Pranje novca u Hrvatskoj: 'Na šalteru banke dizao sam 18 milijuna kuna' - Monitor.hr
19.04.2016. (13:51)

Operi pa peglaj

Pranje novca u Hrvatskoj: ‘Na šalteru banke dizao sam 18 milijuna kuna’

Iz dokumenata koje su banke uputile poreznicima i Uredu za sprečavanje pranja novca vidljivo je da u Hrvatskoj postoji nekoliko mreža fiktivnih i stvarnih tvrtki za pranje novca, za koje se sumnja da su u posljednje dvije godine oprale i do dvije milijarde kuna i ostavile milijune neplaćenih poreza. Radi se o tvrtkama za otkup zlata, srebra i drugih metala, a teško im je išta dokazati jer za podizanje gotovine, odnosno rizične radnje, koriste ‘mule’ – socijalne slučajeve, mlade i neiskusne kako bi im podizali ‘prljavu’ gotovinu. S jednim takvim pokajnikom razgovarao je Jutarnji.


Slične vijesti

19.11. (21:00)

I manje šuška

Srušen mit: Pet razloga zašto se više štedi kartičnim plaćanjem, a ne kešom

  • Bolja kontrola troškova – Push notifikacije i izvještaji pomažu uvidjeti svaki trošak i spriječiti prekomjerno trošenje.
  • Fleksibilno plaćanje na rate – Veće kupovine bez dizanja kredita – kartice nude opcije plaćanja do 36 rata bez kamata.
  • Nagrade i popusti – Prikupljanje bodova, povrat novca i posebne pogodnosti nemoguće su kod gotovine.
  • Veća sigurnost – Gubitak gotovine znači gubitak novca, dok kartice nude napredne zaštitne mjere i mogućnost brzog blokiranja.
  • Ekstra pogodnosti za mlade – Besplatne studentske kartice s odgodom plaćanja i brojnim dodatnim uštedama

Lider

10.07. (16:41)

Dnevni limiti: evo koliko je gotovine moguće odjednom dignuti s bankomata u Hrvatskoj

19.01. (20:00)

I dalje vrijedi: Čuvajte nam gotovinu

Unatoč sveprisutnijoj digitalizaciji, iz Njemačke središnje banke kažu da je i dalje dobro imati papirnati novac

Pogotovo u koroni je vladala prava hajka protiv “prljavog novca” – u smisli mogućeg prijenosnika virusa. No sad se i iz Njemačke središnje banke čuje savjet: “pravi” novac ima i prednosti. Osobito u kriznim situacijama nije loše ipak imati i nešto gotovine u ruci i već ta količina novca pomaže stabilnosti čitavog novčanog sustava. Tu je naravno i opasnost “rušenja” računalnih sustava, ali i činjenica kako je nadzor digitalnog transfera veoma često negdje u inozemstvu. Trgovine zapravo dobro plaćaju usluge bezgotovinske kupovine – to ide i do par postotaka iznosa koji se plaća. Jedino se komercijalne banke žele oprostiti od gotovine: one u pravilu nemaju nikakve koristi kad netko podigne novac, a lanac filijala i bankomata je samo trošak. DW

29.10.2023. (14:00)

Troši se manje papira

U Švedskoj više nema pljački banaka. Razlog leži u činjenici da tamo više nema – gotovine

Švedska je trenutačno najnaprednija zemlja svijeta kad je riječ o bezgotovinskom plaćanju, a švedske banke predvodnici su tog trenda. Cijeli sektori, primjerice javni prijevoz, uopće više ne prihvaćaju gotovinu. Općenito je velika šansa da švedske trgovine, restorani, muzeji, hoteli, razne uslužne djelatnosti i javne ustanove neće primiti gotovinu, odnosno da će kupac ostati bez robe ili usluge ako nema neki oblik digitalnog plaćanja. Čak ni porezna uprava neće prihvatiti nikakvo gotovinsko plaćanje, što neki smatraju apsurdom i pitaju se zašto država ne želi primiti novac koji je sama tiskala. Jedine ustanove koje su zakonski obavezne primiti gotovinu prilikom plaćanja participacije su bolnice. Index

16.11.2022. (21:00)

Keš pod bor!

Naoružajte se gotovinom: Od 31. prosinca kreću muke s internetskim bankarstvom. Neki bankomati neće raditi do sredine siječnja

IPO performance in EMEA provides a meh-rry Christmas for investors

Zbog zamjene IT sustava u svim bankama na prijelazu iz 2022. u 2023. godinu mnoge temeljne usluge koje koristimo i uzimamo zdravo za gotovo neće biti dostupne. Od dobro upućenog izvora doznajemo da banke, ali i Hrvatska narodna banka i Fina počinju prelaziti na nove, euru prilagođene IT sustave u petak 30. prosinca te se zbog toga očekuju brojne teškoće. Svi nalozi koji se zadaju taj dan bit će provedeni isti dan, a oni zadani 31.12. bit će provedeni tek 2. siječnja 2023. “Nalozi će biti provedeni ako banke ne budu imale teškoća pri uvođenju novih sustava. Ako bude problema, provedba može još kasniti”, kaže naš izvor. Od subote 31. prosinca pa do ponedjeljka 2. siječnja 2023., građani neće moći pristupati mobilnom i internetskom bankarstvu, neće moći provoditi nikakve online transakcije s bankom niti će moći pristupiti većini bankomata. Tportal

06.05.2018. (22:05)

Pala kruna iz novčanika

Šveđani odustaju od gotovine – samo 2% plaćanja je gotovim novcem

85 posto građana Švedske ima pristup internetskom bankarstvu, više ih ima pristup kartičnom plaćanju nego gotovini, dok se samo dva posto ukupne vrijednosti platnih transakcija u Švedskoj napravi gotovinom, a očekuje se da do 2020. ta vrijednost padne na manje od pola posto. Guverner Stefan Ingves kaže da će potpuno bezgotovinsko društvo dovesti do malog broja komercijalnih tvrtki odgovornih za cjelokupni platni sustav zemlje, što bi moglo biti problem u slučaju krizne situacije kada gotovina opet “dobiva na cijeni”, a drugi je problem što postoje skupine stanovništva koje imaju slab pristup infrastrukturi za bezgotovinska plaćanja ili ga jednostavno – ne žele, poput umirovljenika i izbjeglica. CNBC

28.11.2016. (15:20)

Indija: Premijer želi društvo bez gotovog novca; za početak je iz opticaja povukao novčanice od 500 i 1000 rupija

09.04.2016. (13:19)

Donesite je meni, ako vama ne valja!

Stižu prve ekonomije bez gotovine – san svih totalitarista

Italija je zabranila sve transakcije u gotovini iznad 1.000 eura, kao i Francuska, a Španjolska iznad 2.500 eura, dok je Švicarska predložila zabranu svih plaćanja u gotovini iznad 100.000 franaka, slične zabrane uveli su Meksiko, Urugvaj i Rusija, sve u ratu protiv gotovine kojim se želi eliminirati plaćanje na ruke, a kako bi vlade mogle bilježiti, kontrolirati i oporezivati sve, piše Ron Paul Liberty Report. Navode i primjer SAD-a koji je nekad imao novčanice od 500, 1.000, 5.000 i čak 10.000 dolara, da bi 1969. godine ostao s novčanicom od 100 dolara kao najvećom u opticaju. A i ta novčanica danas vrijedi 80% manje nego tada, no vlasti nisu imale potrebu tiskati novčanicu većeg apoena…