Pravobraniteljica: Problem je što građani ne prijavljuju diskriminaciju

Zakon šutnje

Pravobraniteljica: Problem je što građani ne prijavljuju diskriminaciju

Petina hrvatskih građana bila je diskriminirana barem jednom u zadnjih pet godina, što je manje nego 2012., kada je u takvoj situaciji bila četvrtina, no i dalje najveći broj njih nije spreman potražiti zaštitu, pokazalo je istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji, koje je predstavio Ured pučke pravobraniteljice. Diskriminacija je najčešća na području rada i zapošljavanja, te zdravstvene zaštite. No, čak 68 posto diskriminiranih nije potražilo pomoć, ponajviše jer smatraju da im se situacija ne bi promijenila ili da bi se još i pogoršala, kazuju podaci istraživanja koje je IPSOS lani u prosincu proveo na uzorku od 1000 građana. HRT

diskriminacija pučka pravobraniteljica

"Ono kad ne znaš bi li im poručio 'pozovite Pulitzera' ili 'pozovite psihijatra'..."

Slučaj benda Žen i nastupa u Slavonskom Brodu: Medij se hvali uspjehom u diskriminaciji glazbenica i u sve dodatno uvodi i Thompsona

„Kome je ovo palo na pamet!? Lezbo-bi bend zatvara dječju manifestaciju Ivane Brlić-Mažuranić!“ – zavrištao je u petak 4. travnja 035portal.hr iz Slavonskog Broda. avonskog Broda, opasno zaigralo“ na manifestaciji koja se održava već pedeset godina. Uz to je i boldanim slovima u tekstu ponuđeno objašnjenje da je “sveženski sastav ŽEN poznat po rodno fluidnim porukama, dekonstrukciji stereotipa i queer aktivizmu”.

Ovakav pristup može se uzeti za primjer huškačke novinarske prakse u kojoj se skandal radi ni iz čega i u kojoj se insinuira problem temeljem nečije spolne orijentacije i ničeg drugog. Jedini tko se tu ozbiljno zaigrao je 035portal.hr s i to s potencijalnim širenjem panike, skretanjem pažnje javnosti na nečiju seksualnu orijentaciju i stvaranje plodnih uvjeta za homofobiju insinuirajući da bi nečiji glazbeni koncert mogao biti poligon valjda za eventualnu seksualnu praksu.

Iz Galerije umjetnina je pak pojašnjeno: „Sadržaj nije u dječjem dijelu programa, niti je namijenjen dječjoj publici jer se odvija u kasnim večernjim satima.”… Iz portala su kasnije izjavili da bi postupili isto da je u pitanju Thompson, i time pokazai kako bi umjetničkoj organizaciji koja se bavi umjetničkim programom doslovce određivali okvire djelovanja.. Zoran Stajčić za Ravno do dna.

diskriminacija Žen Zoran Stajčić

Anatomija barbike

Udžbenik iz Biologije za šesti razred postao je predmet kontroverze – zašto nema vulve u udžbeniku?

Profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević prijavila je mizoginiju i diskriminaciju u udžbeniku iz prirode za šesti razred Priroda 6, koji izdaje Školska knjiga. Prijavu je podnijela na adrese triju pravobraniteljica. Dok se muški organi detaljno opisuju i prikazuju, ženski organi su površno obrađeni, pri čemu je vulva izostavljena. Razlog je jasan. Ženski spolni organ je sramota, ne treba ga spominjati ni crtati. Djevojčice moramo naučiti da se stide svoje vulve, da su podčinjene i podređene, naučiti ih nesigurnosti i neslobodi, a dječake da su slobodni, dominantni te spolno, a onda i ljudski superiorni te da ‘žene imaju samo unutarnje spolne organe‘, kako je odgovorio moj sin – napisala je Đurđević u prijavi. Uprava Školske knjige brani udžbenik tvrdnjom da slijedi kurikulum, ali su spremni razmotriti izmjene. (Index, tportal)

diskriminacija obrazovanje spolna diskriminacija

Druga strana 'trbuhom za kruhom'

Rasna diskriminacija ima utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje kod migranata

Žrtve mikroagresija, poput podbadanja ili uvredljivih pogleda, suočavaju se s povećanim rizikom od psihičkih oboljenja, uključujući anksioznost, depresiju i posttraumatski sindrom. Strukturalni i institucionalni rasizam dodatno otežava situaciju, s diskriminacijom u traženju stana ili na radnom tržištu, a stres koji ljudi dožive uslijed rasističke diskriminacije može izazvati i probleme poput visokog krvnog tlaka i pretilosti, a mogu slijediti dijabetes i oboljenja srca i krvožilnog sustava. Istraživanja pokazuju povezanost rasizma s povećanom smrtnošću među pogođenim osobama. Svijest o različitim oblicima rasizma ključna je za promjenu društvenih normi i jezika te smanjenje negativnih utjecaja na zdravlje. (DW)

