Povijesni događaji koji nisu trajali (pre)dugo): Brzi padovi velikih priča - Monitor.hr
15.03. (23:00)

Neki su trajali dulje od vaše dijete, ali ne puno

Povijesni događaji koji nisu trajali (pre)dugo): Brzi padovi velikih priča

Povijest nas često iznenadi: astečko carstvo trajalo je kraće od jednog ljudskog života, Crnobradi je bio pirat samo godinu dana, a Rimbaud je prestao pisati nakon četiri godine slave. Atenska demokracija se raspala za manje od pola stoljeća, dok je Aleksandrovo carstvo trajalo jedva desetljeće prije nego što su ga njegovi generali uništili. Čak je i Cezar, unatoč vječnoj slavi, vladao Rimom tek dvije godine prije nego što je završio pod noževima senatora. Povijest možda pišu pobjednici, ali i oni s jako malo vremena. Pun Kufer


Slične vijesti

Prekjučer (22:00)

Austrijska policija u nacizmu: Red, sigurnost i genocid

Austrijska policija otvorila tajni arhiv prljavih poslova koje su odrađivali za Hitlera

U Klagenfurtu je otvorena izložba Hitlerova izvršna vlast – austrijska policija u doba nacizma, koja prvi put koristi tajne arhive austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova. Fokus je na ulozi policije u progonima, zatvaranjima i egzekucijama, posebice u Koruškoj i Gorenjskoj. Prikazane su sudbine žrtava, poput obitelji Kogoj i Sadovnik. Istraživanje otkriva da je policija imala ključnu ulogu u održavanju nacističke vlasti i sudjelovanju u holokaustu, a mnogi krivci nikada nisu odgovarali. Izložbu su organizirali austrijski i slovenski istraživači, a ostaje otvorena do 4. svibnja. tportal

Prekjučer (01:00)

Zidarska matematika: cigle + malter = gozba

Povijest zidara: od hramova do štala

Zidarstvo je jedno od najstarijih i najcjenjenijih zanimanja, a majstori zidari su kroz povijest bili bliski suradnici vladara. U selima su ih posebno cijenili jer su gradili kuće, štale i gospodarske objekte. Uz posao su se vezali razni običaji – od prinošenja žrtava do gošćenja majstora kako bi kuća bila dugovječna. Tko ne bi ispoštovao dogovor s zidarima, riskirao je lošu sreću i kvarove. Useljenje u novu kuću bio je povod za slavlje, a gosti su donosili poklone, od pečene prasetine do namještaja. Agroklub

29.03. (00:00)

Neke više, neke manje

Deset katastrofa koje su izmijenile tijek povijesti

Eksplozija Challengera sa sedam astronauta, požar u San Franciscu 1906 ubilo je oko 3 tisuće ljudi i uništilo oko 80 posto grada, što je do dan danas najveći broj poginulih u SAD-u tijekom potresa. WatchMojo spominje i potonuće Titanica, kao i londonski veliki požar 1666. godine.  Zatim, tu je tzv. “Dust bowl”, razdoblje velikih i razornih oluja 1930. godine koje su dobrano oštetile ekologiju i poljoprivredu američkih i kanadskih prerija. Spominje se i vulkanska erupcija u Pompejima, zatim relativno nedavna katastrofa nuklearke u Fukušimi nakon potresa 2011., glad u Irskoj u 19. stoljeću koja je izazvala oko milijun slučajeva smrti i val imigracije stanovništva u SAD. Černobilska katastrofa na drugom mjestu i kao broj jedan – epidemija kuge u Srednjem vijeku, koja je zapravo podigla industriju i trgovinu u gradovima, lagano brišući fedualizam i omogućivši nastanak kapitalizma…

04.03. (20:00)

Vidio sam na internetu pa mora da je istina

Priča o perzijskoj princezi i samoubojstvima 13-ero muškaraca koje je navodno odbila nije utemeljena

