Prehrambene navike Hrvata: Meso mora biti na meniju, najviše je piletine, no radije bi janjetinu i suhi špek - Monitor.hr
06.05.2022. (14:00)

Malo vas je, vegetarijanci

Prehrambene navike Hrvata: Meso mora biti na meniju, najviše je piletine, no radije bi janjetinu i suhi špek

Manji broj konzumenata rijetko jede meso pa tako ove proizvode nekoliko puta mjesečno konzumira samo 7,6 posto ispitanih, a da to čine rijetko navodi njih 1,6 posto. Sveukupno gledano, imamo 97,9 posto konzumenata mesa u hrvatskoj populaciji, što je vrlo visoki udio. Od vrsta mesa najčešće se jede piletina koju konzumira 55,1 posto hrvatskih građana, a potom slijedi svinjetina s 31,8 posto udjela. Dosta manje udjele ostvarili su teletina ili govedina (9,7 posto) te osobito puretina (2,6 posto) i janjetina (0,8 posto). Kada je riječ o preferencijama udjeli su podosta drugačiji pa tako 39,3 posto građana navodi kako najviše vole piletinu, a potom kao svoj prvi izbor njih 21,3 posto navodi svinjetinu, 17,1 posto preferira teletinu ili govedinu, a 15,3 posto janjetinu. Mali broj konzumenata mesa svoj je glas dao puretini (4 posto), divljači (1,7 posto) i zečetini (1,3 posto). Tportal


Slične vijesti

19.07. (12:00)

Za introverte i one koji vole kupovati nedjeljom

Prvi hrvatski ‘steakomat’ na Kvatriću radi već pola godine, prazni se svako malo

Samouslužni aparat s japanskim i australskim wagyu, black angus, galicijskim sirloin steakovima i drugim španjolskim delikatesama već je više od pola godine u funkciji. U posebnom prostoru između mesnice i kafića na zagrebačkoj tržnici Kvatrić trguje svježim mesom i u doba kada ga je nemoguće nabaviti negdje drugdje. Pronašli su tvrtku iz Italije koja im je izradila automat po narudžbi – garantirana temperatura hlađenja između 1 i 3 Celzijevih stupnjeva, šest polica, 20 inčni display, distribucija proizvoda na visini od 90 centimetara kako se kupci ne bi morali saginjati. Kažu da se automat brzo prazni, a s lakoćom se na njemu snalaze i stariji. Forbes

04.07. (18:00)

Postat ćemo vegetarijanci

Malić: Biftek će postati hrana za superbogate, meso i riba za bogate, a sirotinja neka jede kolače

Ovo su činjenice: Poljoprivreda utječe oko 10 % na globalne emisije CO2. Jedna krava godišnje proizvede preko 100 kg metana, a na svijetu ima oko milijardu goveda. 100.000.000.000 kg metana godišnje. Kakav je to kolosalan prdac! Neki briselski ili zagrebački birokrat će kupovati još jedno četverogodišnje mazanje očiju i donijeti propis o porezu na pečenu janjetinu. Time će se spasiti klima, a ugasit će se stotine tvornica sreće na potezu od Hrašća do Boraje. Uvoznici rumunjske janjetine već lani počeli su se pripremati na uvoz humusa i vegeburgera. Danci su najavili od 2030. godine uvođenje poreza na krave u iznosu oko 100 EUR/kravi. Nema nikakve sumnje, ostali će u desetljeću koje slijedi pratiti hrabru i odgovornu dansku politiku, brže ili sporije ovisno o tome koliko im je sektor goveda bitan za nacionalnu ekonomiju. Što će biti s biftekom? Bit će sve skuplji, i sve više će dolaziti na stolove Europljana iz Južne Amerike, oni si zaštitu okoliša još ne mogu priuštiti. Ivan Malić za Agroklub.

27.04. (17:41)

Svaki četvrti građanin Hrvatske svakodnevno jede meso, za pet posto više nego prije

31.03. (09:00)

Jaja bez kokoši, da znate što je bilo prvo

Fermentacijom biomase do nove vrste hrane koja će zamijeniti meso

Fermentacija se, kao što znamo, upotrebljava već tisućama godina za proizvodnju piva, jogurta, vina… No da ne bi sve bilo savršeno, pobrinuli su se znanstvenici koji primjenjuju taj drevni proces kako bi stvorili nove prehrambene proizvode, ali ne životinjskog podrijetla, tj. stvaraju zamjene za meso, koje većini i dalje nisu drage. Fermentacija uključuje reakciju prirodnog ili dodanog kvasca ili zdravih bakterija s ugljikohidratima kako bi se stvorio alkohol ili kiselina. Sada su znanstvenici koji razmišljaju o hrani otkrili još jednu korist od fermentacije: prilagodbom procesa koji nam daju jogurt i pivo mogu stvoriti novu generaciju lažnog mesa, jaja i mliječnih proizvoda napravljenih tako da oponašaju mnoge vaše omiljene namirnice životinjskog podrijetla, pa čak i slaninu. Pa tko voli… Stručnjaci se nisu zaustavili na tome, nego su smislili i fermentaciju biomase. To je nova tehnika kojom se MyForest Foods, čije je sa sjedište u New Yorku, koristi za pretvaranje micelija, korijenske strukture gljiva, u zamjenu za slaninu. Lider

12.03. (17:00)

Skup zalogaj

Najskuplje meso na svijetu: govedina Wagyu, kilogram doseže čak 6.500 dolara

@momentsgang

There’s only a few restaurants around the world that serve this!

