Priča li se dovoljno o eko anksioznosti te kako si pomoći - Monitor.hr
23.01.2023. (16:00)

A što ako stvarno tu ne možeš ništa

Priča li se dovoljno o eko anksioznosti te kako si pomoći

Nikad kao do sada novinske stupce i televizijske vijesti nisu punile ekološke katastrofe, a nemali je broj onih koji upravo zbog toga osjećaju nemir koji im prouzrokuje smetnje i svakodnevno funkcioniranje. Najjednostavnije govoreći anksioznost je neki opći loš predosjećaj. Ekološka anksioznost nije prepoznata kao medicinsko stanje ili poremećaj, a radi se o izrazito dubokom osjećaju gubitka, bespomoćnosti i frustracije zbog doživljaja osobne nesposobnosti činjenja značajne razlike u zaustavljanju klimatskih promjena. Posljedice klimatskih promjena već osjećamo, bili mi toga svjesni ili ne. Jedan od načina nošenja s ekološkom anksioznošću je obnavljanje osobnog doživljaja kontrole nad okolinom. Green


Slične vijesti

05.12. (15:00)

Svijet je prekompliciran i previše je informacija

Društvene mreže nisu razlog za pandemiju anksioznosti, tvrdi sociolog

Roland Paulsen naime tvrdi da psiholozi pojednostavljuju problem kad govore da su ekrani stvorili nove oblike ovisnosti koji mlade ljude izoliraju od svijeta. Ovakvu pretjerano pojednostavljivanje, smatra on, otežava smislene intervencije kojima će se sačuvati i vratiti mentalno zdravlje i ravnoteža mladih ljudi. Naglo povećanje anksioznosti i depresije među tinejdžerima počelo mnogo prije nego što su djeca bila izložena društvenim mrežama. Koristeći istraživanja utemeljena na dokazima i studije slučaja stvarnih pacijenata, on sugerira da su u igri mnogi drugi faktori poput opsjednutosti radnim statusom, prevelikog izbora i pretjerane usredotočenosti na dugoročno planiranje. “Sve je više slučajeva anksioznih poremećaja jer je moderno društvo razvilo naučenu nesposobnost da živi s neizvjesnošću”, uvjeren je Paulsen. Bug

14.07. (09:00)

A tu je i pomisao kako je ovo najhladnije ljeto do kraja naših života...

Kada je vani vruće tijelo reagira slično kao kada imate napad panike

Iako je uobičajeno mišljenje da se dolaskom ljeta i Sunca svi osjećaju sretnije, to ipak nije slučaj za ljude koji pate od anksioznosti i tjeskobe. Naime, upravo suprotno, ona se u ljetnim mjesecima često pogoršava. Anksioznost je definirana kao osjećaj nelagode, napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike, straha, ali i iracionalnog lošeg predosjećaja. Javlja se kada se pretjerano brinemo, odnosno kada smo izloženi nekoj stresnoj situaciji, Zašto se anksioznost ljeti pogoršava? Odgovor je sljedeći: zbog pritiska okoline da moramo sudjelovati u svim ljetnim aktivnostima, ali i u vremenu. Previše Sunca pojačava lučenje melatonina, hormona koji utječe na regulaciju sna, a dulji dani znače i manju proizvodnju ovog hormona. Uz sve to, vrućina je važan faktor koji ljude čini nervoznima i oko sitnica. Klikaj

16.04. (01:00)

Keep calm and carry on

Cijeli svijet priča o ratu: Kako se nositi s kolektivnim strahom i anksioznošću?

Svijet se mijenja i događaju se stvari koje su izvan naše kontrole. Neizvjesnost o tome što bi se moglo dogoditi i činjenica da je većina stvari izvan naše kontrole ugrađuju se u ono što se može opisati samo kao masovni osjećaj nelagode, nemira i brige. Također se može opisati kao kolektivna anksioznost. To je osjećaj očaja i beznađa koji istovremeno doživljava velika masa ljudi. Kako se nositi s njom? Najbolji je način razgovarati s osobama s kojima se osjećate dovoljno ugodno da razgovarate i izrazite im svoje osjećaje. riznanje da doživljavate teške emocije u vezi s nečim često je samo po sebi osnažujuće. Također, korisno je ograničiti količinu informiranja. U redu je nakratko se odmaknuti od novina i TV-a i jednostavno pokušati resetirati svoju mentalnu ravnotežu. Mixer

11.04. (15:00)

Što su telefoni pametniji, djeca su nam tužnija

Tjeskoba skrolanja: porast mentalnih bolesti kod djece i adolescenata direktno povezan s pametnim mobitelima

Oko 25 posto djece i adolescenata na internetu provodi više od sedam sati dnevno, pri čemu se više od dva sata dnevno smatra “pretjeranim vremenom pred ekranom”, te da su funkcije platformi poput neograničenog skrolanja “psihološki trikovi čija je svrha da konzumenti stalno budu prisutni“. Među štetnim utjecajima pretjerane izloženosti ovim funkcijama u izvještaju se navode depresija, tjeskoba, nisko samopoštovanje, problemi s doživljajem vlastitog tijela, poremećaji prehrane, visoke razine stresa, zanemarivanje obitelji i prijatelja, gubitak samokontrole, poremećaji spavanja, kompulzivno kupovanje, zanemarivanje obaveza koje dovodi do lošeg uspjeha u školi, poremećaji pažnje, impulzivnost… Iako autora članka optužuju za “digitalno križarenje”, statistički podaci ukazuju na tako jasan i oštar trend koji se kronološki poklapa s pojavom pametnih telefona i društvenih mreža da se ta pojava jednostavno ničime ne može relativizirati. Novosti

29.01. (00:00)

Pred nama je novi radni tjedan, samo duboko udahni...

