Postnikov o marginama Europskog prvenstva: Armanijevi dresovi, kosilice i nogometne sličice - Monitor.hr
14.06. (19:00)

Više od igre

Postnikov o marginama Europskog prvenstva: Armanijevi dresovi, kosilice i nogometne sličice

Bit će to, kao što je red, najveći i najbogatiji turnir do sada: računa se na ukupni broj od preko pet milijardi gledateljica i gledatelja, a na stadionima i šankovima, u kladionicama i reklamnim agencijama okrenut će se milijarde eura. I dok stručnjaci proučavaju formacije svake pojedine reprezentacije, umjetna inteligencija izbacuje projekcije, a svi skupa iščekujemo nogometnu magiju, evo nekoliko turnirskih marginalija koje je primijetio Boris Postnikov: Armani odijela za talijansku reprezentaciju, koji su inspirirani modnom linijom iz doba Mussolinija, tu je Husqarna s novom reklamom “Kosi kao Joe u najboljim danima”, misleći na Joea Šimunića, koji je svojedobno “pokosio” Sulejmanija u važnoj kvalifikacijskoj utakmici protiv Srbije, a tu je i lažna vijest da će njemačka policija kažnjavati navijače zbog nošenja neoriginalnih kopija dresova, a tu je i problem s kompanijom koja proizvodi sličice… Novosti


Slične vijesti

04.11. (11:00)

Kozmetika kozmičkih industrijalaca

Postnikov: Kapitalizam s klaunskim licem

Bezos i Musk su kao yin i yang: nerazdvojni suparnici, sparing partneri u svemirskoj utrci, dugogodišnji pretendenti na titulu najbogatijeg čovjeka svijeta. (Trenutni rezultat, u milijardama dolara: 239,9 za vodećeg Muska naspram 212,3 za drugoplasiranog Bezosa). Pritom se, na zadovoljstvo globalne publike, već dvadesetak godina otvoreno ne podnose.  Dvojica najbogatijih ljudi na svijetu slažu se oko podrške Donaldu Trumpu. Potporu najjezivijem među političkim klaunovima ne pružaju, doduše, s jednakim entuzijazmom. Elon Musk je Trumpov neskriveni fan, Jeff Bezos samo oportunist, ali rezultat je u osnovi isti. Nije dakle neophodno da gledamo, rezultat ionako znamo. Jer čak i ako Trump ne pobijedi, za Muska i Bezosa ništa se značajno neće promijeniti. Oni ovu utakmicu ne mogu izgubiti. Kako i bi: najmoćnija država svijeta financira njihova obećanja života na drugim planetama, a oni već uništavaju jedinu planetu na kojoj možemo živjeti. Boris Postnikov za Novosti.

20.10. (11:00)

Terminatori su blizu

Nobelovac Geoffrey Hinton: Strojevi bi nas mogli nadvladati u razdoblju od 5 do 20 godina

Geoffrey Hinton, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku, upozorava da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti kontrolu nad čovječanstvom u idućih 5 do 20 godina. Njegovi rani radovi postavili su temelje za modernu AI, no danas je zabrinut zbog sve opasnijeg razvoja bez adekvatnog nadzora. Hinton vjeruje da će AI samostalno zaključiti da je najbolje preuzeti vlast kako bi ostvarila ciljeve, što može dovesti do potencijalno katastrofalnih posljedica. Svjetski mediji koji ovih dana pišu opširne izvještaje o Hintonovim zaslugama i mračnim najavama detalj u kojem spominje da je potencijalno rješenje socijalizam nisu spomenuli. Propast čovječanstva koja počinje za nekoliko godina, ustanak strojeva, automatizirana distopija? Zvuči realno. Ali da odustanemo od kapitalizma koji nas tržišnim takmičenjem digitalnih korporacija gura prema svemu tome? To je valjda ona druga suluda teza s početka ove priče, ona koju nitko ne shvaća ozbiljno. Boris Postnikov za Novosti.

29.09. (10:00)

Osam stranica kulture

Novosti izbacuju novi kulturni prilog, izlazit će jednom mjesečno

Tjednik Novosti pokrenuo je novi prilog posvećen kulturi – Kulturne novosti. Izlazit će jednom mjesečno, u početku na osam stranica, a kasnije i više. U svakom broju donosit će po nekoliko tema i veliki intervju s istaknutim ličnostima s kulturne scene, a specifičnost priloga je i sedam redovnih kolumni čiji autori i autorice dolaze iz cijele regije. Više o tome za Vidu TV rekao je Boris Postnikov, kolumnist Novosti i urednik priloga.

