Pravobraniteljica: Djeca imaju pravo na obrazovanje - Monitor.hr
29.09.2015. (07:57)

Štrajk preko leđa djece

Pravobraniteljica: Djeca imaju pravo na obrazovanje

“Nije dobro pozivati djecu i roditelje da djeca ne idu u školu. Njima jest mjesto u školi i pozivati ih da odustanu od svoga prava kako bi netko od odraslih ostvario svoja prava, nije dobro”, komentira štrajk u prosvjeti pravobraniteljica Ivana Milas Klarić. “Javni dug je narastao preko 290 milijardi kuna i mi si ne možemo dopustiti daljnje zaduživanje“, poručio je u Otvorenom Davor Huić, iz udruge poreznih obveznika, onima koji traže povećanje vlastitih prihoda iz proračuna.


Slične vijesti

12.11. (07:00)

Kad dijagnostika stane, zdravstvo tone

Štrajk pod pritiskom – bolnice u stanju pripravnosti

Štrajka se u više od 50 bolnica diljem zemlje, dijagnostika je stala ili ide puzajućim korakom. Štrajk je država, kažu, pokušala zaustaviti. Ali ne pozivom na razgovor, već pritiskom na djelatnike. Prijeti se otkazima i smjenama. Sindikat tvrdi i da ima dokaze da su se u nekim bolnicama prepravljali statusi pacijenata – mnogi su navodno neopravdano naknadno proglašavani hitnima kako bi ih se danas moralo primiti. N1 U prvom redu štrajka se zbog nezadovoljstva s uredbom o koeficijentima. Mi smo na neki način, nekom anomalijom, ostali kratkih rukava. I negdje iz naših obračuna plaća nestalo je 25 posto elemenata za formiranje te plaće. Ono što mi želimo nije nikakav astronomski iznos koji se ne bi mogao naći. Radiolog: Mi smo svaki dan izloženi ionizirajućem zračenju. Ljudi koji se samo time bave u Münchenu imaju početnu plaću od 4000 eura (Index)

15.10. (22:00)

Kockanje životima pacijenata ili korak prema privatizaciji zdravstva

Štrajk u zdravstvu: Spremnost sindikalista da pacijente iskoriste kao sredstvo pritiska na Vladu mora upaliti crvene lampice na svim frontovima

Mediji su štrajk zdravstvenih radnika shvatili kao poziv da briljiraju u naslovima poput ovog: “Obavite preglede na vrijeme: Mogli bismo ostati bez RTG-a, magneta, mamografije, zračenja, operacija”, odnosno, da pokažu da je proces internalizacije neoliberalne norme po kojoj je pacijent odgovoran za vlastito zdravstveno stanje uspješno proveden i da sad autonomno zagovaramo javne politike koje nam štete.

Da su se iole emancipirali od autoriteta tržišta, urednicima bi sinulo da bolesnici ni u normalnim okolnostima nemaju ama baš nikakvu mogućnost osiguranja pravovremenosti dijagnostike i liječenja – osim vansistemkih metoda, poput okretanja medicinskom tržištu i raznim privatnim intervencijama unutar javnog sektora – a kamoli za vrijeme štrajka u kojemu su najvažnije sredstvo manipulacije Vladom. Nedostupnost radiološke dijagnostike redovno se rješava plaćanjem privatnih pregleda, pa će tako i ako sindikati realiziraju prijetnje, ali kako će onkološki bolesnik sebi pomoći nakon što ga štrajkaši odbiju zračiti? Nataša Škaričić za Novosti.

18.11.2023. (00:00)

Ma neće kino propast zbog tog

Filmovi koji su odgođeni zbog štrajka u Hollywoodu

Procjenjuje se kako su štrajkovi stajali kalifornijsko gospodarstvo čak 6.5 milijardi dolara. Studiji još uvijek osjećaju posljedice duge pauze zbog koje je došlo do kašnjenja u snimanju blockbustera kao što su Deadpool 3, Captain America i Blade, objavio je prošlog tjedna Disney. Odgođen je remake Snjeguljice, Pixarov film Elio, Mission: Impossible i A Quiet Place: Day One, The Bikeriders, Poor Things, Aquaman and the Lost Kingdom, Dune part II, animirani LOTR: The War of Rohirrim, Avatar 3, Avengers: The Kang Dynasty… Dok su neki filmovi odgođeni za početak iduće godine, neke su premijere zakazane tek za 2026. godinu. Forbes

