Primjer zadružne gradnje u Sloveniji - male građanske vile jeftino su se iznajmljivale članovima - Monitor.hr
Danas (12:00)

Još da bi se kod nas netko htio odreći vlasništva, to bi bilo super

Primjer zadružne gradnje u Sloveniji – male građanske vile jeftino su se iznajmljivale članovima

Kuće će uskoro proslaviti stotu obljetnicu, a dio su jednog od najambicioznijih projekata zadružne gradnje u Sloveniji, koji je organizirala stambena zadruga “Stan in dom”, osnovana prije gotovo jednog stoljeća. Radi se o udobnim građanskim vilama, sličnih veličina. Projekt je osmišljen tako da je zadruga kupila nešto više od 26 tisuća četvornih metara zemljišta. Dio objekata izgradila je sama te ih potom iznajmljivala svojim članovima po sniženim cijenama, dok su dio objekata prema zajedničkim nacrtima gradili pojedini članovi, koji su za gradnju mogli dobiti i povoljan kredit. Cijene kuća kretale su se od 100 do 130 tisuća dinara u vrijeme kad je činovnička plaća bila oko 3 tisuće, a radnička tisuću dinara mjesečno. Forbes


Slične vijesti

20.09. (18:00)

Zadruga? Je li to neki novi reality show?

Psihologija Hrvata – Jesmo li spremni za zadružno stanovanje? Sudeći prema anketi, baš i nismo

U Hrvatskoj, unatoč velikom broju praznih nekretnina, podstanarstvo je rašireno, osobito među mladima. Problem s priuštivim stanovanjem dodatno otežavaju visoke cijene i apartmanizacija. Rješenje u obliku stambenih zadruga nije popularno jer Hrvati nisu upoznati s tim konceptom. Gotovo 90% ispitanika nema iskustva s njima, a razlog leži u nedostatku institucionalne potpore i ugašenom Hrvatskom savezu zadruga. Iako ovaj model uspješno funkcionira u drugim europskim zemljama, kod nas zadrugarstvo ostaje marginalizirano i neprepoznato. Savjeti

03.09. (22:00)

Imate zeleno svjetlo, sad se vi 'združite'

Jedan od modela združenog stanovanja temelji se na suradnji stambene zadruge i jedinice lokalne samouprave, mnoge iskazale interes

Mnogi mediji već su pratili pokretanje stambene zadruge u Križevcima. Da za takvo nešto treba imati strpljenja, ali i da se može, potvrdio je i Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje. Sama ideja pokretanja stambene zadruge počela se dogovarati još tijekom 2019. godine. Srećom, tvrdi Jeras, Grad je od početka bio stvarno zainteresiran za tu temu tako da niti pandemija koronavirusa, iako je postavila cijeli niz ograničenja, nije poremetila kontinuirani rad na tome da se projekt i formalno pokrene. S obzirom na to da se radi o prvom projektu tog tipa zadružnog stanovanja u Hrvatskoj i da je riječ o velikoj investiciji, bilo je potrebno poduzeti niz administrativnih i pravnih aktivnosti te vrlo detaljnu pripremu prije nego što se uopće moglo razmišljati o realizaciji samog projekta. Što se tiče interesa za stambene zadruge i njihovog uključivanja u stambenu politiku gradova ipak ih se većina gradskih uprava iskazala da su načelno zainteresirani ili podržavaju tu ideju. Savjeti, Zgradonačelnik

13.08. (13:00)

Za drugarstvo

Novi model stanovanja u Križevcima pokazat će je li to put prema jeftinijim životnim troškovima

Bude li sve teklo po planovima, u Križevcima će za dvije i pol godine na prostoru sadašnje vojarne biti nova stambena zgrada s 36 stanova za otprilike stotinu stanara. Model stambenog zadrugarstva, koji razvijene zemlje Europe njeguju već desetljećima, a neke poput Njemačke, Austrije i Švicarske čak i stotinu godina, sada se pojavljuje i kod nas. Jedinica lokalne samouprave pod povoljnim uvjetima ustupit će stambenoj zadruzi zemljište na korištenje na rok od 50 do zakonski maksimalnih stotinu godina. Najam stanova u takvim zgradama ne bi smio biti veći od 30 posto primanja člana strambene zadruge, a barem je 20 posto povoljniji od tržišnih uvjeta. Zadruga je ovdje pravna osoba čiji članovi uplaćuju određenu cijenu za najam i sve troškove. Ističe se kako to nisu socijalni stanovi, a budući stanari morali bi biti sposobni plaćati najam, koji bi, kad se sve supa zbroji i oduzme, trebao biti manji nego u pitanju vlasništva stana, odnosno postojećih modela stanovanja – podstanarstva ili otplaćivanja kredita za novi stan. N1

05.08. (12:00)

Samo da se zna, da sam gazda ja

Džanović: Gdje su nestale stambene zadruge?

