Povijest jugoslavenskih pokušaja da naprave atomsku bombu - Monitor.hr
02.08.2020. (19:00)

Neuspješan nuklearni program

Povijest jugoslavenskih pokušaja da naprave atomsku bombu

Dokazi o vojnom usmjerenju jugoslavenskog nuklearnog programa su u dokumentu pod naslovom “O dva bitna uslova za razvitak atomske energije” iz 1953. godine, što su ga potpisali Stevan Dedijer, Pavle Savić i Nizozemac Robert J. Walen, viši znanstveni suradnik u Vinči. U tome se dokumentu navodi da je prvi od dva cilja jugoslavenskoga programa razvoja atomske energije “proizvodnja atomskog oružja”. Drugi je cilj bio “uporaba atomske energije u gospodarstvu”. No, početkom 1960-ih Tito je iznenada obustavio program razvoja nuklearnog oružja, a razlozi za to još se propituju. Jutarnji list


Slične vijesti

11.10. (16:00)

Ne ponovilo se

Nobelova nagrada za mir odlazi u Japan, mirotvornoj organizaciji Nihon Hidankyo

„Nihon Hidankyo se zalaže za svijet bez nuklearnog oružja i kroz svjedočanstva preživjelih zorno ukazuje na to da ovo oružje nikad više ne smije biti upotrebljeno“, stoji u obrazloženju Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir iz Osla (DW). Iako je dočekana kao iznenađenje, ovogodišnja Nobelova nagrada važna je poruka da se ni po koju cijenu ne ponove strašni događaji iz kolovoza 1945. Toga strašnoga dana u Hirošimi je poginulo između 60.000 i 80.000 ljudi, a ranjeno ih je 70.000. Tri dana poslije, atomska bomba Fat Man bačena je na Nagasaki i odnijela 75 tisuća života. Ovo je treći put da se Nobelova nagrada za mir dodjeljuje za aktivnosti povezane s borbom protiv nuklearnog naoružanja. Jutarnji

24.08. (13:00)

Pismo koje je promijenilo svijet

Einsteinovo pismo Rooseveltu u kojem upozorava na nuklearnu opasnost prodaje se na aukciji

Einsteina je na pisanje potaknula njemačka zabrana prodaje urana iskopanog u okupiranoj Čehoslovačkoj, iz čega je zaključio da nacisti smjeraju nešto veliko i opasno. Upozorenje Rooseveltu bilo je okidač za početak utrke s Njemačkom u razvoju atomskog naoružanja i pokretanje Projekta Manhattan, vrijednog tadašnje dvije milijarde dolara, a predvodio ga je fizičar Robert Oppenheimer. Veliki fizičar kasnije je to pismo nazvao najvećom greškom u svom životu jer je njime pokrenuo eru atomskog naoružanja. No u vrijeme pisanja mnogo je razloga govorilo u korist onoga što je stajalo u njemu. Razlog zbog kojeg se sada opet govori o Einsteinovom pismu jest najava aukcijske kuće Christie’s u New Yorku da će dva lista papira sa zlokobnim sadržajem biti 10. rujna ove godine ponuđena na aukciji, a očekuje se da će postići cijenu od najmanje četiri milijuna dolara. tportal

07.08.2023. (20:00)

Dr. Strangelove, ali lišen humora

Da su na kraju odlučili ne baciti bombe na Japan, ishod bi bio mnogo krvaviji s više žrtava, zaključili su tad

Slijed događaja koji će dovesti do upotrebe atomskih bombi je počeo 2. kolovoza 1939. pismom koje je potpisao već tada slavni fizičar Albert Einstein i poslao ga tadašnjem predsjedniku SAD-a Franklinu D. Rooseveltu. Iako je danas široj javnosti poznato kao Einsteinovo, ustvari su ga zajednički napisali Albert Einstein i Leo Szilard. Bili su zabrinuti da bi nacisti mogli razviti atomsku bombu i time steći vojnu nadmoć. Nakon što je projektom Manhattan stvorena i testirana prva atomska bomba Trinity, trebalo je odlučiti kako iskoristiti tu vojnu prednost. I Oppenheimer je u početku stvarno bio sklon tome da se atomska bomba iskoristi. Iako je bilo prijedloga da se bomba upotrijebi tek kao upozorenje bacanjem na nenaseljeno područje, bilo je govora da se Japan obavijesti o postojanju takvog oružja, a napad najavi. No, na kraju su odlučili drugačije. Index

