Predstavljen novi svečani zastor HNK, autora Zlatka Kauzlarića Atača - Monitor.hr
12.10. (19:00)

Epski

Predstavljen novi svečani zastor HNK, autora Zlatka Kauzlarića Atača

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu je sa sedam oslikanih i jednim željeznim zastorom na razini sa svjetskim kazališnim kućama, a prošloga je tjedna predstavilo novi, osmi po redu svečani zastor čiji je autor akademski slikar Zlatko Kauzlarić Atač. Atačev zastor naziva “Judita” koncipiran je stripovski. U njegovu je središtu Marko Marulić naslikan po uzoru na Meštrovićevu skulpturu u Splitu. Dolje lijevo naslikani su Judita i Holoferno, iznad su Turci kojima su Split i Šibenik u doba kada je ep nastao bili okruženi, te naslovna stranica epa. S desne se strane zastora nalaze motivi rata, ali i neki povijesni dokumenti, kao što je Baščanska ploča. Drava.info


Slične vijesti

17.10.2021. (19:00)

Tko će preuzeti kormilo HNK? Osim aktualne intendantice prijavilo se još dvoje kandidata

Na novi natječaj za intendanta krovnoga kazališta u Hrvata, HNK-a u Zagrebu prijavile su se tri osobe,  trenutačna intendantica Dubravka Vrgoč, posebna savjetnica ministrice kulture i medija Iva Hraste Sočo te Damir Medvešek, majstor slikar u slikarnici HNK-a, a po svemu sudeći, najbolje kvalifikacije ima upravo Dubravka Vrgoč s bogatim menadžerskim iskustvom, teatrološkim obrazovanjem te vezama u europskim kazališnim krugovima. U prilog joj ide i dobra financijska situacija kazališta. Ivu Hraste Sočo podupiru premijer i ministrica, a za trećega kandidata smatra se da ima najmanje šansi da dobije ovo prestižno mjesto. 24 sata

31.08.2020. (09:00)

Daske koje život znače

Dugandžija: intervju s intendanticom HNK-a, Dubravkom Vrgoč, o kazališnoj sezoni u tijeku pandemije

“Radit ćemo ekskluzivna događanja, manje dramske forme. Dakle, predstave koje se rade tri tjedna, bez velike ‘prtljage’, odigraju se nekoliko puta i ide nešto novo. Zatim ćemo izvoditi koncerte koje publika dugo nije mogla čuti. Veliki dirigent i umjetnik Nikša Bareza predložio je nekoliko sjajnih koncerata, jedan čudesan božićni koncert… Ako, primjerice, ponudimo atraktivnu izvedbu ‘Eroice’ u Beethovenovoj godini, i to samo jednom, sigurna sam da će gledatelji doći. Uza sve mjere zaštite.” Jutarnji list

 

30.08.2020. (15:00)

Suradnja Hrvatska-Norveška

Ivica Buljan piše o prvoj premijeri HNK-ove predstave “Barutana” po romanu Jensa Bjørneboea u Norveškoj

Za predstavu sam odabrao drugu knjigu, “Barutana”. Za upućenije, roman skriva crtice iz biografije Michela Foucaulta. “Barutana” je najoštrija kritika političkih elita koju sam ikad pročitao, kao da je napisana danas u vrijeme velikog kaosa kojeg izazivaju podivljali političari, epidemije i ekološke katastrofe. Za kazalište je ovo uzbudljiv, težak materijal. Počeli smo raditi u veljači i prekinuli probe zbog epidemije, a sad izlazimo kao prva premijera u Norveškoj. Jutarnji list

30.12.2019. (15:30)