Na društvenim mrežama često se dijele fotografije s pričom navodne perzijske princeze iz 19. stoljeća, koja je bila simbol ljepote. Većina objava i članaka zapravo donosi fotografije dvije različite osobe koje su živjele tijekom Kadžarskog Carstva (eng. Qajar Iran/Persia/Empire) koje je trajalo od 1785. do 1925. godine. One jesu bile kćeri šaha koji je vladao Perzijom u 19. stoljeću, i bile su utjecajne i zanimljive osobe u pogledu obrazovanja i javnih kritika očevog režima, no drugih konkretnih podataka (kao o navedenim muškarcima koji su bili odbijeni pa su se ubili) nema. Međutim, fotografije se na društvenim mrežama koriste za postizanje viralnosti koja se temelji na mizoginiji i “srazu” s trenutnim društvenim i rodnim normama i standardima ljepote. Valja uzeti u obzir da je tada bilo teško razlikovati rodne norme. Dlake po tijelu nisu bile neuobičajene i nisu se nužno uklanjale brijanjem kao danas, zbog čega nije bilo neobično da i žene imaju tanke brčiće. Faktograf

23.02. (23:00)

Povijest po potrebi

Vladavina kralja Tomislava temeljena je više na mitovima nego na istini

Prema školskim udžbenicima, Tomislav je vladao od 910. do 928. godine, a kralj je postao 925. Pobijedio je Mađare i bugarskog cara Simeona u Bosni, a njegova vlast obuhvaćala je Slavoniju i veliki dio današnje Bosne i Hercegovine. No, mnogi od tih podataka su upitni i teško dokazivi. Iako o Tomislavu nema mnogo pouzdanih podataka, povjesničari se slažu da je zaista postojao. Njegovo ime spominje papa Ivan X. u spisima o crkvenom saboru u Splitu 925. godine, nazivajući ga kraljem. To je glavni razlog zbog kojeg se ta godina uzima kao godina njegove krunidbe iako ne postoji konkretan dokaz o samom činu krunidbe. Da je okrunjen na Duvanjskom polju potječe od Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji je to iščitao iz Ljetopisa popa Dukljanina. No, on spominje nekog Svatopluka. Valja uzeti u obzir kako su se u to doba koristili mitovi iz naše povijesti kako bi pobudili nacionalnu svijest. Index iz rubrike “dogodilo se na današnji dan” (ako se uopće dogodilo).

30.01. (17:00)

Ne ponovile se

Top 30 najgorih odluka u povijesti

Infotainment kanal WatchMojo, koji se bavi uglavnom pop kulturom, ovaj put na isti način na koji radi liste se pozabavio najgorim odlukama u povijesti. Među njima se nalazi Hitlerov (i Napoleonov) napad na Rusiju, netestiranje Titanica, invazija u Zaljevu svinja, Churchillov napad na Galipolje, bitka u Little Bighornu, četvrti Križarski rat, nuklearna katastrofa u Černobilu, eskaliranje rata u Vijetnamu, napad na Irak, odluka Austrougarske da proglasi rat Srbiji, a u prvih pet se našao i rat u Ukrajini, napad na Pearl Harbor kojim je Japan uveo SAD u Drugi svjetski rat, a kao najveću grešku navode Mirovni sporazum u Verseillesu, kojim su Njemačkoj zadali prestroge sankcije, a koja je dovela znamo već koga na vlast.

20.01. (14:00)

Sat povijesti kakav nismo imali u školi

History Oversimplified: Drugi punski rat i Hanibalov pad

Zabavni i poučni kanal na YT History Oversimplified napokon je izbacio treći dio o Punskim ratovima, gdje uz vrlo zanimljivu animaciju i specifičan humor prikazuje povijesne činjenice. Hannibal, čovjek koji je bio najbliže osvajanju i uništenju antičkog Rima nego bilo tko drugi doživio je svoj konačan poraz protiv rimskog vojskovođe Scipija Afričkog. Važne su i okolnosti koje su dovele do toga. Tu je prvi i drugi dio o punskim ratovima.