27.07.2023. (16:00)

Now I am become death, the destroyer of worlds

Oppenheimer, čovjek o kojem ovih dana priča cijeli svijet

Činjenica da je ovaj fizičar poznat i kao “otac atomske bombe” dovoljno govori o ogromnom interesu koji je potaknuo film. Ovaj legendarni fizičar rođen je 22. travnja 1904. godine u židovskoj obitelji u New Yorku. Od djetinjstva su ga nazivali čudom od djeteta jer je rano naučio pisati i čitati, a već prije polaska u školu zanimala ga je znanost i umjetnost. 1940. godine imenovan je vođom tajne operacije stvaranja atomske bombe “Manhattan Project”. U ispitivanja je u samo pet godina uloženo 2 milijarde dolara. U srpnju 1945. godine eksplodirala je prva atomska bomba u pustinji Novog Meksika. Kad je vatrena kugla rastalila površinu pustinje, Oppenheimera je uhvatila jeza. Nekoliko tjedana poslije, bombardirani su japanski gradovi Hirošima i Nagasaki. Nakon rata, Oppenheimer se žestoko protivio stvaranju još moćnije hidrogenske bombe. Američke vlasti ga bez dokaza 1954. optužuju zbog podržavanja komunizma, a deset godina kasnije, u vrijeme Johna Kennedyja, potpuno je rehabilitiran. 1966. godine zdravlje mu se naglo pogoršalo, a godinu dana kasnije umro je od raka grla u vlastitom domu na Princetonu. HRT

24.03.2023. (09:00)

Srećković pehist

Čovjek koji je preživio eksplozije dvije atomske bombe

Tsutomu Yamaguchi bio je inženjer koji je radio u kompaniji Mitsubishi Heavy Industries. Te 1945. živio je u Nagasakiju, ali posao ga je odveo u Hiroshimu i tamo je ostao tri i pol mjeseca. S dvojicom prijatelja bio je na izlasku iz grada. U jednom trenutku shvatio je da je zaboravio potvrdu za sigurno kretanje te se sa željezničkog kolodvora uputio natrag u luku, ostavivši kolege. Uslijedila je ogromna eksplozija koja ga je bacila na zemlju. Nije mu dugo trebalo da shvati da ne čuje na jedno uho, da ima opekline na jednoj strani tijela te da ne vidi ništa. Dan kasnije odlučio se se vratiti u Nagasaki. Bio je 7. kolovoza kada se, traumatiziran, vratio u svoj grad. Dva dana kasnije, u 11 sati, svom je šefu objašnjavao što mu se dogodilo u Hiroshimi i izlaganje je prekinula još jedna katastrofalna detonacija. Ovaj put je prošao bez ozljeda. No, dobio je visoku temperaturu i povraćao je tjedan dana.  Yamaguchi se oženio, dobio je dvije kćeri, a cijeli život su ga pratili zdravstveni problemi. Revija HAK

07.10.2022. (18:00)

Nadajmo se da će ostati na virtualnoj stvarnosti

Video koji prikazuje kako izgleda doživjeti nuklearnu bombu

Video simulacija koja se dijeli po Twitteru i Redditu prikazuje detonaciju strateške nuklearne bombe, slične pravim američkim vojnim testovima. Prema nekim analitičarima, osoba koja se našla na tom mjestu ne bi bila sigurna jer je eksplozija bila veća od njihovog palca na horizontu. Ideja, koju je popularizirala postapokaliptična serija videoigara Fallout i prepoznatljivi simbol velikog palca gore – jest da ako je nuklearna eksplozija manja od vašeg palca, onda ste dovoljno daleko da ne budete pogođeni. No, to su bezvezarije, kako navode iz američkog Odjela za nacionalnu nuklearnu sigurnost. IFL Science