12.09. (10:00)

AI: Kad je prepoznavanje lica postalo ruski rulet

Postnikov: Umjetna inteligencija u vrtlogu autorskih prava i rasizma

Članak Borisa Postnikova razmatra etičke izazove umjetne inteligencije kroz primjere poput ImageNet Roulettea, koji je pogrešno klasificirao ljude na temelju rasnih stereotipa, i Nightshadea, koji manipulira kako AI vidi slike. Problem leži u tome što AI često replicira pristranosti iz materijala na kojima je treniran. Dok se zakonodavci pokušavaju nositi s ovim pitanjima, brojni sudski procesi pokrenuti su protiv velikih IT kompanija zbog korištenja autorskih djela bez dozvole. Štrajkovi, poput onih u Hollywoodu, pokazali su se najefikasnijim oružjem umjetnika protiv prijetnje koju AI predstavlja za kreativne profesije. Novosti

08.09. (16:00)

Umjetnička inteligencija: Kreativnost je možda neuništiva, ali poslovi nisu

Umjetna inteligencija i umjetnost: Nova era kreativnosti ili prijetnja ljudskom radu?

Oxfordski znanstvenici su 2013. predviđali da će kreativni poslovi ostati sigurni od automatizacije. No, umjetna inteligencija danas upravo ilustratorima, piscima i dizajnerima prijeti automatizacijom. Kritičari upozoravaju na opasnost “tekstpokalipse” i generičkih radova stvorenih bez ljudske svrhe. Iako UI donosi inovacije, ona također izaziva strahove zbog svojih utjecaja na umjetnost i kreativne industrije. Dok strojevi generiraju slike i tekstove, umjetnici redefiniraju svoje uloge, dok se ekonomske posljedice tek trebaju jasno vidjeti. Boris Postnikov za Novosti.

23.08. (20:00)

Ima razloga za strah, ali ne zbog onog što mislite

Postnikov: Cilj umjetne inteligencije nije mimička slika čovjeka, nego obavljanje operacija koje su po definiciji izvan ljudskog dosega

Jesmo li napokon dosegli točku tehnološkog singulariteta, onaj trenutak u kojem se strojevi nepovratno otimaju nadzoru čovjeka? Je li Stephen Hawking bio u pravu kada nas je upozoravao da bi “potpuni razvoj umjetne inteligencije mogao označiti kraj ljudske vrste”? Ili, ukratko: ako nismo stvorili boga, jesmo li upravo prizvali vraga?

Danas, jedva dvadesetak mjeseci kasnije, taj frontalni sudar s budućnosti izgleda kao stvar davne prošlosti. Umjetna inteligencija povukla se s dramatičnih naslovnica i pretvorila u neprimjetnu scenografiju svakodnevice: više ne prijeti smakom svijeta, nego korektno prevodi stručne tekstove, štanca napadno kolorirane ilustracije i piše srednjoškolske zadaće. Problemi koje donosi, ispostavilo se, tek su nastavak onih odranije poznatih.

Stav da današnja umjetna inteligencija, ma koliko nas njeni outputi fascinirali, ne može ni približno parirati ljudskom umu zaoštrio je među ostalima Noam Chomsky u članku “Lažno obećanje ChatGPT-ja” koji je početkom prošle godine napisao zajedno s profesorom lingvistike Ianom Robertsom i filozofom Jeffreyem Watumullom, objavivši ga u New York Timesu. Dok je oduševljenje najpopularnijim među chatbotima još bilo na vrhuncima, autorski trojac dosljedno je demistificirao njegove domete. No, to je sve preusko gledanje na mogućnosti strojnog učenja, čiji cilj uopće nije oponašanje čovjeka, kaže Boris Postnikov za Novosti.

25.07. (16:00)

Bili su samo neugodni...

