Prof Blanuša: Teorije zavjere često artikuliraju kolektivne traume - Monitor.hr
12.08. (18:00)

Skeptici koji samo postavljaju pitanja

Prof Blanuša: Teorije zavjere često artikuliraju kolektivne traume

Nebojša Blanuša redovni je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i jedan od autora istraživanja “Tko vjeruje u teorije zavjere i za koga oni glasaju na izborima?” koju je proveo multidisciplinarni centar za borbu protiv dezinformacija. Kaže da su teorije zavjere krenule s usponom znanosti nakon Prvog svjetskog rata, iako ih se i prije spominjalo, ali u nekom drugom kontekstu. Kod nas su najraširenije one vezane uz rat 90-ih,  pretvorba i privatizacija koja se percipira kao “rezultat sprege mafije i državnih struktura”. Valja nadodati kako neke teorije zavjere nisu bez temelja, pa tako ni ta. Druga je vezana uz plan stvaranja Velike Srbije i državnih neprijatelja, unutarnjih i vanjskih.  Teorije zavjera simptomi su problema koji neko društvo zaokupljaju i ukazuju na političke rascjepe koji muče političke zajednice. One su često artikulacija kolektivnih trauma iz prošlosti, ali i izraz anticipacije mogućih trauma u budućnosti. U tom smislu je vrlo opasna teorija o velikoj zamjeni stanovništva koja se ugnijezdila i jača antiimigrantski sentiment, rasističke ideologije i antisemitizam. Novosti


Slične vijesti

27.12.2020. (22:00)

Engleska kraljica živi tako dugo jer jede mlade ljude

Informacije dostupne kao nikad prije, a ljudi se sve više okreću teorijama zavjere. Zašto?

Novinarka Večernjeg Mateja Šobak razgovarala je sa dr. sc. Nebojšom Blanušom, sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koji je autor knjige “Teorije zavjera i hrvatska politička zbilja 1980. – 2007″: “S globalizacijom i razvojem informacijske tehnologije, alternativnih medija i društvenih mreža ljudi žive u znatno kompleksnijem svijetu negoli prije 20 godina, da ne govorimo o prijašnjim razdobljima. Dostupne su nam brojne informacije, brojna znanja također, ali i dezinformacije. Pri tome su institucije zadužene za proizvodnju informacija puno statičnije u njihovu promoviranju od onih alternativnih koji nastoje privući i uvjeriti svoju publiku u vlastite “istine”. Tzv- antivakseri se, primjerice, puno bolje služe internetom negoli Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Također, kada nemate prikladne i dovoljne informacije za djelovanje, ljudi se okreću alternativnim izvorima, s njima dijele svoja iskustva koja im se mogu činiti puno uvjerljivijima od suhoparnih informacija javnih institucija koje ne vode računa dovoljno o potrebama ljudi da znaju, da imaju osjećaj kontrole nad vlastitim životom i da zaštite vlastitu egzistenciju…” Večernji