Pregorijevanje od stresa nije samo problem pojedinca nego i njegove okoline - Monitor.hr
06.08.2022. (19:00)

Pritisak visokih očekivanja i rizik za burnout veći je kod žena

Pregorijevanje od stresa nije samo problem pojedinca nego i njegove okoline

Poslovni burnout se najčešće javlja na pozicijama s visokom odgovornosti, ali nije rezerviran samo za direktore ili doktore. Pod velikim rizikom su i sva zanimanja u kojima se pomaže drugima​, poput medicinskih sestara, učitelja i nastavnika, socijalnih radnika i policajaca, no nijedno zanimanje nije izuzeto. Roditeljski burnout nastaje najčešće kod roditelja djece s posebnim potrebama, s kroničnim bolestima ili ovisnostima, ali može se dogoditi svakom roditelju koji nema dovoljno podrške. Što se tiče osobnih karakteristika, pregorijevanje zbog stresa najbrže nastaje kod ljudi koji su jako savjesni, kojima je važno sve raditi kako treba, pedantno i na vrijeme. Usto, rizik je veći i za one ljude kojima je poslovna ili roditeljska uloga jedino što im daje osjećaj osobne vrijednosti. Slobodna


Slične vijesti

30.10. (11:00)

Menadžeri novog kova

Šajatović: Hrčci na warp-pogon

Digitalizacija i sve što sa sobom nosi tjera današnje menadžere da u poslovnom smislu trče sve brže. Kao hrčci u kotaču. Od njih se traži da imaju supermoći u inovativnosti, digitalnoj transformaciji, tetošenju zaposlenika, zadovoljavanju kriterija ESG-a, samoobrazovanju… Nije čudno što mnogi ‘puknu ko kokice‘. Ne može ni natprosječan ljudski mozak slijediti brzinu kojom digitalizacija transformira biznis. A onda cijele poslovne zajednice upadaju u ‘hrčkovu zamku‘. Svaki u svom biznisu ubrzava procese. Svi nastoje biti što brži i cijelo vrijeme na raspolaganju. Generacije menadžera pred mirovinu često svoje 20-ak godina mlađe nasljednike ocjenjuju kao neotporne. Svako malo neki završi u burnoutu. Koliko god mi stariji prolazili kroz velike izazove, oni su dolazili i prolazili. Ove mlađe sustiglo je digitalno prokletstvo. A njegovoj vladavini ne nazire se kraj. Miodrag Šajatović za Lider.

24.11.2023. (09:00)

Budi voda, moj prijatelju

Između posla i privatnog života: Što kada tijelo kaže NE

Važno je biti svjestan prvih znakova koji upućuju na to da je vrijeme za reakciju i ponovno uspostavljanje ravnoteže. Jedan od prvih znakova je kronični umor i iscrpljenost. Ako se redovito budite umorni, čak i nakon kvalitetnog sna, to može biti signal da ste preopterećeni. Stalni umor jedan je od prvih znakova da poslovne obveze premašuju vaše kapacitete. Povećani stres i anksioznost također su jasni pokazatelji. Osjećaj neprestanog pritiska, nervoze ili anksioznosti može ukazivati na manjak balansa. Stres koji proizlazi iz posla može se preliti u osobni život, stvarajući osjećaj konstantne napetosti. Još jedan važan pokazatelj je smanjena produktivnost i motivacija. Za suzbijanje ili barem ublaažavanje simptoma važna je zdrava i uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost… Lider

09.01.2023. (09:00)

Zdravlje je prioritet

Ako ne želite doživjeti burnout na poslu, morate naučiti reći ‘ne‘

Jedan od blagih načina na koji reći ‘ne‘ ili pokazati nadređenom da imate previše posla i da ne možete sve je – tražiti pomoć. Ovo bi se moglo nazvati i prevencijom. Naime, prije nego uopće dođe do mogućnosti da doživite burnout, potpuno je u redu reći da nešto ne možete sami, reći da ćete ih sami teško uklopiti u ostali posao i zatražiti pomoć. Nadalje, potrebno je razgovarati s nadređenim na stresno razdoblje i na pretjerano radno opterećenje. Međuim, zaposlenici koji se stalno osjećaju preopterećeni na poslu možda morati napraviti korak koji se svima na prvu čini jako teškim, a to je promijeniti radnu sredinu. Lider

27.05.2022. (20:00)

Smanjite taj gas, poslodavci

Svijest o burnoutu se pomakla, ali praksa kaska

Sindrom sagorijevanja ili burnouta sve češće se pojavljuje u javnom diskursu, dominantno portretiran kao individualni problem koji proizlazi iz nemogućnosti nošenja sa stresnim situacijama, a prati ga gubitak produktivnosti, entuzijazma i općenito osjećaja smislenosti rada. Ipak, sve veća zastupljenost teme u javnom prostoru ne jamči i njezino jasnije razumijevanje, posebno kada se odnosi na burnoutu posebno izložene skupine, kao što su aktivisti. Ključni faktori koji dovode do burnouta su sistemski, a osnove su projektni ritam rada organizacija i mali broj zaposlenika, što direktno proizlazi iz nedovoljnog financiranja. S jedne strane to su uvjeti rada koji često obuhvaćaju i nedostatak osnove infrastrukture i adekvatnog radnog prostora, zbog čega mnogi zaposlenici nevladinih organizacija rade od doma i koriste vlastite resurse. S druge strane, zanimljivo nam je bilo vidjeti i kakvu ulogu imaju korisnici s kojima organizacija radi. Kulturpunkt

16.01.2022. (18:00)

Što je previše, previše je

Sagorijevanje na poslu: Iskrenost je jednostavno previše

Pitanje mentalnog zdravlja i problema vezanih uz njega u posljednjih je nekoliko godina sve prisutnije u javnom diskursu kroz svojevrsnu popularizaciju psihoterapije, brige o sebi, osvještavanja i zacjeljivanja trauma, ali i pojavu sve produktivnijih rasprava o sagorijevanju kao jednom od najraširenijih problema mentalnog zdravlja. Nastup globalne pandemije 2020. takve je rasprave dodatno intenzivirao, osvještavajući kritičnost kolektivnog psihološkog i ekonomskog stanja u kojem se nalazimo. Dok je u mainstreamu sagorijevanje postalo svojevrsni buzzword obrađivan primarno iz perspektive samopomoći, u kulturnom se sektoru sve više govori o burnoutu kao sistemskom problemu prouzrokovanom disfunkcionalnim oblicima i uvjetima rada. Kulturpunkt