29.11.2024. (08:00)

Djeca u odijelima

Starešina: Saborske se rasprave uglavnom svode na plitka međustranačka podbadanja i nadigravanja. ‘Outfiti‘ su puno važniji od sadržaja. Kao u nekom dječjem vrtiću za poodmaklu dob

Nije uopće zamislivo da u današnjem Hrvatskom saboru neki izabrani narodni zastupnik ili zastupnica održi govor na razini Strossmayera ili Starčevića 1861., Radića 1918. ili Tuđmana 1990. Pitam se koliko tih izabranih narodnih zastupnika uopće može razumjeti što su u istoj sabornici govorili njihovi znameniti prethodnici. Možda bi se našlo dvoje-troje koji bi razumjeli.

I sve to dakako postaje izvor političkih frustracija koje proizvode potpunu nezainteresiranost za sudjelovanje u političkom životu jer sve izgleda zadano, strogo-kontrolirano, neprobojno za bilo kakve nove inicijative ili nove ljude, koji nisu izravan proizvod starih elita i to u cijelom političkom spektru – od krajnje lijevog o krajnje desnog i obrnuto. Gledano iz te perspektive oktroirane političke scene, danas izgleda nevjerojatnim da se u dogledno vrijeme pojavi netko tko će unijeti novu energiju u taj učmali, zatvoreni politički bazen. Ali velike se političke promjene i ne događaju u svakome izbornom mandatu, već se mjere u epohama. U Hrvatskoj su se uglavnom uvijek događale u sklopu ili ako hoćete na repu europskih i svjetskih previranja i promjena. Kriza elita i političkog upravljanja nije samo naša autohtona pojava, već je dio europske i šire zapadne političke krize. Višnja Starešina za Lider.

21.11.2024. (21:00)

Geopolitika i tenis – Tuđman protiv svijeta na dva terena

Kako je Hrvatska postala geopolitički “break point” Europe

Ne mislimo veličati prvog predsjednika RH, ali Višnja Starešina za Lider ističe njegovu nepobitnu ulogu u geopolitičkim uvjetima koji su doveli do osamostaljenja hrvatske države: Za početak, bilo je važno prepoznati da su političke promjene u Europi, urušavanje komunizma i uspostava demokratskih sustava, koji podrazumijevaju i pravo naroda na samoodređenje, za Hrvatsku prilika da se konstituira kao samostalna država i iskorači iz nametnutog versajskog geopolitičkog poretka, odnosno iz Jugoslavije. Tuđman je tu priliku prepoznao. Imao je i ozbiljne protivnike. Prvi je protivnik bio velikosrpski projekt, potpomognut vojnom silom JNA, po procjenama četvrtom vojnom silom tadašnje Europe, kojem je samostalna hrvatska država bila ultimativni neprijatelj. A drugi, kojeg se često previđa, bile su vodeće europske političke sile, Francuska i UK, ujedno i stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, koje su pod svaku cijenu željele očuvati jugoslavenski državni okvir, kao geopolitički okvir koji im osigurava dominaciju na europskom kontinentu i predstavlja branu njemačkom utjecaju na jugoistoku Europe i dalje na Bliskom istoku.

07.10.2024. (10:00)

Hvala, ovo ne gledam

Na HRT-u krenula dokumentarna serija ‘Partija’, Klasić: To je klasičan primjer povijesnog revizionizma

Iz perspektive gledatelja serija mi izgleda konfuzno i dosadno. Što se tiče profesionalne perspektive, ovo je klasičan primjer povijesnog revizionizma. Nije mi jasno zašto serija o jednoj političkoj stranci kreće na sredini priče. Volio bih vidjeti seriju koja će biti prikazana na HRT-u o, recimo, HDZ-u, koja će, umjesto od barake na Jarunu, krenuti od toga da je HDZ proglašen zločinačkom organizacijom, sa svojim šefom u zatvoru. To se nikad neće dogoditi. Netko tko ne zna ništa o Partiji, gledajući ovu seriju, neće saznati ništa o tome da je ona bila treća stranka po snazi u Kraljevini Jugoslaviji, ponajviše zbog svojih emancipatorskih politika u smislu prava radnika i žena, koja se borila protiv velikosrpske hegemonije i zato bila zabranjena. Kaže Hrvoje Klasić za tportal, na kojemu su pitali i Zlatka Hasanbegovića za mišljenje, koji se, očekivano, ne slaže s kolegom Klasićem, tvrdeći da se takva serija trebala snimiti i ranije.