Pripreme za potencijalni budući rat velikih razmjera protiv NATO-a - Monitor.hr
28.02. (10:00)

Ima li kraja ovome?

Pripreme za potencijalni budući rat velikih razmjera protiv NATO-a

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dva ključna dokumenta koja jasno signaliziraju intenziviranje priprema za mogući sukob s NATO savezom, izvijestio je Institut za istraživanje rata (ISW). Dekreti, potpisani 26. veljače, označavaju obnovu Moskovske i Lenjingradske vojne oblasti te stvaranje Južne vojne oblasti koja uključuje okupirane dijelove Ukrajine, uključujući Krim. Ovi potezi sugeriraju maksimalističke ciljeve Rusije u Ukrajini i ambicije da se cijeli teritorij pripoji Ruskoj Federaciji. Osim toga, postavljanje vojnih okruga omogućava Rusiji bolju kontrolu nad vojnim operacijama, posebno u regijama koje graniče s NATO-om. Odluka o ponovnom uspostavljanju Moskovske i Lenjingradske oblasti izravan je odgovor na promjene u geopolitičkom okruženju, poput pristupanja Finske NATO-u. Analitičari upozoravaju da ovi potezi mogu dodatno zaoštriti tenzije između Rusije i Zapada te otvoriti put prema konfliktu šireg opsega. (Tportal)


Slične vijesti

Prekjučer (09:00)

Ko nekad u BiH i na Kosovu

Zahuktavaju se planovi o slanju NATO trupa u Ukrajinu, govori se o čak 100.000 vojnika

Europske zemlje raspravljaju o slanju vojnih u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da američka čizma neće stati na ukrajinsko tlo kako bi zajamčio sigurnost, izvijestili su dužnosnici i diplomati. Razgovori, koje predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, u ranoj su fazi, no već su razotkrili podjele oko mogućih ciljeva i mandata takve misije – pa čak i o tome koliko je mudro pokretati to pitanje sada. Macron je prvi put predložio takvo raspoređivanje u veljači. Neimenovani europski sigurnosni dužnosnik također procjenjuje da bi moglo biti potrebno oko 100.000 vojnika. Gady navodi da bi se takve snage mogle oformiti ako bi neke europske zemlje smanjile svoju ulogu u drugim misijama, poput mirovnih misija na Balkanu. Europa, SAD i drugi partneri rasporedili su oko 60.000 vojnika u Bosnu i Hercegovinu i 50.000 na Kosovo 90-ih godina, ali te su misije sada mnogo manjeg opsega. Jutarnji

08.11. (18:00)

Da nema prekooceanskog brata...

Europljani trebaju dublje zavući ruke u džepove ukoliko žele kvalitetnu obranu

Europske zemlje suočavaju se s pritiskom na veća izdvajanja za obranu, jer im proračuni već desetljećima nisu dovoljni za adekvatne vojne kapacitete. Njemački institut Ifo procjenjuje da su Njemačka i Italija u posljednjih 30 godina podbacile s ulaganjima za 230 i 120 milijardi eura. Iako NATO traži izdvajanja od 2% BDP-a, istraživači smatraju da Europa, bez zaštite SAD-a, treba ulagati i više. Uz nisku potrošnju većine članica, izuzeci su Velika Britanija i Poljska. Aktualna geopolitička situacija traži hitno jačanje obrane, ali i balansiranje s proračunskom stabilnošću. Forbes

12.10. (13:00)

U svakoj laži pola istine

Što je točno, a što netočno u vezi Milanovićevih izjava o NATO-u

Točne tvrdnje Zorana Milanovića o NATO-u:

  • NSATU bi mogao uključivati vojnu prisutnost u Ukrajini: Milanović ispravno navodi da će NSATU ( Security Assistance and Training for Ukraine) misija imati djelatnike u Ukrajini, iako to uključuje mali broj NATO-ovog osoblja za koordinaciju pomoći, a ne borbene snage.
  • NATO vojnici već su u Ukrajini: Točno je da pojedine države članice NATO-a imaju specijalne snage u Ukrajini (SAD, Velika Britanija, Francuska), ali te snage nadziru isporuku vojne pomoći, ne sudjeluju u borbenim operacijama.

