Povijesni susret: Trump pristao na sastanak s Kim Jong-Unom - Monitor.hr
09.03.2018. (08:50)

Bombastični dejt

Povijesni susret: Trump pristao na sastanak s Kim Jong-Unom

Američki predsjednik Donald Trump pristao je na sastanak sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom, što će biti prvi puta u povijesti da se aktualni američki predsjednik nalazi s aktualnom vođom Sjeverne Koreje, piše CNN. Sastanak će se održati u svibnju. Poziv je išao preko Južne Koreje čiji su se predstavnci našli s Kimom ovaj tjedan, a da nije riječ o nekom blesavom sastanku od kojeg neće ništa biti govori činjenica da je Kim ponudio da se razgovara o sjevernokorejskom nuklearnom i raketnom programu. Riječ je i o preokretu – prošle godine su SAD i Sjeverna Koreja prijetile oružjem jedna drugoj i činilo se da se maršira prema novom ratu, a i Trump i Kim su se vrijeđali na osobnoj razini pa je Amerikanac bio nazvao Korejca “malenim čovjek s raketom”, a Korejac Amerikanca “starom budalom”. Bloomberg analizira da bi svašta ovdje moglo otići krivo – Kim ovim prijedlogom možda samo kupuje vrijeme da razvije oružje i ublaži sankcije, a sastanak bi mogao propasti i dovesti do eskalacije vojnih napetosti među Korejama. Inače, po godinama, njih dvojicu dijele praktični dvije generacije – Trumpu je 71 godina, a Kimu 36 (ili možda 34, nije sigurno)


Slične vijesti

01.12. (20:00)

Cigla je bačena

Trump prijeti sa 100-postotnim carinama zemljama BRICS-a

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump u subotu je zatražio od zemalja članica BRICS-a da se obvežu da neće stvoriti novu valutu, ili podržati drugu stranu valutu kao zamjenu za američki dolar, upozorivši ih da će u suprotnom biti suočeni sa 100 postotnim carinama. BRICS se odnosi na izvorne članove međuvladine skupine pet ekonomija: Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i JAR. Također okuplja Iran, Egipat, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Poslovni

27.11. (21:00)

Protiv struje vlastitih birača

Varoufakis: Kralj trgovinskih tarifa

Dok je Donald Trump poručivao Amerikancima da imaju pravo biti ljuti zbog ekonomskih teškoća koje trpe, demokrati su ih uvjeravali da griješe ako se tako osjećaju. Izborni rezultat pokazuje koja je poruka glasačima bila bliža. Ako promatramo stvari u širem vremenskom okviru, od sedamdesetih godina do danas, tko je najviše oštećen „mračnim paktom“? Odgovor je: velika većina Amerikanaca, od kojih 60% živi od čeka do čeka i jedva može priuštiti sebi kuću i najnužnije stvari. Dakle, Trump ne griješi kada osuđuje način na koji je američka vladajuća klasa gurnula američki narod u zamku siromaštva u bezobrazno bogatoj zemlji. Ipak, spektakularno griješi ako vjeruje da se „pokolj“ Srednje Amerike može zaustaviti vrtoglavo visokim carinama na kineske i europske proizvode, a da to ne ugrozi njegov voljeni sektor nekretnina i burze. Da bi pomogao većini, čiji je glas upravo dobio, Trump bi morao okrenuti se protiv vlastite klase rentijera i financijaša, Yanis Varoufakis za Peščanik.

19.11. (08:00)

Kad Trump zamahne carinama, svi osjete trzaj

Financijaši i proizvođači energije na dobitku s Trumpom, gubitnici oni koji se bave obnovljivim izvorima energije i tehnološke kompanije

Trumpova pobjeda unosi optimizam na američka tržišta, ali i prijetnju globalnim trgovinskim ratovima. Dobitnici uključuju američke sektore financija, energetike, industrije i lokalno orijentirane tvrtke, dok tehnološke kompanije, obnovljivi izvori energije i proizvođači ovisni o globalnim lancima opskrbe postaju gubitnici. U Europi najveći rizik nose izvoznici poput Njemačke, dok bi Hrvatska mogla osjetiti posredne posljedice kroz pad izvoza i turizma. Američki dionički indeksi, posebno Russell 2000, imaju bolje izglede za rast od europskih, ali analitičari upozoravaju na oprez zbog već visokih valuacija. Trumpova politika obećava zanimljiva, ali ne i mirna vremena. Lider

