Preminuo istaknuti hrvatski književnik Danijel Dragojević - Monitor.hr
19.02. (20:20)

Počivao u miru

Preminuo istaknuti hrvatski književnik Danijel Dragojević

Hrvatski pjesnik, esejist, prozni pisac, scenarist i radijski urednik. Nedavno je 28. 01., napunio devedeset godina. Dragojevića je kritika još za života proglasila klasikom. Objavio je dvadesetak knjiga, među kojima su “Kornjača i drugi predjeli”, “Nevrijeme i drugo”, “Prionopid”, “Razdoblje karbona”, “Rasuti teret”, “Cvjetni trg”, “Žamor”, “Negdje”, “Kasno ljeto”… Mnoge je čitatelje njegova osobnost intrigirala koliko i njegove pjesme, jer je za javnost odavno odlučio i do kraja života ostao – šutljiv. Sve što je javno želio reći kazivao je u svojoj poeziji. Intervjue nije davao, medija se kao književni autor klonio, makar je kao urednik ostavio bitna traga u emisijama o poeziji na Hrvatskom radiju; dugi niz godina uređivao je “Poeziju naglas”, “Dnevnike i pisma” te “Bibliovizor”. Jutarnji


Slične vijesti

24.02. (17:00)

Počivao u miru

Dragojevićeva poezija naučila nas je gledati, osluškivati, čuditi i diviti se, i sve to na jednom novom jeziku koji nam je u međuvremenu postao blizak

Svoju stvaralačku dionicu Dragojević počinje drugom polovicom pedesetih pjesničkim ciklusima u splitskom časopisu Mogućnosti, a prva važna i za njegov opus ključna postaja zbirka je pjesama u prozi “Kornjača i drugi predjeli” iz 1961. U njezinom je ishodištu heraklitovska situacija, što je ujedno i ishodište čitave autorove poetike – to je igra suprotnostima, koje se traže i potiču, ali i obuzdavaju u privremenoj točci ravnoteže i pomirenja. Sastavni dio spomenutoga tkanja jesu i Dragojevićevi eseji, neodvojivi od poezije – zajedno tvore jedinstven tok. U knjigama “O Veronici, Belzebubu i kucanju na neizvjesna vrata” (1970.) i “Izmišljotine” (1976.) Dragojević je nerijetko moralist i dijagnostičar društvenih problema, on savjetuje i upozorava. To je pravo Dragojevićevo naslijeđe: njegova poezija naučila nas je gledati, osluškivati, čuditi i diviti se, i sve to na jednom novom jeziku koji nam je u međuvremenu postao blizak i koji se katkad usuđujemo nazvati “svojim”, u kojem prepoznajemo sebe i prostor oko nas. Novosti

17.02. (14:00)

Ne zanima njih njegova poezija

Jergović: Danijel Dragojević, pjesnik koji je u revolucionarna vremena odbio pristati na bacanje kamena s ramena

Nije on oduvijek bio takav kakvim ga u posljednjih tridesetak godina prikazuju: u se zatvoren, osobenjak i urbani pustinjak, koji odbija sva priznanja, nagrade i počasti, a naročito one koje bi mu mogle egzistencijalno pomoći. Međutim, u našim su se životima, pa tako i u Dragojevićevom životu, promijenile i neke mnogo važnije stvari. Nakon komunističke revolucije iz 1945. odvila se nacionalna revolucija iz 1990, a sa svakom se revolucijom formiraju nove (revolucionarne) elite. U umjetnosti i u književnosti raste se ili pada u skladu s nečijom pozicijom u odnosu na revolucionarna zbivanja, a ne u skladu sa stvarnim umjetničkim i književnim vrijednostima. Dok jedne bacaju kroz prozore, drugi provaljuju na kapije i sporedne ulaze. Danijel Dragojević nije provaljivao. I sve je od toga započelo. Miljenko Jergović za svoj blog.

01.06.2019. (20:30)

Pjesnik i čuđenje svijeta

Danijelu Dragojeviću nuditi nagradu je ‘kao da vegetarijancu nudiš biftek samo da bi ga prodao’

Danijela Dragojevića smatraju najvećim živućim hrvatskim pjesnikom, a poseban je po tome što uporno odbija bilo kakva javna pojavljivanja i nagrade, pa je tako nedavno odbio najveću državnu nagradu. Odbio je i članstvo u HAZU, iako bi mu to donijelo unosan redoviti prihod. “Nestvarno mi je da ga se pokušava opteretiti i na ovaj način privesti sudu građanstva. Kao da vegetarijancu nudiš biftek samo da bi ga prodao”, komentirao je pjesnik Ivica Prtenjača za tportal.

28.05.2019. (21:30)

To su raja kulturna

Nagrade Vladimir Nazor – Dunji Vejzović, Šerbedžiji, Dolenčiću…

Dobitnici nagrada Vladimir Nazor za životno djelo: Dunja Vejzović za glazbu, Marija Sekelez za kazalište, Nevenka Arbanas za likovne i primijenjene umjetnosti, Rade Šerbedžija za film i Branko Silađin za arhitekturu i urbanizam, dok je nagrada za životno djelo na području književnosti dodijeljena Danijelu Dragojeviću, ali ju je odbio. Godišnje nagrade: za glazbu Dalibor Bukvić za koncert u Mimari ‘triptih …aeterna… za vokalni ansambl’, za književnost Ludwig Bauer za roman ‘Muškarac u žutom kaputu’, za likovne umjetnosti Matko Mijić za izložbu u Modernoj galeriji, za film Nebojša Slijepčević za dokumentarac ‘Srbenka’, za kazalište Krešimir Dolenčić za režiju opere ‘Čarobna frula’, za arhitekturu Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić za zgradu Vinarije u Kutjevu. Novi list….