Neprijatelj broj jedan: tko bi rekao da vam tjelesna masnoća želi sve najbolje?
Povišeni kolesterol je učestala pojava te nitko nije premlad da provjeri njegove razine u svom organizmu
Kolesterol je vrsta lipida (masti) koji se prirodno nalazi u tijelu, gdje igra ključnu ulogu u stvaranju staničnih membrana, proizvodnji hormona, vitamina D, i drugih važnih tvari. Dok je kolesterol esencijalan za normalno funkcioniranje organizma, višak kolesterola u krvi može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, posebice kardiovaskularnih bolesti.
Vrste kolesterola
Kolesterol se prenosi kroz krv uz pomoć lipoproteina, i dijeli se na dvije glavne vrste:
- LDL (lipoprotein niske gustoće) – Često se naziva “lošim” kolesterolom jer se višak LDL-a može nakupiti na stijenkama arterija, uzrokujući stvaranje naslaga (plaka). Plak može uzrokovati sužavanje i ukočenje arterija (ateroskleroza), što povećava rizik od srčanog udara i moždanog udara.
- HDL (lipoprotein visoke gustoće) – Ovaj tip kolesterola poznat je kao “dobar” kolesterol, jer pomaže uklanjanju viška kolesterola iz krvi, transportirajući ga natrag u jetru gdje se razgrađuje i izlučuje iz tijela. Visoke razine HDL-a smatraju se zaštitnim faktorom protiv srčanih bolesti.
- Trigliceridi – Iako tehnički nisu kolesterol, trigliceridi su još jedna vrsta masnoće u krvi koja se često mjeri zajedno s kolesterolom. Visoke razine triglicerida, u kombinaciji s visokim LDL-om i niskim HDL-om, mogu povećati rizik od srčanih bolesti.
Zašto je važno provjeravati razine kolesterola?
Redovito praćenje razine kolesterola pomaže u ranom otkrivanju potencijalnih problema i omogućuje pravovremeno poduzimanje koraka za prevenciju ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Evo nekoliko razloga zašto je to važno:
- Prevencija srčanih bolesti: Povišen LDL kolesterol može povećati rizik od srčanih bolesti, što je vodeći uzrok smrti u mnogim zemljama. Rano otkrivanje visokog LDL-a omogućuje promjene u prehrani, tjelesnoj aktivnosti ili terapiji lijekovima kako bi se smanjio rizik.
- Smanjenje rizika od moždanog udara: Visoke razine kolesterola povezane su s aterosklerozom, koja može ometati protok krvi u mozgu i povećati rizik od moždanog udara.
- Praćenje genetskog rizika: Određeni ljudi mogu imati obiteljsku hiperholesterolemiju, genetski poremećaj koji uzrokuje visoke razine kolesterola od djetinjstva. Redoviti testovi pomažu u otkrivanju i kontroli ovog poremećaja.
- Evaluacija terapije: Kod osoba koje su već na terapiji za snižavanje kolesterola, testovi pomažu u procjeni uspješnosti liječenja i prilagođavanju doze lijekova.
Faktori koji utječu na razinu kolesterola
- Prehrana: Konzumacija zasićenih masti, trans-masti, i kolesterola iz hrane povećava LDL kolesterol.
- Tjelesna aktivnost: Redovita fizička aktivnost može pomoći u povećanju HDL kolesterola i smanjenju LDL-a.
- Pušenje: Smanjuje HDL kolesterol i oštećuje krvne žile, povećavajući rizik od ateroskleroze.
- Dob i spol: S godinama raste rizik od visokog kolesterola, posebno kod žena nakon menopauze.
- Genetika: Obiteljska povijest visokog kolesterola može značajno utjecati na rizik pojedinca.
Kako se mjeri kolesterol?
Mjerenje kolesterola provodi se jednostavnim krvnim testom koji mjeri ukupni kolesterol, LDL, HDL, i trigliceride. Preporučuje se odraslima provjeravati razinu kolesterola svakih 4-6 godina, a češće ako imaju faktore rizika za kardiovaskularne bolesti.