agresija diskriminacija migranti rasizam

Noćne more dijaspore

Marokanska zajednica u Belgiji – ponos, siromaštvo i predrasude

Large ivana

Marokanska zajednica u Belgiji broji oko pola milijuna ljudi. O njoj se moglo čuti i u našim medijima koji su redovito prenosili vijesti o “divljanju u Bruxellesu” kad god bi na SP-u pobijedila/izgubila marokanska reprezentacija. No, ne čujemo ništa o povijesti izrabljivanja marokanskih radnika u Belgiji, kao ni o npr. diskriminaciji stanara s marokanskim prezimenom na tržištu najma u Belgiji. Prema istraživanju s Vrije Universiteit Brussel (VUB), oni imaju 28 posto manju šansu da će ih najmodavac pozvati u razgledavanje stana nakon što se jave na oglas. Na sve to nadovezuje se i policijsko nasilje i svakodnevno mikroteroriziranje. Dok je marokanska zajednica u Belgiji sustavno getoizirana, u Maroku se politikom iz Bruxellesa pojačavaju “sigurnosne operacije” protiv izbjeglica i migranata iz različitih afričkih zemalja: sve osobe tamnije boje kože arbitrarno se protjeruju prema jugu zemlje. Da ne bi slučajno pokušali prijeći Mediteran i uvalili se – u neki europski geto. Novosti

Belgija diskriminacija Marokanci SP u Katru

Stereotipima nikad kraja

‘Anticiganizam’ – suočavanje s diskriminacijom

Europa ima ozbiljan problem sa raširenom svakidašnjom diskriminacijom romske manjine, što po sebi i nije neka novost. Međutim, unatoč sveprisutnosti diskriminacije rijetko se u javnom prostoru može primijetiti kako se problem razmatra kroz prizmu rasizma ― tj. specifično antiromskog rasizma ili anticiganizma. Riječ je o pojmu koji je u prethodnom desetljeću ušao u širu upotrebu i postao uvriježen u EU institucijama i dijelu civilnog društva. Kako navodi Europska komisija, anticiganizam kao oblik rasizma prema Romima ukazuje na “povijesno ukorijenjen strukturalni fenomen koji se pojavljuje na institucionalnoj, društvenoj i međuljudskoj razini. Svoje porijeklo ima u načinu na koji većina promatra i tretira one koji smatra ‘ciganima’. Ukorijenjen je u procesu ‘proizvodnje drugosti’ koji se gradi na negativnim, ali i pozitivnim, egzotizirajućim stereotipima. Kulturpunkt

diskriminacija Romi

Marka boli glava

Facebook je optužen za diskriminaciju, morat će platiti kaznu od 14 milijuna dolara

Facebook je pristao platiti 14,24 milijuna dolara kako bi zaustavio sudsku tužbu američkih vlasti koje ga optužuju da je neka dobro plaćena radna mjesta namijenio stranim državljanima, na štetu američkih građana i stanovnika sa stalnom dozvolom boravka (zelenom kartom). Kompanija Marka Zuckeberga zapravo je čuvala te poslove za zaposlenike koji su već radili u njoj s privremenom vizom, a htjeli su dobiti zelenu kartu, kaže ministarstvo. RTL…

diskriminacija Facebook

Vjeroučiteljica pitala djecu bi li radije sjedila pored Srbina ili redovnika

Vjeroučiteljica osnovne škole kod Rijeke učenicima osmog razreda je za vježbu podijelila listiće na kojima bi trebali reći zašto žele i zašto ne žele u vlaku sjediti pored starijeg redovnika s Biblijom u rukama, homoseksualca, srpskog vojnika iz Bosne ili prostitutke iz Berlina. Kao opcije se nude i Rom, afrička žena, umjetnik koji boluje od AIDS-a. Program inače financira EU kao praktičnu nastavu za razvijanje kritičkog razmišljanja. Index…

diskriminacija škola

Stagniranje u 15. stoljeću

Zemlje-prvaci neravnopravnosti spolova: Jemen na prijestolju, Pakistan odmah do

Neravnopravnost spolova na svjetskoj je razini ove godine porasla prvi put otkad Svjetski ekonomski forum (WEF) prati ovaj problem. Prema procjeni situacije u 144 zemlje svijeta na temelju četiri kriterija – zdravstvo, obrazovanje, gospodarska i politička participacija – žene su u najgorem položaju u Jemenu, nakon čega slijede Pakistan, Sirija, Čad, Iran, Mali, Saudijska Arabija, Libanon, Maroko i Jordan. Business Insider

diskriminacija neravnopravnost spolova žene

Stupid white men

Hollywood i dalje isključuje žene i manjine

Analiza 100 najpopularnijih filmova u 2016. godini pokazala da je samo 31,4% govornih uloga bilo namijenjeno ženskim likovima, a ne-bijele skupine čine 29,1%. Od tih, 13,6% bili su crni likovi, a 5,7% bili su azijski. Hispanjolski likovi s 3,1% bili su posebno podzastupljeni, a u više od polovice filmova bilo je likova koji su hispanjolci. Samo 2,7% govornih likova pripalo je osobama s invaliditetom, 1,1% govornih uloga bilo je homoseksualno, lezbijski ili biseksualno orijentirano, a nijedna govorna uloga govori nije identificirana kao transrodna. Samo je jedan glavni lik bio homoseksualac: onaj u osvajaču Oscara Moonlight. Guardian

diskriminacija Hollywood

Đakovački nadbiskup: Treba osuditi svećenika koji je dijete izdvojio kao šugavo, molim roditelje za oprost

diskriminacija Đuro Hranić

Zakon šutnje