Pravo glasa na izborima za euro-parlament dobilo - 40 puta više birača iz dijaspore - Monitor.hr
21.05.2019. (06:30)

Ipak ušla BiH u EU

Pravo glasa na izborima za euro-parlament dobilo – 40 puta više birača iz dijaspore

Birača iz dijaspore koji na prošlim izborima za Europski parlament imali pravo glasa bilo je 3.637 (to je bilo 2014. godine), da bi se do danas njihov broj povećao za čak 42 puta, na 154.358 birača. Riječ je međutim o administrativnoj promjeni – sve punoljetne državljane koji imaju važeću osobnu iskaznicu s prebivalištem prijavljenim u inozemstvu automatski se uvrštava u popis birača. Inače, na europarlamentarnim izborima u nedjelju moći će glasati 3.831.389 građana, a bivši ministar Bauk (koji je pisao zakon na osnovu kojeg se dobije pravo glasa zahvaljujući osobnoj) veliki broj glasača naspram broja stanovnika objašnjava time što je veliki broj punoljetnih iselio u inozemstvo. Jutarnji…


Slične vijesti

09.06. (12:00)

I oni su skloni post-izbornim igricama

Dan D na europskim izborima: von der Leyen je favoritkinja za funkciju predsjednice Komisije, ali veliko je pitanje koliko će ojačati desnica

Oko 360 milijuna građana s pravom glasa bira 720 zastupnika u 27 država, s tim da su neki već glasali ranije ovog tjedna. Većina Europljana se pred izbore zanimala za borbu protiv siromaštva i zdravstvo. Prema Eurobarometru iz travnja, slijede teme poput poticanja ekonomije, otvaranja novih radnih mjesta i obrambene politike u EU.

U Njemačkoj su najvažnije teme zalaganje za mir, socijalna pitanja i migracijska politika odnosno doseljavanje. Preko 70 posto Europljana kaže da EU utječe na njihovu svakodnevnicu, ali je ipak izlaznost na ovim izborima tradicionalno niska. U Njemačkoj je bila najviše 61 posto. Ovog puta bi moglo biti i više, jer prvi put smiju glasati i osobe sa 16 godina, a mladi djeluju motivirani. Što se tiče podjele fotelja, aktualna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ima najviše šanse da ostane na toj funkciji, najavivši moguću suradnju s desnicom, konkretno s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, a odbacivši francusku Marine Le Pen.

Koketiranje Von der Leyen s desnicom nije bez rizika. Ona bi time mogla izgubiti podršku mnogih socijaldemokrata u EP-u. Puno toga ovisi koliko će europske desno-populističke stranke udružiti snage. Novi saziv parlamenta okuplja se prvi put 16. srpnja u Strasbourgu. DW

09.06. (12:00)

Sad mi je žao što se i ja nisam kandidirao...

Što čeka EU zastupnike: Plaća od 10.000 eura, mirovina od 1750 eura, dnevnice, besplatan službeni auto, naknada od 20.150 eura…

Bruto plaća zastupnika u EU parlamentu iznosi 10.075 eura mjesečno, tj. oko 7850 eura neto. Uz to svaki zastupnik ima pravo na 4950 eura mjesečno za plaćanje troškova ureda u matičnoj državi. Za svaki dan koji zastupnik provede u Europskom parlamentu mu se isplaćuje 350 eura dnevnice za troškove smještaja, prehrane i druge troškove. Korištenje automobila je besplatno. Pozamašni su i putni troškovi. Tu su i osigurane (dodatne) mirovine: u iznosu od 3.5 posto svoje plaće za svaku punu godinu na dužnosti i jednu dvanaestinu za svaki sljedeći puni mjesec. Za razliku od zastupnika u našem Saboru, gdje su plaće i beneficije odlične za naš standard, ali daleko manje nego u EU parlamentu. Index

03.06. (14:00)

Budućnost nam je neizvjesna

EU izbori: Izborne ankete za ove izbore najavljuju uspon tvrde i krajnje desnice

Izbori se održavaju od 6. do 9. lipnja. Prvi kreću Nizozemci, u četvrtak 6. lipnja, u petak i subotu glasaju Česi, u subotu su izbori u Latviji, Malti i Slovačkoj, a u svim ostalim članicama izbori su u nedjelju 9. lipnja. Ugovor o EU-u određuju da neka zemlja može imati najviše 96 (Njemačka), a najmanje šest zastupnika (Cipar, Luksemburg, Malta). Hrvatska bira 12 zastupnika. Rezultati izbora moći će se objavljivati tek nakon zatvaranja birališta u svim državama članicama, u nedjelju nakon 23 sata. Ovi bi izbori mogli zadati i konačan udarac konceptu tzv. vodećih ili ‘spitzenkandidata’. Riječ je o modelu kojim se nastoji uspostaviti izravna veza između izbornih rezultata izbora i izbora predsjednka Europske komisije. To je u osnovi federalistički pokušaj koji ne odgovora sadašnjem ustroju Europske unije, savezu država koje se dio svojih ovlasti prenijele na zajednička tijela. Nacional

