To je 14.000 četvornih milja nove šume svake godine. Kina namjerava posebno ciljati na regije sklone sušama. Osim velikog projekta, planira se proširenje nacionalnog parka i šumskih sustava. Planirani su i zeleni koridori za ponovno povezivanje fragmentiranih populacija divljih životinja. Kina je detaljno navela da će se strategija sadnje temeljiti na “prirodnom pošumljavanju”, iz čega bi se moglo pretpostaviti da će naučiti iz pogrešaka “Zelenog Velikog zida” koji je pokušao zaustaviti dezertizaciju u blizini pustinje Gobi, ali koji je uglavnom bio neuspjeh zbog sadnje monokultura, s milijardama zasađenih stabala uginuvši od vlage ili od zaraze bubama. Green
View this post on Instagram
CO2MPENSATING By Planting predstavljen je u petak u Zagrebu. To je prvi takav program u Hrvatskoj, ali i čitavoj regiji, a namijenjen je tvrtkama, institucijama i svim ostalim zainteresiranima koji sadnjom stabala žele nadoknaditi proizvedene emisije CO2 i neutralizirati vlastiti ugljični otisak te postati pozitivan primjer brige za okoliš i zajednicu. Pošumljavat će se šumska područja u Hrvatskoj koja su već uništena djelovanjem klimatskih promjena. Prva akcija pošumljavanja krenula je u prošlu subotu u Demerju, zagrebačkom naselju, gdje će se umjesto crnogorice koja se posušila saditi sadnice hrasta. U planu je već ove godine uključiti u akcije pošumljavanja više od 1000 volontera Šumoboraca, a akcije nastaviti i u idućim godinama. Green
Na Svjetski dan Ozona, 16. rujna održana je velika akcija pošumljavanja Grubišnog Polja pomoću bespilotne letjelice, u organizaciji hrvatskog Projekta O2. Ovo je prva akcija pošumljavanja u Hrvatskoj na ovaj način. U akciji pošumljavanja koristio se proizvod Seed Bombs – samoklijajući paketići sjemena drveta u kojima se uz primarno sjeme stabla, nalaze i sjemenke pratećih vrsta biljaka. U akciji pošumljavanja Grubišnog Polja koristio se proizvod Seed Bombs. Radi se o samoklijajućim paketićima sjemena drveta koji se automatski izbacuju iz zraka pomoću drona, u cilju efikasnijeg pošumljavanja teško dostupnih opožarenih, posječenih ili degradiranih područja.
Prošle i ove godine je na opožarenim područjima u okolici Splita, Solina i Zadra u akciji Boranka posađeno više od 60.000 novih stabala. U akciji je sudjelovalo više od 6.000 volontera iz cijele Hrvatske, za ovu godinu završava idućeg vikenda kod Makarske, a nastavak je iduće godine. N1…
U velikoj ekološkoj akciji Zeleno nasljeđe Etiopljani su jučer posadili 350 milijuna stabala, što je svjetski rekord (dosad su rekord držali Indijci koji su 2017. posadili 66 milijuna stabala u jednom danu). Neki uredi bili su zatvoreni kako bi službenici mogli sudjelovati u akciji čiji je cilj zaustaviti efekte deforestacije i klimatskih promjena (prije 100 godina 35% teritorija Etiopije pokrivale su šume, danas 4%). Ovo nije kraj akcije – ove godine za kišne sezone (od svibnja do listopada) u Etiopiji žele posaditi 4 milijarde stabala.
Dosad su novozelandske vlasti izdvojile 485 milijuna dolara za sadnju milijarde stabala do 2028., cilj čega je ublažavanje klimatskih promjena, zaštita prirode i otvaranja radnih mjesta (Jutarnji). Neki se i bune – smatraju da je šteta potrošiti plodnu zemlju, a ne erodivnu i neproduktivnu, na šume (Newshub).
Jutarnji donosi priču o čovjeku koji samoinicijativno po Zagrebu sadi stabla: “Mojih stabala po Zagrebu ima više od 700, ako ćemo računati sve akcije sadnje koje sam inicirao. Ali, onih za koja sam iskopao rupu sad je živih 156. Jer, na svako živo imaju dva koja su nestala. Stablo, ako je suša, a ono tek svježe zasađeno, treba oko 10 litara. Zalijem sve do šest, sedam ujutro, prije negoli krenem na posao”. Ime mu je Vladimir Dimić.