30.09.2023. (14:00)

Baš se čudim što ga Elon Musk i Donald Trump ne mogu smisliti

Bernie Sanders štrajkašima u američkoj autoindustriji: “Tjedna zarada prosječnog američkog radnika danas je niža nego prije 50 godina”

Foto: Bill Pugliano / Getty Images

  • U današnjoj Americi, u doba ogromne dohodovne i imovinske nejednakosti, trojica najbogatijih ljudi raspolažu s više bogatstva nego čitava donja polovina američke populacije. Uprkos velikom bogatstvu naše zemlje, braćo i sestre, 60 posto njenih stanovnika živi od čeka do čeka. Sedmična zarada prosečnog američkog radnika danas je niža nego pre 50 godina. Uprkos ogromnom rastu produktivnosti u automobilskoj industriji i drugim sektorima, uprkos činjenici da su plate direktora 400 puta veće od plate prosečnog radnika, uprkos rekordnim poslovnim profitima i stotinama milijardi dolara koje korporativna Amerika troši na isplate dividendi i kupovinu sopstvenih deonica, prosečna američka radnička porodica danas živi gore nego pre 50 godina!
  • Direktorici General Motorsa Mary Barra imam da kažem ovo: “Prošle godine si zaradila preko 29 miliona dolara. Otkako si postala direktorica pre 8 godina, isplaćeno ti je više od 200 miliona dolara. Imaš li ikakvu predstavu o tome kako izgleda preživljavanje tvojih radnika koji rade za 17 dolara na sat, što je prosečna početna plata radnika u autoindustriji? Kako izdržavati porodicu i plaćati račune uz zaradu od 20 dolara na sat?
  • Direktoru Forda, Jimu Farleyju, imam da kažem ovo: prošle godine si primio 21 milion dolara. Pretpostavljam da ćeš jednog dana dobiti odličnu penziju, veliku otpremninu i mnoštvo drugih beneficija. Možeš li zamisliti kako je biti radnik koji je već star, čitav život je proveo radeći, a u banci nema dovoljno novca za odlazak u penziju?
  • Čitao sam u novinama da je štrajk loš za ekonomiju. Dozvolite da kažem nešto i o ekonomiji. Za ekonomiju je loše kada radnik u auto-industriji ne može da kupi automobil koji je proizveo. Za ekonomiju je loše kada radnik ne može da priušti sebi hipoteku za kupovinu skromnog doma. Za ekonomiju je loše kada radnik nema novca za lekove ili odlazak kod lekara. Peščanik
04.08.2023. (16:00)

Svaki je dan dolčevita, i svud je Hollywood

Zašto su streaming platforme i AI izazvali masovne štrajkove u Hollywoodu

Od drugog svibnja traje štrajk članova WGA-a čiji se broj kreće oko 11.500. Zadnji štrajk bio je 2007. i 2008. te je trajao 100 dana, a gospodarstvo Californije bilo je oštećeno za 2.1 milijardu dolara. Također, scenaristima se ubrzo pridružio i The Screen Actors Guild koji predstavlja 160.000 izvođača. Razlog je u promjeni trendova: prije 15 godina jedna bi se serija od 20 eizoda emitirala u razdoblju od 8 do 10 mjeseci, što je scenaristima garantirala mjesečnu plaću u tom razdoblju. U vrijeme streaming servisa cijela bi sezona bila objavljena isti dan. Odjednom scenaristi više nisu imali redoviti posao 40 tjedana u godini, već 20 tjedana što znači kako redovito moraju tražiti nove projekte. Tako su i razmaci između sezona postali sve veći. Uz to, ukinuti su i tantijemi vezani uz licence i autorska prava, što je također još jedan izvor prihoda. Uz trend rada na serijama od kojih neke na kraju nisu ni snimljene, vrijeme koje troše na posao koji možda nikad neće biti plaćen postao je prerizičan. A do zaštite autorskih prava pred sverastućim AI-em nismo ni došli. I zato štrajk. Netokracija

30.01.2023. (17:00)

Mafija, buraz

Baretić: Smetlarski cirkus – Je li štrajk u Čistoći bio generalna proba za ljetni ‘napuljski scenarij’?

