski fenomen La Nina koji donosi obilnije kiše u neke dijelove tropa, no La Nina, kojoj smo zadnji put svjedočili 2023., ne objašnjava rekordno visoke emisije tog plina. Ako se nastavi rast emisija metana iz močvarnih staništa, vlade će se morati poduzeti snažnije akcije kako bi globalno zatopljenje održali na 1,5C više u odnosu na predindustrijsko razdoblje. HRT