Potres u Saboru, ali doslovce - Monitor.hr

Slične vijesti

03.12.2020. (09:26)

Jedan imigrantski valić

Dekan Građevinskog: Za obnovu Zagreba godišnje treba 100 tisuća radnika

Obnova nakon potresa je jedan mega projekt za Republiku Hrvatsku koji stoji 42 milijarde kuna, a samo za Zagreb potrebno je godišnje 100 tisuća ljudi koji će raditi na obnovi – rekao je Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, koji se nada da će obnova potaknuti povratak ljudi u Zagreb. Kaže i da se kasni s početkom obnove.

29.07.2020. (19:30)

Iluzija solidarnog društva

Zurovec: Treba biti odgovoran za svoje nekretnine, a ne da država ulaže u tuđe

Mi moramo jednostavno navesti ljude da budu odgovorni za svoju nekretninu…. Što se tiče Zakona o obnovi Zagreba, ne možemo mi otimati od ljudi imovinu, točnije uzimati novac od poreznih obveznika, i siliti nekoga da država ulaže novac u tuđu nekretninu, upozorio je u emisiji Otvoreno zastupnik Fokusa Dario Zurovec.

29.07.2020. (14:30)

Privatna imovina, javan problem

Zašto većina stanova i kuća u Hrvatskoj nije osigurana?

Index u zanimljivom članku postavlja pitanje trebaju li trošak štete od potresa snositi vlasnici stanova ili država. Saša Cvetojević na Facebooku je komentirao slučaj ovako: Da, ja sam kreten koji plaća osiguranje. I koji je za štetu od potresa već dobio lovu. Ne čekam izbore, stranke i političare da mi donesu zakon i da mi riješe problem. Ovako, kad to riješi država, svi vi koji ste platili osiguranje platit ćete štetu onima koji to nisu učinili. Ovako ćete i vi, sirotinja iz Like i Slavonije, biti solidarni s onima koji imaju stanove u centru Zagreba, vrjednije nekoliko puta od vaših kuća. U čemu je problem imati osiguranje od potresa ako si vlasnik nekretnine?

Gledam sad policu osiguranja moje kuće. Podsljemenska zona. Ogromna kuca, vrijednost neprilicna za iskazati u…

Gepostet von Saša Cvetojević am Freitag, 24. Juli 2020

 

28.07.2020. (11:00)

Polemika s budućnosti

Četiri bitna pitanja o obnovi Zagreba nakon potresa pokrenut će mnoge rasprave

Prvo pitanje odnosi se na perspektivu „bogatih“ spram „siromašnih“ i Zagreba spram ostatka Hrvatske. Drugo pitanje odnosi se na perspektivu odgovornih spram neodgovornih građana. Treće pitanje odnosi se na činjenicu da se to dogodilo u „Bandićevom gradu“, pri vjerojatnome kraju njegove duge vladavine, k tome u jednoj izrazito centraliziranoj državi. Četvrto pitanje odnosi se na zagrebačku političku priču koja se proteže od poslijeratnih nacionalizacija nekretnina, preko činjenice da niti jedna od dvije dominantne političke struje već 20 godina nije u stanju kontrolirati Zagreb, do aktualnog političkog obračuna koji se tek zahuktava, a čiji se rasplet očekuje na sljedećim lokalnim izborima. Ekonomski lab