Netočne tvrdnje Zorana Milanovića o NATO-u:

  • NATO ulazi direktno u sukob: Milanovićeva tvrdnja da NATO ulazi u sukob kroz NSATU nije potpuno točna. NATO formalno ostaje obrambeni savez i nema namjeru vojno intervenirati u Ukrajini.
  • Vlada je prekršila Ustav: Milanović tvrdi da je Vlada prekršila Ustav tražeći njegovo odobrenje. No, predsjednik je već podržao NATO-ovu deklaraciju u Washingtonu, čime je potvrdio sudjelovanje Hrvatske u misiji.
Faktograf
01.10. (12:00)

I nakon Norvežanina Stoltenberga, NATO želi iste Rutte

Mark Rutte danas dolazi na čelo NATO saveza

Stoltenberg je tijekom više od deset godina na čelu NATO-a bio hvaljen zbog svojeg smirenog vođenja ponekad podijeljenog Saveza. Norvežanin je pomogao da mu američki predsjednik Donald Trump ne okrene leđa, podržao je Ukrajinu osiguravši da NATO ne bude izravno uvučen u rat s Rusijom i pokrenuo je reformu obrambenih kapaciteta Saveza kako bi se mogao suočiti s Moskvom. Saveznici su tražili nekoga tko ima mnoge kvalitete kao i Stoltenberg i tko će nastaviti istim smjerom: premijera, s dobrim vezama, dugim iskustvom, dobrim adresarom… Zato je odluka pala na Nizozemca. Kao veteran koji je u Nizozemskoj 13 godina vodio složene koalicije, ima veliko iskustvo koje se može iskoristiti kako bi se zadržalo zemlje s različitim, i često suprotstavljenim interesima na istoj liniji. Poslovni

20.06. (23:00)

Ukratko, neće mu biti dosadno

Mark Rutte će biti novi šef NATO-a, čeka ga pet izazova

Kampanja nizozemskog premijera za poziciju glavnog tajnika završila je danas, kada je osigurao potporu sva 32 saveznika u NATO-u (Rumunjska je posljednja izrazila svoju potporu). Dosadašnji čelnik Jens Stoltenberg trebao bi odstupiti do 1. listopada. Politico donosi pet najtežih tema s kojima će se morati nositi (a prenosi Index):

  1. Mogući povratak Donalda Trumpa: Trumpov ponovni izbor također će gotovo sigurno izbaciti iz kolosijeka NATO-ov plan da pripremi Ukrajinu za buduće članstvo
  2. Putinov zimski napad na Ukrajinu: Tijekom posljednjih mjeseci Rusija je pojačala udare na ukrajinske termoelektrane i hidroelektrane – infrastrukturu za čiju potpuni popravak trebaju mjeseci, ako ne i godine, Stoltenberg kaže da je rješenje u više sustava protuzračne obrane koji bi mogli zaštititi dobavljače energije
  3. Natjerati članice NATO-a da plate: NATO je ovoga tjedna proslavio rekordan broj saveznika koji su dostigli ciljano izdvajanje dva posto BDP-a za obranu – čak 23,  trećina saveza još uvijek ne ostvaruje cilj
  4. Pritužbe istočnog krila: Zemlje koje graniče s Rusijom nisu Rutteovi najveći obožavatelji, tražit će veću zastupljenost
  5. Europski lideri koji vole Putina: Nije samo Trump taj kojeg će Rutte morati uvjeriti da NATO drži živim i zdravim. Diljem Europe cvjetaju ekstremno desničarske stranke NATO-skeptika i fanova Putina: Francuska, po novom i Nizozemska…
04.04. (12:00)

Hladni rat reloaded

75 godina NATO saveza: Situacija je danas ista kao na početku

Savez je osnovan 1949. godine kada je imao 12 članica. Danas ih ima još 20. Nedavno su mu se pridružile Finska i Švedska jer traže zaštitu od Rusije. Ukrajina i Gruzija žele članstvo iz istog razloga. Širenje NATO-a prema istoku počelo je prije 25 godina s ulaskom bivših članica Varšavskog pakta, raspuštenog vojnog saveza Istočnog bloka: to su bile Poljska, Češka i Mađarska. NATO je 2008. načelno obećao članstvo Gruziji i Ukrajini. Najkasnije u tom trenutku Putin je pritisnuo strateški prekidač. Uglavnom, situacija je ista kao i prije 75 godina kada je 4. aprila 1949. u Washingtonu osnovan NATO. Slobodni Zapad se želi vojno suprotstaviti rastućoj prijetnji s Istoka uz uzajamnu pomoć – pod kišobranom nuklearnog oružja SAD-a. DW

10.03. (08:00)

Gospodari Baltika

NATO je s ulaskom Švedske postao puno moćniji, Putin je odsječen u strateški važnoj regiji

Ruska invazija na Ukrajinu nagnala je tradicionalno oprezni švedski politički establishment da žurno odbaci i posljednje tragove stoljetne neutralnosti, a milijune Šveđana da promijene dosad suzdržano mišljenje o potpunom vojnom i političkom vezivanju za Sjedinjene Američke Države i zapadne saveznike. Švedska vojna industrija godišnje izvozi opremu i naoružanje vrijedno tri milijarde eura. Sposobna je samostalno proizvesti vrlo moderne borbene avione, podmornice, ratne brodove, tenkove, borbena vozila i artiljerijska oruđa. I to je jedan od dva glavna razloga zašto je NATO-u poželjno i važno imati Švedsku kao saveznika i partnera u današnjoj geopolitičkoj situaciji.