♬ Babel – Otnicka

Wagyu je japanska pasmina goveda koja proizvodi meso s visokim udjelom omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Kobe govedina, posebna podskupina wagyu-a, nosi najvišu ocjenu A5 za kvalitetu. Ovo ekskluzivno meso poslužuje se samo u odabranim restoranima, što je razumljivo s obzirom na visoku cijenu. Iako izgled ovog mesa iznenađuje mnoge, proizvodi se uz rigorozna pravila, rezultirajući mesom koje se doslovno topi u ustima. (N1)

30.01. (12:00)

Muha na tanjuru, ali ukusna

Kukci umjesto mesa su moguće rješenje za nedostatak poljoprivrednog zemljišta

U Europi gotovo da više nema produktivnog tla i sve se više oslanjamo na uvoz. Tako se neće postići europski zeleni ciljevi, poručuju u novijoj studiji iz centra za istraživanje Green Alliance. Umjesto mesa i mliječnih proizvoda predlažu korištenje alternativnih biljnih proteina, ali i algi, gljiva i kukaca, ali i proteina dobivenih fermenitanjem te proizvodnjom iz stanica. Kada bi potražnja za mesom i mliječnim proizvodima iz stočarstva pala za dvije trećine, 44 posto poljoprivrednog zemljišta u deset europskih zemalja ne bi bilo potrebno za uzgoj stočne hrane i ispašu. Agroklub

27.01. (14:00)

U mojoj glavi - to je i dalje krv

Razotkrivanje misterije crvene tekućine iz odreska: Nije krv, već mioglobin

Mioglobin je protein koji dostavlja kisik mišićima životinja. Kada se meso reže ili izloži zraku, mioglobin poprima crvenu boju. Odrezak koji izgleda “krvavo” zapravo je pečen na nižoj temperaturi, što čini mioglobin svjetlijim. Jeffrey Savell, stručnjak za znanost o mesu, objašnjava da životinje s aktivnijim mišićnim tkivom proizvode više mioglobina, što utječe na boju mesa. Oksidacija uzrokuje crvenu boju koju povezujemo s sirovim mesom, dok svježe meso može biti ljubičaste boje. Unatoč tome, smeđe meso nije opasno za konzumaciju, ali Savell savjetuje brzu pripremu kako bi se sačuvala svježina. Crvena tekućina koja izgleda kao krv rezultat je mješavine mioglobina i vode iz mesa, a ne stvarne krvi. (N1)

18.11.2023. (11:00)

Osvježenje na jelovniku

Proso je odlična zamjena za meso, zahvaljujući bogatstvu ugljikohidrata i bjelančevina

Bezglutenska žitarica koja je nekada bila vrlo raširena sva svoja svojstva duguje prisutnosti brojnih vitamina i mineralnih soli, piše Novi list. Među njegovim prednostima je i to što ne sadrži gluten pa je idealan za celijakiju. Jača zube, nokte i kosu, koristan u situacijama kada je probava teška, dobar za suzbijanje kiselosti želuca, sprječava nastanak žučnih kamenaca, dobar protiv umora, depresije… N1

14.11.2023. (15:00)

Šumsko meso

Ne morate jesti sintetičko meso, ima prirodna alternativa

Žive u svim mogućim šumama, na svim kontinentima, ima ih bar 100.000 vrsta, još ih ni znanost nije sve prebrojala, razlikuju se od kraja do kraja – gljive su bile i ostale važne za ljude, posebno za poljoprivrednike. U prirodi, tu su, blizu, treba samo zaći u šumu. Negdje su jelo, negdje lijek, negdje začin, čak vrlo skup. Uspješno zamjenjuju meso u prehrani. U početku su rasle u šumama gdje im je prirodno stanište, bez ikakvog utjecaja ljudi, nitko ih nije uzgojio. Plemstvo ih je jelo kao specijalitet, a seljačka sirotinja, kad nije imala puno hrane za izbor. Pored oko 300 vrsta jestivih, postoje na tisuće nejestivih (jer su neukusne), a i onih ekstremno otrovnih, poznatih još antičkim narodima. Po narodnom vjerovanju, koje je znanost potvrdila, svaka jestiva gljiva ima svoju otrovnu blizankinju. Jestive gljive sadrže proteine, vlakna, antioksidanse, beta glukan, koji smanjuje rizik od dijabetesa, većinu vitamina B grupe, važnih za imunitet i pravilno funkcioniranje živčanog sustava, bakar i kalij. Neke vrste navodno mogu usporiti napredak Alzheimerove bolesti. Agroklub

11.09.2023. (18:00)

Samo prirodno, prosim

Uskoro se otvara prva ‘mesnica’ s ponudom kobasica i odrezaka uzgojenih u laboratoriju

U Kanadi, zasad. Iza ovog startupa stoji Mitchell Scott, bivši suosnivač američkog brenda biljnog mesa The Very Good Food Company. Zasad planiraju otvoriti svoju mesnicu iduće godine u Vancouveru, a trenutno rade na prototipovima kultiviranih svinjskih kobasica, mesnih okruglica i mariniranih odrezaka.. Scott je rekao da je tvrtka imala pozitivne razgovore s regulatornim tijelima za potencijalno odobrenje njihovih mesnih proizvoda. Za sve dozvole trebat će im oko 12 mjeseci, a planiraju se proširiti i na američko tržište. Green