02.10.2022. (20:00)

Nije baš sve crno

Nuklearni fizičar objašnjava kako nastaju i po čemu se razlikuju nuklearne bombe i zašto ne treba strahovati ako raketa pogodi nuklearnu bombu

TONČI TADIĆ - najnovije objave | 24sata

Tonči Tadić je koordinator Hrvatskog programa istraživanja nuklearne fuzije i na Institutu Ruđer Bošković već godinama prati razvoj nuklearnog oružja. “Podsjetio bih na još jednu stvar koja se često mitologizira, a to je kako Rusija ima silne količine nuklearnog oružja, pa se spominju brojke od 6800 bojnih glava. Prema sporazumu sa SAD-om koji su potpisali Obama i Medvedev, obje strane smiju imati najviše do 1600 bojnih glava. Ono što se stalno zaboravlja kod tih ruskih bojnih glava je da su glavnina njih ‘oldtimeri’. Imate bojne glave koje su proizvedene prije 1970. Mene bi bilo frka biti zapovjednik takvog lansirnog uređaja na kojem je nuklearni sustav proizveden 1965. i biti siguran da on neće eksplodirati prilikom lansiranja”, kaže Tonči Tadić. Net

26.09.2022. (22:00)

Jedno je sigurno: Neće ispaliti samo jednu

Koji su mogući razmjeri uništenja ako Rusija upotrijebi taktičko nuklearno oružje

Ruski oružani sustav uključuje 4.477 nuklearnih bojevih glava, 1.900 od kojih su “nestrateške” bojeve glave, još poznate kao i taktičko nuklearno oružje. Taktičke bojeve glave dizajnirane su za korištenje na ograničenom bojištu, na primjer za uništenje kolone tenkova ili skupine nosača aviona. Lansiranje takve bombe izazvalo bi nekoliko stotina civilnih žrtava. No, američki stručnjaci predviđaju da bi sukob u kojem se koristi taktičko nuklerano oružje vrlo brzo eskalirao izvan kontrole. Jedna jedina nuklearna detonacija vjerojatno bi ubila stotine tisuća civila i ozlijedila još mnogo više; kasnija radijacija mogla bi kontaminirati ogromna područja na teritorijima više zemalja. Hitne službe ne bi mogle efikasno odgovoriti na izazove, raširila bi se panika koja bi izazvala masovne emigracije i ogromnu ekonomsku krizu. Nacional

04.09.2021. (21:00)

Kako sam počeo brinuti i zamrzio bombu

Bomba – Kako smo stvorili ono čega se najviše bojimo

Stav autora stripa, koliko god njihov pristup bio dokumentaristički, naginje na pacifističku stranu koja atomsku bombu smatra ultimativnim zlom koje je naš Svijet iznjedrio i čije bacanje nije bilo potrebno. Leo Szilard stoga je prikazan kao glavni pozitivac u priči, iako je, paradoksalno, upravo on bio fizičar koji je potaknuo američku vladu da pristupi razvoj bombe, jer je smatrao da je to nužno kako bi se neutralizirala prijetnja da Njemačka razvije svoju atomsku bombu. No Szilard nije želio da ikad do bacanja bombe na gradove dođe, te se kasnije svim silama trudio da to spriječi, zbog čega je njegov utjecaj na daljnji razvoj Projekta Manhattan marginaliziran. No daleko od toga da autori pretjerano moraliziraju i da je njihov stav isključivo optužujući. Recenziju o zanimljivom stripu donosi Ravno do dna.

03.09.2016. (15:04)

Manje zlo

Japan se nije predao zbog atomskih bombi

Na palubi američkog ratnog broda “Missouri” u Tokijskom zaljevu na današnji dan 1945. godine Japan je potpisao bezuvjetnu kapitulaciju, čime je okončan Drugi svjetski rat na pacifičkom bojištu. Iako povijesni udžbenici pišu da su atomske bombe bile te koje su prelile čašu nakon niza poraza, Japan je zapravo izabrao manje zlo i predao se Amerikancima samo da ne dopadne u ruke SSSR-a i Staljina koji bi uništio caristički sustav, pišu 24sata.