Dokumentarac o kulturi otkazivanja na primjeru poznatog komičara ukazuje kako ‘canceliranje’ baš i ne funkcionira

Dokumentarac New York Timesa “Sorry / Not Sorry” još uvijek ne možete pogledati u Hrvatskoj, barem ne legalno, ali zapadnije od nas zakotrljao je lavinu reakcija. Primjerice, poznati komičar Louis C.K. je bio optužen od više žena kako ih je seksualno zlostavljao i masturbirao pred njima bez njihovog pristanka, da bi se vrlo brzo vratio pred rasprodana gledališta i u nove filmske projekte. Tu valja zaobići Weinsteina i zvijezde Ludih sedamdesetih, glumca koji utjelovljuje Hydea (Masterson), jer su oni završili u zatvoru i dokazani su prijestupnici. S obzirom da imamo i neke domaće primjere (Matanić/Prohić) Boris Postnikov donosi sedam skica koje ukazuju kako “cancel kultura” uglavnom ne funkcionira, a tu su primjeri Mela Gibsona, pornoglumca Jamesa Deena, Jamesa Franca, Chrisa Browna, Alexandera Wanga…

14.07. (17:00)

Toliko nam je loše da nam je zapravo dobro

Postnikov: Kataklizma turizma

Ako pola Europe prosvjeduje protiv turista, a Hrvatska se na turizam oslanja više od ijedne države Unije, zašto kod nas nema demonstracija, nego novinari iz sezone u sezonu trijumfalno bilježe povećanje broja gostiju? Baveći se domaćim overturizmom, stručnjak za turizam Branko Blažević doduše ne piše o prosvjedima protiv turista, ali namiguje u smjeru u kojem bi vrijedilo potražiti odgovor: “Overturizam postaje prihvaćeniji u ekonomijama koje su visoko ovisne o turizmu, a Hrvatska to upravo jest.” Odnosno – ispravite nas ako smo krivo shvatili – ovdje smo o turizmu suviše ovisni da bismo se protiv njega bunili, stanje je toliko loše da sebi ne možemo priuštiti nezadovoljstvo. Boris Postnikov za Novosti.

03.07. (21:00)

Project 3 Immobility

Postnikov ima prijedlog za robotaksije: Neka se vaša usluga od sada zove Prob’o taxi!

Slogani za reklamnu kampanju sami se pišu: “Barem smo pokušali!” Ili pak: “Lijepa lova lijepo gori!” A može i ovako: “Stoji, a propada!” Dosta vam je toga da vas novinari prozivaju zbog prekoračenih rokova? Evo još jednog naziva: Robo kasni! Doduše, potencijalni problem s ovim imenom u tome je što bi korisnici usluge mogli steći pogrešan dojam da će vaš taxi, iako kasni, jednog dana ipak stići na odredište. Ili Robostop – najsigurniji auto na svijetu koji nikad neće izazvati sudar (jer ga neće ni biti). A može i anagram od Verne – Never. Tek što je Rimac dobio one milione, Saša Cvetojević je zakucao: “Mislite da postoji ljepši i bolji način spaljivanja EU/javne love? Pa evo, ja ne vidim i apsolutno se veselim činjenici da spalimo tu lovu baš na tako lud projekt.” Boris Postnikov za Novosti.

26.05. (19:00)

Začin dosadnoj monogamnoj vezi

Postnikov: Poliamorija je u porastu kao pop-kulturalni trend, eksperimentiranju skloniji obrazovaniji i ‘bolje stojeći’

Priča o poliamoriji sve češće prestaje biti priča o rasturanju modela stabilne heteroseksualne veze ili braka, a postaje pričom o tome kako partneri, uz mnogo međusobnog poštovanja, pregovaranja i eksperimentiranja, svoju vezu popravljaju ili unapređuju. Ili, kao što Wilson govori, poliamorija u novom aranžmanu više nije “prijetnja buržoaskom braku, nego prije način da se sačuvaju i ta institucija i sve što ona bračnim partnerima osigurava“.

Pratimo li prve kritičke sumnje, čini se da smo se zatekli točno u onom trenutku u kojem poliamorija i ne-monogamija još uvijek izgledaju zabranjeno, primamljivo, opasno i seksi, a kapitalizam je to prepoznao i sada počinje raditi ono što kapitalizam radi svakoj subverziji: pripitomljava je i disciplinira, prilagođava boljestojećim mušterijama, pronalazi ciljne skupine za nove bestselere, skup(n)e terapije i savjete, streaming hitove i ostalu popratnu industriju. Boris Postnikov za Novosti.