Prekomjerni turizam: U Amsterdamu se bore protiv partijanera, Barcelona zabranjuje nove hotele, Venecija ograničava grupe turista... - Monitor.hr
09.03. (17:00)

A kud bi se svi sad gužvali

Prekomjerni turizam: U Amsterdamu se bore protiv partijanera, Barcelona zabranjuje nove hotele, Venecija ograničava grupe turista…

Od uvođenja ili povećavanja poreza za turiste, do ograničavanja broja turista kojima je dozvoljen pristup povijesnim lokalitetima, velike europske destinacije uvode velike promjene za 2024. godinu. Amsterdam ima novu strategiju, imena “Renew Your View” kojom pokušava poboljšati kvalitetu života lokalnih stanovnika pozivajući posjetitelje da grad iskuse iz perspektive lokalaca i suzbiti reputaciju partijanerskog grada. Barcelona uvodi porez na dolaske kruzerima, a u Veneciji će od 1. lipnja veličina turističkih grupa u povijesnom centru i otocima Murano i Burano biti ograničena na 25 ljudi. Porez uvode i u Norveškoj, a u Portofinu u Italiji uvode tzv. “zonu bez čekanja” gdje će kažnjavati one koji se predugo zadržavaju na pristaništu. Forbes


Slične vijesti

09.09. (13:00)

Pošaljite nam te nepoželjne turiste malo na kontinent

Prekomjerni turizam je problem, ali samo u određenim destinacijama, stvara se dojam da turizam općenito nije dobar

U takvom medijskom ozračju, čitava Europa bavi se turističkom sezonom od koje, više-manje, živi. I nekakvo je pravilo da zemlje koje privlače velik broj turista ostvaruju najviše prihoda. Vijesti s poznatih destinacija ili njihova ponuda popularna su tema. Svi su, čini se, eksperti za probleme u turizmu, a problema naravno ima: bilo da su to velike hotelske kuće, loši gosti ili skupoća do generalno “neuspjele sezone”. Mediji vole naglašavati da “brojke skrivaju stvarnu sliku” jer, prema njima, prava slika je zapravo loša. Pitanje je, dakle, što te brojke doista znače? Jesu li one zaista mjerilo uspjeha ili postoji nešto dublje što nam promiče? Naravno, ove se teme ističu u ljetnim mjesecima kada ima minimalnog prostora za promjene jer su stvari već postavljene. U tom dualizmu posebno najpopularnijim destinacijama volimo tražiti negativne priče: od Barcelone, Venecije, Hvara ili spomenutog bisera Dubrovnika. No, pitanje je jesu li te priče zaista odraz stvarnih problema ili samo još jedan način da se popuni medijski prostor popularnom destinacijom. Poslovni

03.08. (15:00)

Da možeš hodati po plaži bez da gaziš po ljudima

Novi Zakon o turizmu: Lokalne vlasti moći će ograničiti broj apartmana, lokala..

Pravilnici su ono što je formalno potrebno da bi lokalne sredine mogle upravljati turizmom na svojoj razini, pri čemu se posebno ističe mogućnost ograničavanja smještajnih kapaciteta, o čemu se već neko vrijeme govori. Preduvjet za to je ispunjavanje uvjeta iz pravilnika, a radi se suštinski o analizama koje imaju za cilj opravdati poteze u turizmu koje u određenoj destinaciji žele povući. Za ograničavanje broja apartmana uzimat će se neki parametri, poput omjera broja kreveta prema broju stanovnika i na broj stanova za stanovanje i slično. Tu je i Plan upravljanja destinacijom, a poseban fokus stavit će se na održivi turizam i njegov razvoj. Zasad je u tijeku rasprava na nacrt budućeg zakona, koji bi trebao biti izglasan u rujnu. Index

30.07. (14:00)

Kako je prestao overturizam na mom otoku

Otok u Pacifiku riješio se prekomjernog turizma još prije 40 godina: ograničili broj turista na njih 400

Otok Lord Howe izgleda kao destinacija idealna za prekomjerni turizam, s bujnim planinskim vrhovima, netaknutim plažama s bijelim pijeskom i bistrim plavim vodama prepunim šarenih riba. Ipak, na ovom otoku s oko 400 stanovnika, koji se nalazi 598 kilometara od istočne obale kopnene Australije, plaže su prazne, piše CNN Travel. Tajna tog netaknutog krajolika je taktika koja se koristi na vrlo malo drugih mjesta: oni ograničavaju broja turista koji uopće može posjetiti. Već više od 40 godina, Lord Howe provodi ograničenje od 400 turista istovremeno tako što fiksira broj kreveta dostupnih posjetiteljima. Razlog je bila zaštita mnogih jedinstvenih endemskih vrsta koje žive na otoku, a zbog kojih je otok stekao priznanje kao UNESCO-va svjetska baština 1982. godine. Poslovni

28.07. (22:00)

Vratite se odakle ste došli!