Od Švedske se očekuje da u slučaju ruskog napada na baltičke zemlje i/ili Finsku u akciju odmah pošalje dvije brigade sposobne i opremljene za samostalno djelovanje na bojnom polju. Ukupno je riječ o otprilike 10.000 vojnika, od kojih bi polovica bila angažirana u obrani sjeverne Finske, a druga polovica bila bi prebačena preko Baltičkog mora u Latviju. Index

04.03. (09:00)

NATO-ove nove rute

Starešina: Sada je već izgledno da će Mark Rutte biti novi glavni tajnik NATO-a

Budući glavni tajnik NATO-a imat će zadatak primiriti, koordinirati i uključiti sve političke perfomere i egotripove, motivirane osobnim ili državnim interesima, u izgradnju novoga europskog obrambenog sustava. A taj sustav uključuje znatno jačanje europske vojne industrije i NATO-ove europske vojne komponente. Dakako, uza zadržavanje američke glavne uloge u NATO-u. Jer kao što je i ruska invazija na Ukrajinu pokazala, Europa nema kapacitet sama preuzeti brigu o svojoj obrani ni kad je riječ o političkom odlučivanju, a ni kad je riječ o vojsci i naoružanju. I zato ne začuđuje što su UK i Njemačka zajednički predložili, a SAD podupro, na kraju i Francuska uz niz drugih država članica, kandidaturu Marka Ruttea, sivoga političkog brokera, dugovječnoga nizozemskog premijera kojega ne pamtimo i nećemo ga pamtiti po slikovitim izjavama.

Rutte slovi kao majstor tihih kompromisa, jedan je od najdugovječnijih europskih premijera, a na njegove osobine asocira i nadimak – Teflon. Budućnost NATO-a, a onda i europske obrane, metaforički ovisi o uspješnosti integracije tih dviju krajnjosti: političkih predstava i nadmetanja (Macron) i tihe dogovorne izgradnje europske obrambene (infra)strukture (Rutte). Višnja Starešina za Lider.

10.02. (15:00)

Ukrajinski poučak, malo prekasno

NATO planira izgradnju 600 bunkera da zaustavi rusku invaziju u prvom satu

Članice NATO saveza koje graniče s Rusijom već se pripremaju za potencijalni rat. Tim su povodom ministri obrane Latvije, Litve i Estonije dogovorili novi plan izgradnje opsežne mreže bunkera kojim bi zaustavili rusku ofenzivu u “prvom satu”. Konkretnije, samo će Estonci izgraditi oko 600 bunkera na 350 kilometara dugoj granici s Rusijom. Općenito, to je područje teško prohodno zbog šuma i močvara pa je plan obrane nešto lakši za postaviti. No, projekt će koštati oko 60 milijuna eura, prenosi Newsweek. Manje baltičke države već dugo se smatraju najvjerojatnijim metama Rusije, ako se ruski predsjednik Vladimir Putin odluči napasti NATO. Od ruskih bi se postrojbi u teoriji moglo očekivalo da preplave tri male nacije u roku od nekoliko dana, ali realnost bi trebala biti bitno drugačija. N1

26.01. (08:00)

Not good

Analiza Instituta za rat: U ovom scenariju NATO se ne bi mogao obraniti od Rusije


U slučaju da Rusija pobijedi u ratu protiv Ukrajine i potpuno okupira državu, ruske bi se snage u takvom scenariju mogle probiti sve do zapadne ukrajinske granice i uspostaviti nove vojne baze na granicama s Poljskom, Mađarskom, Slovačkom i Rumunjskom, što bi prestavljalo prijetnju i za NATO. Rusi u tom scenariju mogli zaprijetiti kratkotrajnom mehaniziranom ofenzivom protiv jedne ili nekoliko država NATO-a s najmanje osam divizija, uz potporu pričuva, a pritom bi još mogli zaprijetiti i baltičkim državama i Finskoj. Uz to, Rusija bi imala i značajnu zračnu podršku. NATO se ne bi mogao obraniti od takvog ruskog napada sa snagama koje su trenutno u Europi. N1