Povratak literature: Vjerovali ili ne, ali knjiga postaje novi statusni simbol predstavnika generacije Z - Monitor.hr
01.11. (17:00)

Kids are alright

Povratak literature: Vjerovali ili ne, ali knjiga postaje novi statusni simbol predstavnika generacije Z

Iako statistike pokazuju poraznu stopu pročitanih naslova, milenijcima i generaciji Z (!) najviše se može zahvaliti što se uopće išta čita. U Hrvatskoj, konkretno, prema podacima koji su objavljeni na otvorenju manifestacije ‘Noć knjige‘, postotak ljudi koji su pročitali barem jednu knjigu tijekom godine pao je s 49 na 38 posto. Ta se vjerojatnost povećava ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana (61 posto) ili osoba s višim primanjima u kućanstvu (49 posto), a knjige najviše kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina. Podaci iz Ujedinjenoga Kraljevstva optimističniji su i pokazuju da je lani oboren rekord s 669 milijuna prodanih tiskanih knjiga. Njih najviše kupuju predstavnici generacije Z, koji više posjećuju i knjižnice (rast od 71 posto). U Americi pak generacija Z čita više knjiga od bilo koje generacije, a 70 posto preferira knjige u tiskanom izdanju. Lider


Slične vijesti

04.11. (23:00)

Čitaj više, gledaj manje – knjige za brzo uranjanje u drugi svijet

Knjige ispod 200 stranica ako tražite nešto brzo, a kvalitetno za čitanje

  • Zbogom romantiko! – Sanja Pilić
    • Zbirka priča o životnim situacijama koje će vas nasmijati, dirnuti i potaknuti na razmišljanje.
  • Pad – Albert Camus
    • Pridružite se Jean-Baptiste Clemenceu u njegovoj introspektivnoj ispovijedi u kišnom Amsterdamu.
  • Let iznad kukavičjeg gnijezda – Ken Kesey
    • Klasična borba pojedinca protiv sustava, gledana očima šutljivog, ali pronicljivog poglavice Bromdena.
  • Životinjska farma – George Orwell
    • Satirično i pronicljivo putovanje kroz alegoriju života i vlasti na jednoj ne baš običnoj farmi.
  • Vrli novi svijet – Aldous Huxley
    • Putovanje u distopijsku budućnost gdje je sreća imperativ, a individualnost – prijetnja.

Journal

09.10. (15:00)

E-knjiga ne miriše na papir

Tiskane knjige će preživjeti digitalnu revoluciju, iako je odnos s njima drugačiji nego prije

Iako digitalno doba mijenja način na koji čitamo, knjige ostaju važan dio našeg života. Antikvarijati poput onog obitelji Brala, otvorenog 1989., nude utočište ljubiteljima tiskanih knjiga. Unatoč napretku tehnologije, ljubitelji knjiga i dalje cijene fizičku prisutnost knjiga zbog mirisa, dodira i osobnih priča vezanih uz njih. Iako je popularnost digitalnih sadržaja u porastu, knjige kao fizički predmeti imaju posebnu vrijednost i, prema riječima urednika Andrije Škare, opstajat će i u budućnosti, jer svaki čitatelj uživa u svojoj jedinstvenoj vezi s knjigom. HRT

29.09. (01:00)

Knjige koje su protresle stoljeće – sada u 5 koraka

Top 5 najboljih knjiga 21. stoljeća prema New York Timesu

Cijelu listu svih 100 najboljih knjiga 21. stoljeća možete pročitati ovdje. Journal donosi top 5:

  • “Genijalna prijateljica” – Elena Ferrante
    Proglašena najboljom knjigom stoljeća, ovaj roman donosi snažnu priču o dugogodišnjem prijateljstvu dviju djevojčica u Napulju, istražujući složenosti odrastanja, društvenih klasa i politike kroz dirljive likove.
  • “The Warmth of Other Suns” – Isabel Wilkerson
    Ova monumentalna povijesna knjiga o migraciji Afroamerikanaca transformira suhoparne povijesne činjenice u uzbudljivo narativno putovanje koje se čita poput fikcije, ali je duboko ukorijenjeno u stvarnim događajima.
  • “Wolf Hall” – Hilary Mantel
    Povijesni roman koji vas uvlači u intrige tudorskog dvora i pokazuje kako se Thomas Cromwell uzdiže iz sjene, osvajajući ljubitelje povijesti i fikcije bogatim prikazom Engleske 16. stoljeća.
  • “The Known World” – Edward P. Jones
    Složen roman koji duboko zadire u moralne dileme vlasništva robova, dok bivši rob postaje vlasnik plantaže i suočava se s teškim pitanjima ljudske slobode i moralne odgovornosti.
  • “Korekcije” – Jonathan Franzen
    Ova obiteljska saga duboko i satirično promišlja o američkom društvu, odnosima i osobnim krizama, ostavljajući čitatelje s pitanjima o modernom identitetu i kulturi.
14.09. (01:00)

Kad priručnici postanu bestselleri, a čitatelji skrenu na YouTube

Ivanković: Čitanje knjiga pada, ali možda problem leži u hiperprodukciji, ne u Facebooku

Prema Eurostatu, samo 42% Hrvata pročita barem jednu knjigu godišnje, što je potaknulo rasprave o budućnosti čitanja. Autor članka zagovara tezu da hiperprodukcija knjiga, posebice priručnika i površne publicistike, smanjuje kvalitetu književnog tržišta. Izdvaja studije i znanstvene knjige kao ključne za očuvanje dubinskog pristupa temama koje ne mogu biti adekvatno obrađene u video sadržaju ili kratkim internetskim formatima. Digitalno doba ne mora značiti kraj knjiga, ali zahtijeva redefiniranje onoga što smatramo kvalitetnom knjižnom produkcijom i kritikom. Željko Ivanković za Mrežu

10.09. (14:00)

Prosječna hrvatska čitateljica: skromna u razgovoru, ali sa "Zločinom i kaznom" u ruci

Žene češće čitaju od muškaraca, prosječan domaći čitatelj ima diplomu i voli suvremene romane

Prosječan hrvatski čitatelj je čitateljica, ima diplomu, čita ponajprije romane (i općenito prozu), i to ponajviše iz 20. ili 21. stoljeća. Autori/ce tih romana uglavnom su iz SAD-a, Hrvatske ili Ujedinjenog Kraljevstva. Naposljetku, prosječna hrvatska čitateljica osjeća nelagodu razgovarati o knjigama jer smatra da nije dovoljno stručna govoriti o književnosti. Dakle književnost koja živi u praksi zapravo obuhvaća uzak krug ukupne književne produkcije i tradicije, a ukupan broj čitatelj(ic)a relativno je malen i diskretan. Najodabraniji naslov je ‘Zločin i kazna’ F. M. Dostojevskog. Među biranim naslovima su i drugi lektirni klasici: Tolstojeva ‘Ana Karenjina'(2.), Salingerov ‘Lovac u žitu'(5.), Saint-Exupéryjev ‘Mali princ'(7.), Camusev ‘Stranac'(8.) i Tolstojev ‘Rat i mir’ (9.). Izvan lektire probili su se Márquezovih ‘Sto godina samoće'(3.), Tolkienov ‘Gospodar prstenova’ (4.), serijal J. K. Rowling o Harryju Potteru (6.) i ‘Genijalna prijateljica’ Elene Ferrante (10.). Valja spomenuti i Miroslava Krležu, drugog najodabranijeg autora, no njegova se popularnost temelji na raznim djelima. tportal

25.08. (22:00)

Brza vremena zahtijevaju brze aktivnosti

U Europi najviše čitaju Švicarci, Luksemburžani i Skandinavci, Hrvati ispod prosjeka

