Postoje dva glavna razloga zašto nismo sretni na poslu - realno loši uvjeti i naša očekivanja - Monitor.hr
13.08. (14:00)

A možda su neki samo razmaženi

Postoje dva glavna razloga zašto nismo sretni na poslu – realno loši uvjeti i naša očekivanja

Možda radimo posao koji ne volimo za neadekvatnu plaću, imamo lošeg šefa koji nas ne cijeni dovoljno, pod velikim smo stresom, pati nam slobodno vrijeme, potencijalno i zdravlje, u burnoutu smo. Ili nam je pak dosadno jer nemamo smislene i izazovne ciljeve. Međutim, drugi razlog su naša očekivanja. Sve više smo nesretni na poslu i zato što slutimo da bismo i mogli i trebali biti – sretniji. I tada nastaje “meta-patnja”: nesretni smo jer smo nesretni, odnosno – jer nismo onoliko sretni koliko mislimo da možemo i trebamo biti. Iako još uvijek mnogi ljudi trpe nezadovoljstvo na poslu, raste broj onih koji ne prihvaćaju da tako treba biti i spremni su tražiti nešto bolje za sebe, pa makar to značilo česte promjene poslova. Medijan zadržavanja radnika na poslu je u prosjeku 4 godina, a što su ljudi mlađi, to je vrijeme provedeno na jednom radnom mjestu kraće. Netokracija


Slične vijesti

Ponedjeljak (20:00)

IT's back in the game

Blagi oporavak IT sektora uz kontinuiranu potražnju za radnicima u Hrvatskoj

Tržište rada u Hrvatskoj i dalje obilježava velika potražnja za radnicima u gotovo svim sektorima, osobito u ugostiteljstvu, prodaji, turizmu i građevini. Adventska sezona dodatno je povećala potražnju za konobarima, kuharima i trgovcima, dok građevinski sektor bilježi blago smanjenje aktivnosti. Alen Mrvac s portala Moj Posao najavljuje blagi oporavak globalnog i domaćeg IT sektora, koji je posljednje dvije godine bio pod pritiskom nakon pandemijskog booma. Očekuje se da će se plaće i beneficije za radnike nastaviti povećavati, uz prilagodbu uvjeta rada poput fleksibilnog radnog vremena i sufinanciranja troškova života. Poslovni

13.12. (19:00)

A i kolege upoznaš u neformalnom izdanju

Zašto je dobro organizirati uredske božićne zabave

Pripremanje i sudjelovanje na božićnoj uredskoj zabavi stvara osjećaj povezanosti i zajedništva na radnom mjestu. Iako će, naravno, većina ljudi blagdane provesti sa svojim najbližima, činjenica da će ih na neki način proslaviti i s kolegama potiče bliskost i bolje međuljudske odnose u uredu. Ako su u planiranje zabave uključeni zaposlenici, to će potaknuti suradnju, a potencijalno dovesti u doticaj i neke ljude koji do sada nisu imali prilike surađivati na istim projektima. Ljudi dobiju priliku za samoizražavanje, zabava smanjuje stres, a to je ujedno i prilika za nove interakcije. Savjeti

13.12. (17:00)

Kad stan pretvoriš u ured

U stambenim zgradama moći će se obavljati ‘tihe i mirne djelatnosti’

Tiha i mirna djelatnost podrazumijeva gospodarsku djelatnost koja se obavlja tako da se ne čuje niti prouzrokuju vibracije u susjednim stanovima i zajedničkim dijelovima zgrade te da je prilikom obavljanja gospodarske djelatnosti u stanu stalno prisutna osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja. To su primjerice knjigovodstveni servisi, javni bilježnici, odvjetnički uredi i slični.  Za obavljanje takvih djelatnosti nije potrebna (pored registracije) i suglasnost suvlasnika budući da ista ne utječu negativno na život stanara. Za druge djelatnosti koje se sve češće obavljaju u takvim prosotrima, poput organiziranog vježbanja, plesa i sličnog potrebno će biti ishoditi dozvolu o promjeni namjene prostora. Zgradonačelnik

