Povijest pustošenja: od europskog davitelja do bugojanskog konclogora - Monitor.hr
06.01.2019. (14:00)

Književna preporuka

Povijest pustošenja: od europskog davitelja do bugojanskog konclogora

Miljenko Jergović za Jutarnji piše o novom romanu Josipa Mlakića “Skica u ledu”. U njemu policijski inspektor Thomas Schweiner istražuje niz ženskih smrti davljenjem, koja se godinama događaju za vrijeme velikih rock koncerata. Roman pun preokreta kasnije se odmiče tematski, žanrovski i stilski te završava kao apokaliptični ratni finale u kojem se autor dotiče i teme bošnjačkih logora.


Slične vijesti

29.07.2023. (20:00)

Hrvatska kinematografija planski, u čemu današnji HAVC igra ključnu ulogu, bježi od teških tema, pogotovo onih koje nisu u interesu stranke na vlasti

Josip Mlakić: Ključni kriterij hrvatskog filma je “netalasanje”

| Author: Emica Elvedji/PIXSELL

Svi kojima je stalo do hrvatskog filma sjećaju se perioda kratkotrajne vlade tragikomičnog Tihomira Oreškovića, kad je vođena nesmiljena haranga protiv Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) i njezina ravnatelja Hrvoja Hribara. On je uz Alberta Kapovića podigao ovu instituciju na razinu svojevrsnoga kulturnjačkog čuda u koje se sa zavišću i divljenjem gledalo u cijeloj regiji. Često se i iz književnih krugova čula konstatacija kako bi bilo dobro napraviti instituciju koja bi se po uzoru na HAVC bavila plasmanom hrvatske književnosti u svijetu. Hribar će ostati upamćen kao čovjek koji je dao nevjerojatan zamah hrvatskoj kinematografiji, višestruko povećavši budžet HAVC-a, stvorivši stabilnu platformu koja je omogućila svojevrsni kontinuitet u broju filmova koji su se na godišnjem nivou financirali. Na njegovo mjesto je postavljen Daniel Rafaelić, kojeg je dvije godine kasnije, 2019., zamijenio Chris Marcich, Amerikanac hrvatskog podrijetla. To je, iz današnje perspektive, bio početak kraja zlatnog doba HAVC-a. Express

 

11.10.2022. (23:00)

Pjesme o samoći i ljudima koji su na životnoj prekretnici

Josip Mlakić: Utjecaj Springsteenove “Nebraske” na američku glazbu, književnost i film

Bruce Springsteen Settles "Thunder Road" Lyric Dispute – 46 Years Later

”Nebrasku” je 1982. objavio CBS. Da bi se donekle shvatio ovaj “album-incident”, treba se vratiti početak osamdesetih kad su ozbiljni i uspješni rock bendovi – a Bruce Springsteen je sa svojim prethodnim, petim albumom “The River”, napokon dosegnuo zvjezdani status – svoje albume snimali mjesecima u najmodernijim studijima dok je Springsteen ovaj akustičarski album snimio u spavaćoj sobi na četvorokanalnom japanskom kasetofonu marke Tascam 144. Autentičnim rudimentarnim izričajem ovaj je album ostavio – prvenstveno na američku glazbu, književnost i film – diskurs koji je usporediv s  književnim  principom “manje je više” koji karakterizira najpoznatije američke “kratkopričaše”: Carvera, Cheevera ili Salingera. Ima tu logike jer su Springsteenove pjesme briljantne pripovjedne minijature jedinstvene u svijetu rock glazbe. “Kad se glazba i tekst uklope na pravi način, glas pripovjedača gubi se među glasovima ljudi o kojima je odlučio pisati. U osnovi ovih pjesama je to da pronađem likove i slušam ih.”, kaže Boss. Express

 

22.11.2020. (12:30)

Mlakić u pohodu na znanstvenu fantastiku

Mandić: Brrrr… prošli su me trnci: je li moguće da se naš pisac ojunačio iskušati u tako teškom žanru?

Mlekić u budućnost ne projicira svoju nadu (to bi onda bila “utopija”), ali ne pojačava ni bojazni koje već ima (to bi onda bila “kontrautopija”), već – anticipira sadašnjost… Nemajući, dakle, pretenzije, da “svoju” 2084. g. uspoređuje iliti dovodi u isti “distopijski” rang, kao što je nepremašiva “1984” G. Orwella (1903. – 1950.), kao “pisac naših prostora” Mlakić se zadovoljava škrtom anticipacijom sadašnjosti, jer ako budućnost postoji, ona je – već sada! U razvučenom pripovijedanju, odbacujući bogatstvo/obilje riječi, Mlakić kazuje toliko strašnoga da bi svaka priča mogla biti romanom, samo da nije ovoliko alegorije! Piše Igor Mandić za Jutarnji list

15.01.2018. (09:18)

Ulaznica od 50 tisuća kuna

Milićev film dobio 3,9 milijuna kuna, u kinima ga pogledalo – 80 posjetitelja

“Drago mi je što sam napravio ovakav film, ali žao mi je što je ovako slabo gledan” rekao je redatelj Kristijan Milić o svom novom filmu Mrtve ribe kojeg je u dva tjedna prikazivanja u hrvatskim kinima pogledalo – 80 posjetitelja. U BiH, gdje je smještena radnja, bilo je – 44 gledatelja. Nenad Polimac hvali film: “‘Mrtve ribe’ izvrsno su, slojevito i krajnje zahtjevno ostvarenje, koje predstavlja jedan od vrhunaca novije hrvatske produkcije”. Inače, snimljen je po knjizi Josipa Mlakića, nagrađivanog autora, koji je napisao i scenarij.