U prosjeku u EU 53% ljudi pročita barem jednu knjigu godišnje, a u Hrvatskoj samo 42%. Na vrhu su Švicarci s 81%, pokazuju noviji podaci od Eurostata. Izvješće pokazuje još nekoliko zanimljivih podataka, primjerice, da mladi čitaju više od starijih te da žene čitaju više nego muškarci. Mladi možda ne čitaju dovoljno knjige, ali čitaju nešto drugo u puno kraćim formatima. Trajanje pažnje značajno se skratilo, a to je primjetno čak i kod starijih. Mi smo naprosto bombardirani hrpetinom dostupnih informacija i rijetko tko od nas ima vremena i živaca pročitati 300 stranica u komadu – jedno je od mogućih objašnjenja zašto se tako malo čita kod nas. Index

19.06. (17:00)

A možda su samo čitali dosadne knjige

Čitanje spada pod najdosadnije aktivnosti, kaže jedno istraživanje

Na kome su uopće proveli svoje kvaziistraživanje? Vjerojatno na ljudima koji i inače rijetko čitaju, jer da su pitali knjiške červek(ic)e, rezultati bi bili dramatično drugačiji! – kažu na Booksi, gdje sablažnjeno komentiraju slučaj, usput pokušavajući pronaći razloge ovakvih rezultata.  Nekoliko savjeta čitatelji(ca)ma početnicima. Smjestili ste se udobno, pritvorili ili zatvorili prozore i vrata ne bi li smanjili razinu buke, možda se čak umotali u deku/ćebence? Sve greška do greške! Ne možete se gnijezditi na ovaj način, gniježđenje je u potpunosti neprihvatljivo i naravno da će to mozak razumjeti kao poziv na dremku. Iskusna červekčad može čitati bilo gdje, ne obraćaju pažnju na razinu buke, čitat će u birtiji, tramvaju, bilo gdje – nema potrebe za izolacijom i gniježđenjem…

17.06. (21:00)

Slobodnog vremena napretek

U zatvorima najpopularniji krimići, ali nema što se ne čita

U Hrvatskoj ima sedam kaznenih ustanova, u svakoj je omogućen pristup knjižnom fondu pa ukupno uzničke dane uz knjigu krati do 50 posto zatvorenika. Najčitaniji žanr iza hrvatskih rešetaka je svakako kriminalistički roman, a čitaju se i vjerske knjige, ljubavni i erotski romani, knjige za samopomoć i sl. U Lipovici vole knjige vjerskog sadržaja i putopise, u Lepoglavi vole erotske romane Zvonimira Majdaka, kao i romane Suzane Rog – pseudonima pod kojim je također pisao. U ženskom zatvoru u Požegi najviše se čitaju ljubavni romani, potom krimići i knjige za samopomoć. HRT

24.04. (01:00)

Dajmo da štivo zaista bude neuništivo

Kupovina novih knjiga u padu, sve je više nezainteresiranih za čitanje

Na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, koja se održava u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige, predstavljeno je istraživanje prema kojemu se čitanost u Hrvatskoj nije znatno promijenila, ali da se posljednjih godina uočava stalni postupni pad čitanosti. Istraživanje pokazuje da se vjerojatnost da je netko pročitao barem jednu knjigu povećava, ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana osoba (61posto), osoba s višim primanjima kućanstva (49 posto) ili osoba koja živi u Istri (52 posto). HRT

03.02. (18:00)

Umjesto da se čita njima

Kako djecu motivirati i naučiti ih da uživaju u čitanju

Kako ističe nakladnik, knjiga “Velika važnost malih priča: zašto i kako čitati djeci”, namijenjena roditeljima, odgojiteljima, učiteljima i knjižničarima, nastoji odgovoriti na pitanja kako u moru slikovnica i knjiga za najmlađe prepoznati kvalitetne i estetski vrijedne sadržaje te zašto je s djecom korisno čitati umjetničke slikovnice i knjige. Riječ je o pristupačno napisanoj knjizi koja govori o čitanju djeci i s djecom, a po ocjeni recenzentice Marijane Hameršak, znanstvene savjetnica i docentice iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, knjiga je važan i u hrvatskom kontekstu pionirski prilog interdisiplinarnom i popularno-znanstvenom istraživanju važnosti poticanja ranog čitanja. HRT