Zasjedanje Hrvatskog sabora – prijenos.
N1 bilježi u tekst iz minute u minutu
Nije uopće zamislivo da u današnjem Hrvatskom saboru neki izabrani narodni zastupnik ili zastupnica održi govor na razini Strossmayera ili Starčevića 1861., Radića 1918. ili Tuđmana 1990. Pitam se koliko tih izabranih narodnih zastupnika uopće može razumjeti što su u istoj sabornici govorili njihovi znameniti prethodnici. Možda bi se našlo dvoje-troje koji bi razumjeli.
I sve to dakako postaje izvor političkih frustracija koje proizvode potpunu nezainteresiranost za sudjelovanje u političkom životu jer sve izgleda zadano, strogo-kontrolirano, neprobojno za bilo kakve nove inicijative ili nove ljude, koji nisu izravan proizvod starih elita i to u cijelom političkom spektru – od krajnje lijevog o krajnje desnog i obrnuto. Gledano iz te perspektive oktroirane političke scene, danas izgleda nevjerojatnim da se u dogledno vrijeme pojavi netko tko će unijeti novu energiju u taj učmali, zatvoreni politički bazen. Ali velike se političke promjene i ne događaju u svakome izbornom mandatu, već se mjere u epohama. U Hrvatskoj su se uglavnom uvijek događale u sklopu ili ako hoćete na repu europskih i svjetskih previranja i promjena. Kriza elita i političkog upravljanja nije samo naša autohtona pojava, već je dio europske i šire zapadne političke krize. Višnja Starešina za Lider.
Čeka se odgovor na pitanje hoće li se odmetnuta frakcija uspjeti nametnuti kao nužan dio vladajuće koalicije. Penavin klub u Saboru nakon svega bi trebao brojiti osam zastupnika, što je dovoljno za održavanje tanke većine. Pitanje je hoće li se Željko Lacković prikloniti Radiću, čime bi podrška Plenkoviću zahtijevala i glasove odmetnutih DP-ovaca. Radić je u javnim istupima već dao do znanja da nastavak podrške vladajućima ne bi trebao biti problem dogovoriti, ako HDZ bude bio spreman platiti njihovu cijenu. U slučaju da Radić i njegovi pristaše koji su napustili DP u Saboru doista uspiju okupiti dovoljno ruku da postanu značajan politički faktor, od HDZ-a bi u zamjenu za svoju podršku mogli tražiti upravo fotelju ministra kulture. Faktograf
U 454 dana raspravljeno je oko 1300 točaka i doneseno 500 zakona. Kada je te 2020. konstituiran Sabor, stranački sastav u sabornici izgledao je u potpunosti drugačije nego što to izgleda danas. HDZ je imao 61 zastupnika te potporu njih još 14. Najveće oporbene snage bile su SDP (s 34 zastupnika) te Domovinski pokret Miroslava Škore (s 12 zastupnika). No u četiri godine SDP je zbog raskola ostao bez polovice svojih zastupnika, a oni su oformili Socijaldemokrate i postali druga po jačini oporbena stranka u Saboru. Zbog brojnih afera i skandala nije nedostajalo žustrih rasprava i lupanja po klupama, a skoro i fizičkih obračuna. Kada su u pitanju neposlušni zastupnici izrečeno je više od 8000 stegovnih mjera, i to najviše opomena. Mostovci pak drže prvo mjesto po broju udaljenja sa sjednice. Tportal
Sabor će se raspustiti najkasnije 22. ožujka, a na dnevnom redu je još oko 200 neraspravljenih dokumenata. Vlada će donijeti odluku kojom se osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika povećava 11,5 posto te će iznositi 787,75 eura bruto. Žurno povećanje plaća pravosudnih dužnosnika, koje će na snagu stupiti s prvim danom travnja, od kada počinje isplata plaća za preko 240 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama prema novom sustavu koeficijenta, najavio je sam Andrej Plenković. Ovaj tjedan raspravljaju o rješavanju problema stanarskog prava, kao i o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama kaznenog zakona, kojim se uvodi kazneno djelo femicida. Međutim, Vlada je femicid vezala uz zabranu curenja informacija iz istraga prije podizanja optužnica. U narednim tjednima Sabor bi trebao raspravljati i izglasati izmjene i dopune Zakona o strancima, ali i donijeti posve novi Zakon o središnjem registru stanovništva čija bi primjena trebala zamijeniti popis stanovništva, kao i donijeti novi paket mjera koji bi trebao osigurati stabilnost cijena energenata. Faktograf