03.06. (10:00)

Nek se zabilježi i tvoj glas

Tihomir Vinković kod Stankovića: Svaki od hrvatskih eurozastupnika ima priliku u svojoj političkoj skupini pokušati učiniti da prođe nešto što je u interesu Hrvatske

 

Novinar Hrvatskog radija u jučerašnjoj Nedjeljom u 2 komentirao je nadolazeće EU izbore:odgovarajući na pitanje zašto glasati na EU-izborima, Vinković, koji pet godina izvještava iz Bruxellesa, poručio je kako građani tako imaju priliku promijeniti ono čime nisu zadovoljni. Objasnio je kako izgleda rad Europskog parlamenta, a istaknuo je i neke uspjehe hrvatskih europarlamentaraca, poput zabrane ugrađenih kvarova, ulaska HŽ-a u europske koridore i osiguravanja reproduktivnih prava. Govoreći o očekivanjima jačanja krajnje desnice, Vinković je među ostalim spomenuo talijansku premijerku Giorgiju Meloni, za čiju se stranku prije dolaska na vlast govorilo da je krajnja desnica, a da se pokazalo da je, kako je rekao, jedna od najkonstruktivnijih. HRT

21.06.2019. (14:30)

Bi - ne bi

Izbori za predsjednika Europske komisije: Čelnici EU nisu u stanju donijeti odluku – opet!

Prošlo je četiri tjedana od izbora za EP, vodilo se desetine pregovora u parlamentu, protekla su već i dva samita EU, a 28 šefova država i stranačkih frakcija u Euro-parlamentu i dalje nisu sposobni donijeti jasnu odluku o osobama za najvažnije položaje u EU, komentira Deutsche Welle. Druga stvar je praktična prevara birača – prije izbora bili su istaknuti “spitzen-kandidati” (iliti glavni kandidati, ilustracija gore – Weber, Timmermans, Vestager, Keller, Cue, Zahradil) za predsjednika Komisije – “ali to se sad izbjegava svim mogućim argumentima i birači EU se tu moraju osjetiti kako ih netko vuče za nos”.

31.05.2019. (16:00)

HDZ sprema kazne za lokalna vodstva stranke iz Zagreba, Vukovara i Splita zbog lošeg rezultata na euro-izborima; vrh HDZ-a misli da su neki namjerno sabotirali stranku

30.05.2019. (01:30)

Izgubio vozačku

Klauški: Dobro da je Plenković izgubio, nije dobro ako ništa nije naučio

Pitanje je što će Andrej Plenković doista naučiti. Rekao je da neće odustati od umjerenog desnog centra, ali njega gubi svojom politikom u Vladi, zaštitom kompromitiranih, nekompetentnih i lažljivih ministara, kao i komplotiranjem s Milanom Bandićem i preživljavanjem kroz trgovanje glasovima – komentira Klauški, iako je pitanje smeta li potencijalnim HDZ-ovim biračima više korupcija ili nedovoljno desna politika.

29.05.2019. (15:30)

Lijeva ruka, desni džep

Šelo Šabić: Neće ekstremna desnica naškoditi EU – nego glad za foteljama

Ono što treba proeuropskim snagama jest da realno i smireno prihvate sadašnji odnos snaga u Europi i započnu dogovore o tome kakvu Uniju želimo. To znači da se najprije razgovara o programima i ciljevima, o zajedničkoj viziji, a tek potom o funkcijama – komentira Senada Šelo Šabić rezultate europskih izbora i iznosi ključne brojke – desne i radikalno desne stranke osvojile su 171 mjesto u Parlamentu od 751), dok proeuropska većina u parlamentu broji 491 zastupnika.

28.05.2019. (12:30)

Više razloga nego mandata

Pet razloga lošeg rezultata HDZ-a na izborima

Nepoznati kandidati (dobije čokoladu tko nabroji tri stvari koje su napravili Sokol i Zovko)
Bahatost i odbijanje smjene kompromitiranih ministara
Dosadna i neinspirativna kampanja
Preko HNS-a i SDSS-a htjeli otrgnuti SDP-ove birače
Jačanje desnice potjeralo glasače SDP-u
Index…