14.11. (09:00)

Trumpov burzovni show

Trumpizacija tržišta: dionice u crvenom, Teslina cijena u oblacima, Bitcoin kao novi patriotizam

Unatoč početnom oduševljenju tržišta, Trumpova pobjeda izazvala je mješovite reakcije. Tesla je “u crvenom” zahvaljujući očekivanim regulatornim popuštanjima, dok Bitcoin, uslijed Trumpove podrške, ruši rekorde. Banke također profitiraju na valu deregulacije, a privatni zatvori bilježe snažan skok zbog Trumpovih migracijskih planova. Dolar je ojačao, što veseli turiste, ali inflacija ostaje prijetnja. Tržište, izgleda, balansira između optimizma i neizvjesnosti oko učinaka Trumpove politike. Index

13.11. (11:00)

U zao čas

Trump bi mogao zeznuti deal za spašavanje klime u trenutku kad ulaganja treba povećati

Trump je u predizbornoj kampanji najavio da će opet povući SAD iz međunarodne suradnje za očuvanje klime i baciti se na maksimiziranje ionako rekordne proizvodnje fosilnih goriva. Postavlja se pitanje kakav će to imati efekt na druge zemlje. Izvještaj UN-a govori da napore za smanjenje globalnog zagrijavanja treba povećati, dok iz Međunarodne energetske agencije poručuju da tempo imvesticija u čistu energiju raste i impresivan je, ali – nije dovoljan. U SAD-u su investicije u čistu energiju povećane u ovoj godini na više od 300 milijardi dolara, što je daleko više od iznosa koji se investira u fosilna goriva. Europska unija ulaže sada 370 milijardi dolara na čistu energiju, dok bi Kina trebala za to potrošiti gotovo 680 milijardi dolara u 2024. godini. Novi bi planovi trebali biti izrađeni do polovice veljače iduće godine, a ukoliko se SAD odluči povući iz klimatskog sporazuma, to bi moglo poslati signal drugima da ulažu manje. Forbes

11.11. (14:00)

Podići će temperaturu

Starešina: Pobjedom Donalda Trumpa započinje i novi globalni trend

Prvo: Trumpov ekonomski paket podrazumijeva zaustavljanje radikalnih zelenih energetskih politika i ekspanziju plinskog biznisa, smanjenje poreza kao poticaj poduzetništvu i povećanu carinsku zaštitu američke proizvodnje (od čega strahuju industrijski razvijene države Europe i Azije). Drugo: Trumpov sigurnosni paket prioritetno je usmjeren na zatvaranje južne granice i zaustavljanje nekontroliranih ilegalnih imigracija. Ukratko, globalno bi mogao uslijediti povratak državnog intervencionizma u zapadna gospodarstva, povratak klasičnim državama u štićenim granicama i povratak tradicionalnim društvenim vrijednostima. Njegova je pobjeda ujedno uvjerljiv poraz vjerodostojnosti umreženog sustava izbornih anketa i glavnostrujaških medija, kako američkih tako i njihovih MeToo-inačica diljem svijeta. Nisu učinili Kamalu Harris predsjednicom Amerike, ali su zato pitanje (ostataka) povjerenja u glavnostrujaške medije učinili obvezujućom temom. Višnja Starešina za Lider

10.11. (00:00)

Iako su ga jednom već uspjeli maknuti

Raos: Trump je proizvod američke kulture spektakla na koji odnarođeni demokrati nemaju odgovor

Treba još jednom ponoviti – vanjska politika je sekundarna, birači imaju drugačije ideje što za njih znači ugroza slobode i demokracije, a ono što obično prevagne na američkim izborima su ekonomska pitanja. Pri tome je manje važno kakvo je objektivno stanje gospodarstva u danom trenutku, već kakva je percepcija građana naspram cijena i gospodarskog rasta i mogućnosti te kakvo je njihov retrospektivno vrednovanje ekonomske politike – smatraju li da žive bolje sada ili prije četiri godine.