Rado ide Slavoj u teatre

Kazališna 2019.: Godinu obilježili povratak Rade Šerbedžije i Slavoj Žižek

Umjetnički i ljudski najzahtjevnija i najintrigantnija predstava godine je ‘Eichmann u Jeruzalemu’, tri i pol sata dugo istraživanje zločina i krivnje. Bobo Jelčić s ‘Tri sestre’ spojio je klasiku sa suvremenim, uzbudljivim kazališnim pristupom. Ulogom sveučilišnog profesora u ‘Tko se boji Virginije Woolf’ Šerbedžija je iskoristio priliku ponovo fascinirati publiku svojim glumačkim majstorstvom. ‘Antigona’ po tekstu Slavoja Žižeka korak je naprijed u uzbudljivom osvajanju suvremenosti HNK. Gavella je postavila dva klasika, tekstove dvoje najvećih hrvatskih pisaca, ‘Kiklop’ Ranka Marinkovića i ‘Gospodu Glembajeve’ Miroslava Krleže. Sve predstave, osim Šerbedžije, su na repertoaru. Jutarnji…

02.01.2018. (23:45)

Guske u HNK

Čadež o predstavi ‘Ciganin, ali najljepši’ – odlični glumci, nedostaje glazbe

Predstava Ciganin, ali najljepši po romanu Kristiana Novaka u zagrebačkom HNK “zaživjela je scenski zahvaljujući velikom glumačkom trudu… Protagonisti su istodobno i realistične figure i karikature samih sebe. Više od trideset likova promiče scenom u čvrstom okviru odlične scenografije Aleksandra Denića”, piše Tomislav Čadež koji izdvaja Ninu Violić – “u jednom prizoru, koji ne traje kratko, naga je, ljubuje s mladićem i donosi vrtlog emocija. Jedno je biti nag na sceni, a drugo je naga glumiti. Teško je zamisliti teži glumački zadatak”. Valjda u zanosu pisanja, Čadež pohvalio i – jato gusaka [zubo]. Kaže da mu u predstavi nedostaje glazbe. Jutarnji

24.10.2017. (15:35)

Ne bi škodilo ...

Medvešek o ‘Tko pjeva zlo ne misli’, zaigranosti i politici

“Mislim da je zaigranost blagoslovljeno stanje koje nas nikada ne napušta, ali često ostaje zatomljeno uslijed životnih okolnosti. To je ono stanje duha u kojem zapravo istinski živimo sav onaj ljudski potencijal vedrine i dobrote koji nam je svima na raspolaganju. Pritom mislim na igru koja je sama sebi svrhom, koja je lišena težnje za probitkom i bilo kakvih skrivenih ambicija, igru kojoj se u potpunosti predajemo”, inspirativno kaže Rene Medvešek u intervjuu za Novosti. Njegova predstava Tko pjeva zlo ne misli trenutno igra u HNK.

20.09.2017. (11:23)

Sporo paljenje

Redateljica Krstulović: Ovi što brinu u plakatima HNK trebali bi češće u kazalište

“Da oni koji ozbiljno raspravljaju u ćudorednosti plakata imalo pohode Hrvatsko narodno kazalište, primijetili bi ga još prije tri mjeseca“, komentirala je kazališna redateljica Nora Krstulović reakcije na plakat zagrebačkog HNK na kojem Udruga Vigilare vidi seksualne aluzije. Plakat je inače iz šestog mjeseca, a kaže Krstulović o kritičarima plakata – “možda ih ovo privuče da se malo približe zgradi kazališta”. Dnevnik.hr

30.03.2017. (08:33)

Pola ure kulture

Zašto hrvatska nacionalna kazališta više nemaju smisla postojati u sadašnjem obliku?

Nakaradni sustav, sa Zakonom o kazalištima i Zakonom o radu na čelu, podrazumijeva čak pet nacionalnih kazališnih kuća, od kojih su četiri sve jaloviji sisači proračuna (Treba se uzeti u obzir da jedna Francuska ima isti broj nacionalnih kazališnih kuća)… Umjesto da nacionalna kazališta imaju prepoznatljive repertoare, svakodnevne programe, da su kulturni punktovi grada koji za to izdvajaju pola, i više, svojih proračuna za kulturu, mi u nacionalnim kazalištima imamo glumce koji nisu vidjeli pozornicu po deset godina, koji skupljaju honorare glumeći po sapunicama dok uredno primaju plaće, koje svi mi plaćamo iz poreza i prireza. Za to nisu krivi glumci ni intendanti, već sustav koji inercijom njeguje mastodonte. Novi list