Borba protiv turizma: u Barceloni nepoželjne goste prskaju vodom, no protesti zasad ograničenog odjeka

Za početak treba reći da je otpor zasad još uvijek koncentriran na nekolicinu megapopularnih destinacija, a i da je taj otpor zasad još uvijek relativno benigan. Iako će to ‘napadnuti‘ turisti, vodenim pištoljima kao u Barceloni ili oni koji nakon izlaska iz aviona ugledaju grafite ‘Go home, tourists!‘, možda drugačije doživjeti. Otpor prema turistima nije nova pojava, bilo ga je i prije.  Često su to destinacije koje su doživjele veliku društvenu i ekonomsku transformaciju, uzgajajući ekonomsku monokulturu, uslijed naglog rasta kapaciteta, pogotovo stanova za kratkoročni najam, i gdje dio stanovništva sve više realizira da nema direktne koristi od turizma, ali ima velike negativne posljedice, kao što su smanjena priuštivost stanovanja, porast cijena i nemogućnost korištenja javnih usluga u špici i, hajmo reći, vođenja normalnog života. Bilo je toga i prije, ali dugogodišnjom nekontroliranom sharing-ekonomijom, ‘erbienbizacijom‘, poprimilo je nove razmjere – objašnjava profesor Mikulić s Ekonomskog fakulteta. Lider

21.07. (12:00)

Više para, ali i gužvi

Zimmer frei na steroidima: Kako apartmanizacija utječe na migracije u Hrvatskoj

Eksplozija kratkoročnog turističkog najma globalni je fenomen koji izaziva čitav niz poremećaja u urbanim sredinama prepoznatljivim turističkim destinacijama. Iznimka dakako nije ni Hrvatska, koja je svoju turističku priču gradila na zimmer frei natpisima uz priobalne ceste davno prije nego što je svijet otkrio Internet i digitalne platforme za ponudu smještaja. Osim što on smanjuje dostupnost stanova za dugoročno stanovanje, što rezultira rastućim troškom stanovanja za lokalne stanovnike, on pogoršava i kvalitetu života u destinacijama jer povećana prisutnost turista donosi buku, prometnu gužvu, probleme s parkiranjem i otpadom. Rezultati – iseljavanje domaćeg stanovništva, mijenjanje ekonomske strukture, gentrifikacija… Maruška Vizek vidi više lošeg nego dobrog u analizi za tportal.

14.07. (17:00)

Toliko nam je loše da nam je zapravo dobro

Postnikov: Kataklizma turizma

Ako pola Europe prosvjeduje protiv turista, a Hrvatska se na turizam oslanja više od ijedne države Unije, zašto kod nas nema demonstracija, nego novinari iz sezone u sezonu trijumfalno bilježe povećanje broja gostiju? Baveći se domaćim overturizmom, stručnjak za turizam Branko Blažević doduše ne piše o prosvjedima protiv turista, ali namiguje u smjeru u kojem bi vrijedilo potražiti odgovor: “Overturizam postaje prihvaćeniji u ekonomijama koje su visoko ovisne o turizmu, a Hrvatska to upravo jest.” Odnosno – ispravite nas ako smo krivo shvatili – ovdje smo o turizmu suviše ovisni da bismo se protiv njega bunili, stanje je toliko loše da sebi ne možemo priuštiti nezadovoljstvo. Boris Postnikov za Novosti.

23.03. (14:00)

Donosi novac, ali i gužve

Hrvatska ograničava rentijerski turizam

Ovih dana mnogi Hrvati registriraju apartmane u strahu da bi im to novi Zakon o turizmu mogao ograničiti. S druge strane, iz turističkih zajednica najavljuju ograničenje kratkoročnog turističkog najma neprodanih stanova. Prema novom Zakonu o turizmu, jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine će moći ograničiti nove smještajne jedinice, dok se postojeće neće ukidati. Velik će posao morati preuzeti turističke zajednice, koje će morati izraditi plan upravljanja destinacijom. U Istri, recimo, od ukupno 500.000 ležajeva, čak dvije trećine zauzima privatni smještaj koji je posljednjih godina uzeo maha i koji će se, tvrde upućeni, morati ograničiti. DW

16.10.2023. (09:00)

Mlada Dubrovčanka, otvorila apartman...

Vizek: Turizam je pojeo Dubrovnik – evo zašto je važno krenuti u rat protiv apartmanizacije

Rentijerska voda je u Dubrovniku očito je došla do grla, pa je gradonačelnik Franković prije tjedan dana najavio da će prvi u Hrvatskoj ograničiti širenje apartmana. Naime grad koji broji oko 42 tisuće stanovnika u deset godina doživio je pravu eksploziju privatnog smještaja. Vjerojatno je očekivano da baš Dubrovnik prvi razmatra objavu mini rata ‘airbnbizaciji’. Grad je s jedne strane daleko najprepoznatljivija hrvatska destinacija koju rado posjećuju turisti iz čitavog svijeta, ali s druge nema zaleđe poput Splita ili Sinja. Dubrovnik proživljava intenzivnu turističku gentrifikaciju i narušene su mu mnoge urbane funkcije. U gradu je tako postao problem naći postolara ili izraditi ključeve, a za kupnju automobila i ovlašteni autoservis većine marki automobila morat ćete se voziti do Splita. Iako je objava dočekana s negodovanjem jer to ni nije u ingerenciji Grada već Županije, Franković je barem svjestan problema. Ako ništa, otvorio je temu kojom se i lokalne zajednice i središnja država moraju pod hitno pozabaviti. Maruška Vizek za tportal.

19.07.2023. (14:00)

Previše marketinga

Popularne destinacije koje je ‘uništio’ prekomjerni turizam

Bali na Indoneziji mnogi opisuju kao raj na Zemlji, no brojka od šest milijuna turista svake godine uništio je tu “magiju koja ga je krasila”. Iako je načelno dobro za njihovu ekonomiju, slike s Balija nakon invazije turista nisu više tako magične. Druga destinacija je Venecija, gdje se lokalni stanovnici žale na nemogućnost obavljanja svakodnevnih poslova zbog tolikog broja turista. Problemi su zabilježeni i u Nepalu, na putu prema Mt. Everestu, gdje brojni planinari ostavljaju za sobom puno smeća. Turisti su problematični i za staro sveto mjesto Petru u Jordanu, gdje su zabilježena i oštećenja nakon brojnih posjeta. Zatim tu su koraljni grebeni kod Cozumela u Meksiku koji pate i kod kojih je zabilježeno odumiranje… Investing Magazine