U tom smislu, Trumpovo inzistiranje u kampanji na pitanjima inflacije, poglavito kod cijena hrane, čini se da je snažno odjeknulo kod mnogih birača. Trumpov lik i djelo ljudima je već poznat, tako da tu više ništa nije moglo šokirati, iznenaditi ili odbiti. Nasuprot tome, Harris je bila u nezavidnom položaju da se pokušava distancirati od Bidenove administracije, ali istodobno i nastupa s pozicije kontinuiteta, budući da je aktualna potpredsjednica. Demokrati, koji prema svojem programu žele biti stranka radnika i seljaka, ali čija stranačka elita već godinama proizvodi kandidate koji ustvari ne znaju komunicirati s običnim Amerikancima, nisu se znali nositi s Trumpom, proizvodom američke industrije zabave i kulture spektakla koji pliva kao riba u vodi kada se treba na jednostavan i prizeman način svidjeti najmanjem zajedničkom nazivniku Višeslav Raos za tportal.

09.11. (19:00)

Samo zato što glasno govori što mnogi misle (pa makar ne bili u pravu)

Pećanac o Trumpu: Poveznica između patološkog narcizma i kapitalizma – društvo koje nagrađuje antisocijalno ponašanje

Primjerice, kao netko za koga nitko nije vjerovao da će postati predsjednik, Trump je izuzetno uspješan u ekstrakciji odobravanja. Dio njegovog appeala je u tome što ima hrabrosti ‘reći ono što svi misle’, što je čisti idealizirajući prijenos. Kroz njega ljudi mogu živjeti njegov život, isto se osjećati malo bogato, kao da su na istoj strani, da su i oni pomalo Trump. Postoji ta ideja grandioznog sebstva koje je eksplicitno izrečeno u sloganu ‘Make America Great Again’, jer ako sam prosječni Amerikanac, ja sam Amerika i mogu biti isto tako velik. S druge strane sam zapravo siromašan, živim u Arkansasu kao dijete rudara, nezaposlen sam i živim na bonovima. Dakle, imam dvije opcije: priznati da sam jadan i eksploatiran, što mi u kolektivnom narcističkom mišljenju ne odgovara, ili reći ‘Make America Great Again – pojasnio je Goran Pećanac na jednom predavanju. Novosti

09.11. (15:00)

Prvo hopni pa reci skoč

Dragan Primorac divi se Trumpovoj ‘briljantnoj’ retorici, analitičari: Trumpovi govori su raštrkanih misli

Brojni hrvatski političari izrazili su oduševljenje izborom Trumpa za novog američkog predsjednika, a HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac divi se njegovoj “retorički briljantnoj komunikaciji”, kako je rekao za N1. Koliko je to briljantna njegova komunikacija, svoje su mišljenje dali stručnjaci: “Njegov govor upućuje na čovjeka s raštrkanim mislima, kratkom pažnjom i nedostatkom intelektualne discipline te analitičkih sposobnosti”, kazao je Geoffrey Pullum, lingvist Sveučilišta u Edinburghu. Trump izvlači korist od informacijskog sistema u kojem ljudi sami određuju koga će pratiti na društvenim mrežama i koje će kanale gledati, tako da primaju samo one informacije u koje vjeruju od ranije. Nije čudno što je Trumpova popularnost narasla s društvenim mrežama, zaključuju. Faktograf

07.11. (14:00)

Politika stvara nelagodu

Izlazne ankete pokazale strah ukoliko pobijedi ‘onaj drugi’

Na američkim predsjedničkim izborima Donald Trump osvojio je i većinu elektora i 51 % glasova, dok je Kamala Harris dobila 47,5 %. Trumpovi glasači tražili su vođu koji može promijeniti tijek politike, no anketama dominira strah kao glavna emocija – na obje strane. Čak 70 posto glasača Kamale Harris izrazilo je da će osjećati strah ukoliko pobijedi Trump. U atmosferi polarizacije i agresivne retorike, Trump je demonstrirao vještinu preusmjeravanja pažnje na teme kao što su trgovina, imigracija, NATO, pa čak i Ukrajina. Njegov povratak potvrđuje “Trumpizaciju” ne samo američke, nego i globalne politike, a njegov utjecaj ostaje čak i da se povuče iz politike. Faktograf