Tržište nekretnina u Hrvatskoj cjenovno je na vrhuncu, a po svemu sudeći taj će se plafon još i podizati. Živjeti kao podstanar, pogotovo mladima i/ili samcima, često je neopisiv financijski udar. Može li današnja ideja o ponovnom pokretanju stambenih zadruga zaživjeti? Stambene zadruge, organizacije koje su tražile priuštivo stanovanje postojale su kod nas i prije Prvog svjetskog rata, a u Jugoslaviji bile su normalna stvar, produžetak poduzeća. Osim osobne ušteđevine članova, financijsku konstrukciju stanogradnje kroz zadružni model činila su javna sredstva namijenjena stanovanju, materijalni resursi koje su zadrugari mogli unijeti u fond zadruge.

U Hrvatskoj su ukinute odlukom Ustavnog suda 2000. godine, no ipak je kasnije omogućeno osnivanje zadruga, samo što se one baš ne koriste. Ako kao društvo i dalje potičemo samo vlasništvo nad stanom kao jedinu stambenu sigurnost, što vidimo da u praksi ne funkcionira, onda će bilo kakvi drugi oblici stanovanja poput podstanarstva ili zadružnog stanovanja ostati nesigurni. Jasmina Džanović za Savjete.

09.04. (14:00)

Upalite bojlere i trošite struju, zadruga i ja ćemo sve platiti

Zadružno stanovanje: model priuštivog stanovanja uskoro dolazi i u Hrvatsku

U idealnom scenariju, u Križevcima će 2027. godine biti potpuno rekonstruirana zgrada spavaonice u sklopu kompleksa bivše vojarne JNA te će u njoj biti ukupno 36 modernih stambenih jedinica prve neprofitne stambene zadruge u Hrvatskoj i useljeno stotinjak stanara. Od toga će 19 stanova biti iznajmljeno članovima zadruge koji će, uz priuštivi najam, za sebe i obitelj tako riješiti stambeni problem. To znači da će imati barem 20 posto nižu najamninu od one tržišne, odnosno iznos najamnine za članove zadruge neće premašivati 30 posto njihovih primanja. Bazično, ideja je da jedinica lokalne samouprave osigura zemljište, a stambena zadruga financira, gradi i upravlja nekretninom. Izgrađena stambena zgrada je u vlasništvu stambene zadruge, a njeni članovi imaju udio u ukupnom vlasništvu zadruge te pravo korištenja stambenih i zajedničkih prostora u skladu s ugovorom. Stanarsko pravo je doživotno s mogućnošću nasljeđivanja. Forbes

28.02.2023. (09:00)

Nemate za kupnju stana niti za sve skuplji najam?

U Križevcima se razvija stambena zadruga: vlasništvo nad zgradom u rukama je običnih ljudi

Darovan Tušek

Statistike pokazuju da na razini Europske unije od 1990. pada broj mladih koji nakon najma ulaze u kredit, a u Hrvatskoj 70 do 80 posto ljudi između 18 i 34 godine živi s roditeljima. No postoji i treća opcija, tvrde arhitekti Darovan Tušek i Ivan Vadanjel, članovi Otvorene arhitekture, zadruge koja je odlučila doskočiti problemu rješavanja stambenog pitanja, pokrenuvši u Križevcima pilot-projekt razvoja zadružnog stanovanja u Hrvatskoj, modela koji je u Europi raširen i sve više prihvaćen – od Nizozemske, Španjolske i Njemačke pa sve do Švicarske i Austrije – i čijim se primjerom Otvorena arhitektura i vodi. S tim su ciljem 2016. godine i osnovani: radi razvoja i realizacije projekata koji se temelje na ekonomski održivom te društveno i ekološki prihvatljivom poslovanju u području arhitekture i graditeljstva. Tportal

25.06.2022. (15:00)

Sa susjedima dijeliš režije

Zadružno stanovanje kao alternativa tržištu

Rješavanje stambenog pitanja jedan je od najvažnijih društveno-političkih i ekonomskih problema diljem Europe, a gorući problem je i u Hrvatskoj. Nedostatak javnih investicija dovodi do smanjenja pristupačnog stambenog prostora, dok privatni investitori vođeni logikom tržišta i profita diktiraju visoku cijenu stanova. Odgovarajući na ove izazove, u mnogim europskim zemljama stambene zadruge uspješno kreiraju alternativu tržišnom modelu omogućavajući veću pristupačnost stambenom prostoru širokim društvenim skupinama. Zadruga Otvorena arhitektura inicijator je projekta Poticanje razvoja zadružnog stanovanja u Hrvatskoj čiji je cilj osmišljavanje i realizacija sličnih modela stambenih zadruga i u našem okruženju. Vizkultura Dodajmo da su Križevci službeno prvi grad u Hrvatskoj koji je počeo poticati takvu vrstu stanovanja pokretanjem projekta. Podravski