12.11. (09:00)

Kad je sastanak mogao biti e-mail

Čitav radni dan tjedno potrošen na nepotrebne zadatke, smatraju njemački zaposlenici

Dugi sastanci, previše kompleksni zadaci i loša komunikacija: uposleni u Njemačkoj, prema vlastitim navodima, tjedno potroše više od jednog radnog dana na zadatke koje smatraju manje smislenima. Također, više od polovice ispitanih (58 posto) navodi da pretjerano kompleksni zadaci loše utječu na njihov radni učinak. „Kada ljudi ne mogu smisleno koristiti radno vrijeme, to je rasipanje dragocjenog vremena i vrijednih resursa – naročito sada, kad zbog demografskih promjena više ljudi napušta tržište rada nego što novih dolazi”, rekao je Tobias Zimmermann, stručnjak za tržište rada u Stepstoneu. Skoro polovica (46 posto) radnika priželjkuje jasniju komunikaciju od svojih rukovoditelja, a 37 posto jednostavnije procese rada. Manje od trećine (30 posto) želi više mogućnosti za stručnu obuku i razvoj, dok svaki četvrti želi ulaganja u bolje tehnologije i alate, poput umjetne inteligencije. DW

30.10. (00:00)

Mladost mudrost

Mladi razočarani ukidanjem olakšica za zapošljavanje, ‘džaba nam Ministarstvo demografije‘

Olakšice su bile poticaj poslodavcima da ‘riskiraju‘ i zapošljavaju mlađe kandidate koji su tek na početku karijere. To, naravno, ne znači da su mladi lošiji odabir, ali su nesumnjivo riskantniji i nisu ‘igra na sigurno‘. Bez tih olakšica, bojim se da će poslodavci preferirati iskusnije kandidate, s utakmicama u nogama, a mladi će se teže zapošljavati. Zapošljavanje je, čak i uz olakšice, bilo izazovno jer su poslodavci često tražili iskustvo koje mladi uglavnom nemaju. Olakšice su ipak stvarale prostor za dogovor i priliku da steknemo iskustvo, što se sada čini manje dostupnim. Uglavnom, nije baš najbajnija situacija za nas koji taman idemo na tržište rada – samo su neki od komentara mladih ljudi koji se taman spremaju zaraditi svoju prvu plaću. Lider

19.10. (10:00)

Odmak od "E, imam ti ja jednog od kuma za to što ti treba, dobar je mali"

U Hrvatskoj se umrežavanjem smatra odlazak na janjetinu i dobivanje poslova preko veze

Iako se često doživljava kao jednostavna razmjena kontakata, to i nije baš tako. Umrežavanje je samo po sebi izgradnja autentičnih, dugoročnih odnosa koji mogu biti presudni za profesionalni rast. Mislim da nitko od nas na početku karijere nije bio svjestan koliko je bitno raditi na biznisu, a ne samo u biznisu, pogotovo ako pričamo o ženama. Mi smo tihe, marljive i nećemo se hvalisati, samo čekamo da nas netko primijeti. Zbog toga je networking jako bitan. Puno je važnije koga znamo, a ne samo što znamo. To u Hrvatskoj ima negativan kontekst pa te optužuju da po cijele dane ideš na janjetinu i dobivaš poslove preko veze. Sustavno moramo graditi na umrežavanju, karijeri i vlastitom biznisu. Nemojte samo biti na računalu, odite na konferenciju gdje su vaši kolege, klijenti i spojite se s njima. Nemojte samo gurati ljudima vizitke u ruke nego stvarajte dugoročne odnose temeljene na povjerenju – rekla je na Liderovoj konferenciji Kristina Ercegović.