Aktualna vlast dobila je izbore ogromnim dijelom upravo koristeći zbrinjavanje otpada kao prioritet u novom, boljem i nekorumpiranom načinu upravljanja Zagrebom. A onda su to s otpadom krenuli rješavati poprilično šeprtljavo i napreskokce. Možda griješim, ali iz moga udaljenoga kuta čini se kao da su najprije išli postaviti prozore i vrata, pa tek onda oko njih dizati zidove i krovište. Problem zbrinjavanja zagrebačkog otpada, svi to znamo, nije započeo s dolaskom zeleno-lijeve koalicije na vlast, taj tumor metastazira već barem dva desetljeća. Ipak, sve do prije nekoliko tjedana nitko u medijima nije spominjao “napuljski sindrom“. Ako je sve ovo što se prošlog tjedna zbivalo u Zagrebu služilo samo iritiranju javnosti i uzdrmavanju lokalne vlasti, onda je i slabovidnima razvidno kako je riječ samo o generalnoj probi za ljetnu, vruću i sparnu premijeru u režiji, rekli smo već, deprivilegiranih političara, kaže Renato Baretić za Tportal.

01.01.2023. (13:00)

Zaokruživanje na niže

Woltovci kreću u štrajk nakon što je Wolt svoj cjenik preračunao iz kuna u eure

Novu godina započet će štrajkom dostavljača Wolta u Zagrebu. Njih stotinjak najavilo je kako će se isključiti s platforme za naručivanje hrane u ponedjeljak i utorak te svojim vozilima neće vršiti dostavu do klijenata. Razlog zbog kojih su se odlučili na prosvjed je smanjena cijena plaćanja njihove dostave nakon što je Wolt svoj cjenik preračunao iz kuna u eure. Naime, iz Wolta su prilikom preračunavanja smanjili cijenu redovnih dostava biciklistima i vozačima za 2 centa u radijusu od 1,5 kilometara. Prije su vozači motornih vozila po dostavi zarađivali 14,50 kuna, a od nedjelje bi trebali 1,90 euro (14,32 kn). Smanjen je i bonus dostavljačima za izvršenih 125 dostava u jednom tjednu za tri eura – sada je 50 eura (376 kn), a bio je 400 kuna. Vozači nova pravila opisuju kao “nepoštenu poslovnu praksu” zbog koje će, tvrde, mjesečno zarađivati 500 do 600 kuna (66 – 79 eura) manje ako će raditi vremenski isto kao i do sada. Jutarnji

06.07.2018. (21:37)

Spriječen kaos usred turističke sezone: sindikati u Croatia Airlinesu odgodili štrajk nakon razgovora s premijerom Plenkovićem

26.10.2017. (18:53)

Sindikalizam kroz povijest

Generalni štrajk – od mita do prakse

Generalni štrajk poima se kao specifično sredstvo kojim se radnici uključuju u revolucionarni proces, a da se pritom ne moraju priključiti nekoj stranci. Parcijalni štrajkovi – ograničeni na određene sektore ili kompanije – u teoriji su ‘pripremna gimnastika’ za generalni štrajk. Primjerice, u razdoblju 1901.-1909., smatra se da je štrajk nužan jer pogađa protivnika, stimulira radnika, educira ga, čini borbenim, ojačava ga, a uloženi ga napor poučava praksi solidarnosti i priprema za opći pokret koji će obuhvatiti dio ili čak radničku klasu u cjelini, piše Le Monde Diplomatique.

12.08.2017. (09:09)

Borba za prava nije in

Ljetna epidemija štrajkova

“U državi u kojoj je članstvo u sindikatu postalo uvreda mediji se čudom čude najavama štrajkova usred turističke sezone”, piše Goran Borković za Novosti, komentirajući iritaciju javnosti prosvjedima. Istom temom bavi se i Dragan Markovina za Telegram, piše o štrajku radnika Jadrolinije.