Konačnu odluku o datumu donosi predsjednik Republike Zoran Milanović. Prema zakonu, između dana raspisivanja i samih izbora mora proći najmanje 30, a najviše 60 dana. Raspusti li se Sabor 15. ožujka, izbori bi se mogli održati od 21. travnja do 12. svibnja. Ako se raspusti 22. ožujka, izbori će biti najranije 28. travnja ili najkasnije 19. svibnja. Nižu se reakcije. U saboru smo neki dan do ranog jutra objašnjavali zašto je važno raspustiti sabor i ići na izbore odmah i pri tome bili izvrgnuti nizu osobnih uvreda. Danas AP najavljuje raspuštanje sabora za nekoliko tjedana. Hoće li se sad HDZ-ovci ispričati za sve uvrede koje su prosipali?, pita se Marijana Puljak, dok Mostov Marin Miletić poziva sve da izađu na izbore – Dragi ljudi, samo vas molim – izađite svi na izbore. Izaberite put kojim želite da naša zemlja ide iduće izazovne i zahtjevne godine. Samo vas molim da izađete, nemojte ostati kući i biti heroji dnevnog boravka… (Nacional, Index)
Akcija oporbe u Saboru može se promatrati na dva načina – kao korištenje jednog od mogućih buntovničkih ‘instrumenata‘ protiv premijera, i kao izraz njihove bezidejnosti, pa posezanje za već viđenim načinom iskazivanja revolta. No, nemojmo biti ni prestrogi prema oporbi – dva su strukturna ograničenja koja dovode do posezanja za time – prvo je sama činjenica da smo praktički kancelarski sustav, pa je udar na premijera ‘pravija‘ meta od udara bilo na koga od ministara, a i izvršna je vlast toliko podredila zakonodavnu (odbijanje, primjerice, velike većine prijedloga oporbe) da jedino ovakvi ‘poluinstitucionalni‘ načini njima ostaju u rukama. Drugo je strukturno ograničenje to što je u našem političkom životu već više-manje sve iskušano, bar od institucionalnih načina, pa je prijelaz na ovakve ‘poluinstitucionalne‘ načine borbe jedna od metoda koja ih uspijeva održati na vidjelu. U kolikim se problemima po politički sustav to događa dovoljno pokazuje što će cijela ta akcija ionako biti uskoro zaboravljena i ostati živjeti tek kao ‘cirkus‘ – rekao je politički analitičar Karlo Jurak. Lider
Nakon jučerašnje drame u Saboru kada je oporba odlučila srušiti kvorum vladajuće koalicije, a što je premijer vrlo dramatično primio zbog nedostatka jedne ruke teško bolesnoga Miroslava Tuđmana, sazvan je hitan sastanak koalicijskih partnera. Sudionici izjavljuju kako je sastanak prošao vrlo burno, a spominjali su se i prijevremeni izbori, sve zbog problematike HGK-a koju poduzetnici vide kao lihvarsku ustanovu od koje nemaju koristi. Vladajući ne žele raspustiti HGK, nego je žele reformirati te spustiti danak poduzetnika u obliku obvezne članarine na simboličan iznos ili je učiniti dobrovoljnom, a o tome će se ponovno glasati u četvrtak iako HDZ ne zna hoće li imati kvorum. Napuštanjem sabornice oporba je također stavila na čekanje usvjajanje nacionalne razvojne strategije te izmjena zakona o obnovi potresom pogođenih područja, a vladajući tu činjenicu obilato iskorištavaju kao protuoružje igrajući na kartu sućuti prema potresom pogođenim područjima. Jutarnji list
Od 151 zastupnika, njih 63 koriste unajmljene stanove privatnih najmodavaca, a osam ih koristi stanove u državnom vlasništvu. Pritom im Sabor pokriva 2500 kn stanarine i 500 kn režija, a razliku moraju pokriti sami. Dodatnih 1000 kn dobivaju za odvojeni život te povrh toga 1500 kn saborskog paušala. Nejasno je mogu li u tim stanovima živjeti članovi njihove obitelji te smiju li stanove promijeniti. Od 8,6 milijuna kuna prošlogodišnjeg iznosa zastupničkih troškova, bez plaća, država je za smještaj platila 2,4 milijuna kuna. Dodatnih 2,8 milijuna kuna izdvojeno je za troškove osobnih automobila onima koji putuju iz mjesta prebivališta, a 480 000 kn dano je za cestarine. Jutarnji list
Ispričala je kako je od Knina njen put vodio do Petrovačke ceste preko Banja Luke, otkuda su bez stajanja išli prema Srbiji. “Zvuk traktora i plač okruživali su nas. Posljednje komadiće kruva ispod peke podijelila sam s rodbinom. Moja baka ga je pekla. A taj miris, me je pratio”, rekla je. Potom je ispričala kako su njenu obitelj na granici sa Srbijom htjeli poslati u Niš, no oni su molili da ih pošalju u Beograd, gdje imaju daljnju rodbinu. “Ne znam. Možda su dječje suze presudile. Pustili su nas do Novog Beograda. Tada sam odrasla”, rekla je Šimpraga. Telegram
Za novi saziv raspoređeno je 11 271 milijuna kuna za razdoblje od 22. srpnja, konstituiranja Sabora, do kraja trećeg tromjesečja, te 14 628 milijuna kuna za četvrto tromjesečje. Za svakog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 72 438 kuna za razdoblje od 22. srpnja do 30. rujna 2020., odnosno od 94 015 kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020. , a za zastupnice 10 posto više od navedenih iznosa. Najviše proračunskog novca u novom sazivu pripalo je HDZ-u, 10,5 milijuna. SDP-u ide 5,9 milijuna kuna, Domovinskom pokretu Miroslava Škore 1,8 milijuna kuna, Mostu nezavisnih lista 1,3 milijuna kuna, platformi Možemo nešto manje od 850 000 kuna. HRT