Pjesma koja prema znanstvenicima umanjuje anksioznost

Suradnja znanstvenika i glazbene skupine Marconi Union stvorila je Weightless, pjesmu koja slovi kao savršeno oruđe za opuštanje. Pjesma počinje tempom od 60 otkucaja u minuti (BPM), što odražava prosječni broj otkucaja srca odrasle osobe u mirovanju. Tijekom trajanja, brzina se postupno smanjuje na 50 otkucaja u minuti, što je namjeran izbor kojim se želi slušatelja dodatno opustiti. Journal

18.01. (08:00)

Pa istina je da bi mnogi pozivi bili jednostavniji i bolji da su bili mailovi

Generacija Z i strah od telefoniranja

Sama pomisao na upućivanje poziva ili javljanja na telefon za neke često popraćena osjećajem straha i potencijalnog neuspjeha. Većina stručnjaka vjeruje da je strah od telefonskih poziva povezan sa socijalnom anksioznošću, piše The New York Post. Socijalna anksioznost proizlazi iz straha od osude ili poniženja. Za razliku od poziva, slanje poruka i korištenje aplikacija kao što su Snapchat i TikTok sprječavaju pogreške. Tijekom dopisivanja generacija Z može lektorirati i kontrolirati razgovore. Slanje poruka također im daje vremena da odgovaraju kad žele bez neugodne šutnje, što eliminira šanse da budu osuđeni ili poniženi. Dopisivanje je također brže. Omogućuje generaciji Z da brzo pošalju poruku i odu dok čekaju odgovor. Index

26.07.2023. (15:00)

Ako nas ne otpuše nekamo, u redu je

Kako se nositi s anksioznošću koju izazivaju velike oluje

Baš kao i u vrijeme pandemije, za vrijeme oluje trebamo se pokušati manje fokusirati na ono što ne možemo promijeniti, a to je oluja, i više se okrenuti onome što se sada može raditi. Potrebno je slijediti upute za vrijeme nevremena i pogasiti uređaje uključene u struju, a nakon toga okrenuti se nekim aktivnostima u kući. Kako živimo u digitalnom svijetu to može biti izazov, ali i prilika da se odmaknemo od interneta i posvetimo sebi ili najbližima. Čitanje knjiga, društvene igre, napraviti veliko čišćenje u kući koje dugo odgađamo… U kući smo ionako zaštićeni, jedino je dobro zaštiti se od buke koju donosi oluja, primjerice puštanjem glazbe. Psihologinja za Green

17.02.2023. (14:00)

Pođimo na selo

Loša kvaliteta zraka utječe na razvoj depresije i anksioznosti

Dugotrajna izloženost povišenim razinama onečišćenja zraka povećavaju rizik od depresije kod starijih osoba, a druga je studija otkrila da dugotrajna izloženost čak i niskim razinama zagađivača povezana s pojavom depresije i anksioznosti. Do sada je bilo poznato da zagađeni zrak izrazito negativno utječe na fizičko zdravlje. Onečišćenje zraka povezuje se s razvojem respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, a sada je dokazano da utječe i na mentalno zdravlje ljudi. Zagađivači kojima su bili izloženi bile su sitne čestice poput prašine ili dima, dušikov dioksid, koji uglavnom proizlazi iz emisija plinova u prometu. Green

03.06.2022. (18:00)

The kids aren't alright

Psihijatri upozoravaju na porast depresivnih misli, pokušaja suicida i samoozljeđivanja kod mladih

Sve više djece, adolescenata i mladih u Hrvatskoj i diljem svijeta osjeća se depresivno, tjeskobno i usamljeno te im je potreban neki oblik psihološke pomoći. Takav negativan trend statistika bilježi već desetak godina, s tim da brojke govore da se stanje, uslijed više od dvije pandemijske godine, tiho pogoršava. Iznenadni lockdownovi, zatvaranja odgojno-obrazovnih ustanova, ograničavanje kretanja i druženja natjeralo je djecu i mlade da više vremena provode na internetu i društvenim mrežama, što je problem koji je postojao prije pandemije, i koji je ona samo dodatno potencirala. Da su mladi loše govori i zadnje UNICEF-ovo izvješće o stanju djece objavljeno na početku svibnja prema kojem najmanje 13 posto djece i mladih u dobi između 10 i 19 godina živi s dijagnosticiranim poteškoćama mentalnog zdravlja. U toj istoj dobnoj skupini anksioznost i depresija čine više od 40 posto poremećaja, dok je u dobi od 15 do 19 godina samoubojstvo četvrti najčešći uzrok smrti. Rezultati su to koji se odnose na cijeli svijet, a stanje u Hrvatskoj ne odudara previše od globalnih trendova. Faktograf