17.10. (14:00)

Panika u kokošinjcu

Šajatović: Izbjegnuta tragedija. Činovnici ipak petkom i ponedjeljkom neće morati u urede

Uzrok nezabilježene razine opasnosti bila je krajnje nepromišljena izjava da bi se državni službenici petkom i ponedjeljkom trebali pojaviti u uredima. Čime bi došlo u pitanje običajno pravo da četvrtkom u podne povlašteni dio krene na more, a vrati se ponedjeljkom navečer. Bio bi onemogućen produljeno produljeni vikend! Taj nezabilježen nasrtaj na temeljna prava zaposlenih u državnom aparatu ipak je brzo neutraliziran. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa umirila je svekoliku javnost uvjeravanjem da Prijedlog uredbe o radu na izdvojenom radnom mjestu ‘ne brani takvu mogućnost‘. Dio administracije će i ubuduće moći svaki tjedan uživati u produljenom vikendu.

Nasrtaj na produljeni vikend zaposlenih u državnom aparatu poklopio se s idejom o njihovom ocjenjivanju. I heretičkom idejom o otpuštanju onih koji dobiju jedinicu. Otpustiti nekoga iz državne službe nezabilježeno je još od vremena Austro-Ugarske. A zna se kako je to carstvo završilo. Miodrag Šajatović za Lider

17.10. (10:00)

Ali bez da završimo u cirkusu

Ne treba samo ozbiljno – Veselje na poslu: ključ uspjeha i produktivnosti

Organizacijska klima koja potiče veselje i opuštenu atmosferu na radnom mjestu izniman je alat za uspješno poslovanje. Opuštena atmosfera na radnom mjestu štiti zaposlenike od izgaranja te osigurava veću produktivnost i kreativnost. Naravno, postizanje ravnoteže između obavljanja posla i opuštanja je ključno jer dozvola za zabavu ne smije umanjiti profesionalnost u ponašanju i obavljanju zadataka. Važno je prepoznati granicu između poticanja opuštenije atmosfere i izbjegavanja da organizacijska klima postane sinonim za neproduktivni kaos. Odgovornost za održavanje te ravnoteže leži na rukovoditeljima. Savjeti

15.10. (00:00)

Radnik koji je lijen, a još bi se i svađao

Poslodavac može riješiti problem radnika koji je često na bolovanju

Poduzetnik u jednoj Facebook grupi piše kako je njegov radnik često na bolovanju i da zbog toga ne dolazi na posao ‘relativno dugo‘. Pretpostavlja da tu ‘nisu čista posla i da njegova liječnica obiteljske medicine ne obavlja profesionalno i korektno svoj posao‘. Zato pita zna li tko gdje se i kako može prijaviti takav slučaj, što može pomoći kako bi se pokušalo stati na kraj iskorištavanju sustava i njega kao poslodavca.

Bilo je savjeta da se radnika prijavi Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koje bi trebalo provjeriti je li on zaista osnovano na bolovanju ili mulja, a bilo je i priča da poslodavci sami potajno obilaze svoje radnike na bolovanju provjeravajući leže li u krevetu ili igraju nogomet. A neki angažiraju i detektivske agencije. Što kaže zakon? Ne smije se dati otkaz radniku koji je ozlijeđen ili ima profesionalnu bolest. Postoji mogućnost ponude druge vrste posla, a u slučaju odbijanja i otkaza, moguć je spor poduzetnika i radnika, pri čemu za odluku tko od njih dvojice ima pravo presudno može biti mišljenje liječnika specijalista medicine rada. Lider

14.10. (12:00)

Radiš za državu, ali te ne boli pipi

Nema više spajanja vikenda: Nova pravila rada na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu

Prijedlog nove Uredbe o radu na izdvojenom radnom mjestu i radu na daljinu u državnoj službi predviđa sljedeće: kod povremenog rada najmanje jedan dan na izdvojenom mjestu, ostalo po dogovoru. Dužnosnici će morati raditi u prostoru državnog tijela najmanje dva dana u tjednu, navodno ponedjeljkom i petkom kako ne bi bilo spajanja vikenda. Državnom službeniku može se odobriti rad na izdvojenom mjestu rada u razdoblju od najmanje jednog mjeseca, a najduže do 12 mjeseci, nakon čega državni službenik može podnijeti novu prijavu. No, postoji popis poslova koji se ne mogu raditi od kuće, budući da zahtijevaju suradnju s drugim službama ili uključuju rad sa strankama i s klasificiranim podacima. tportal