Postnikov: I novinare otpuštaju, zar ne?

Nema zemlje za proizvođače medijskog sadržaja (ili tzv. novinare)

Postnikov: I novinare otpuštaju, zar ne?

Komercijalni N1 daje 26 otkaza u svojoj zagrebačkoj redakciji, a Hrvatska radiotelevizija najavljuje otpuštanje 800 radnica i radnika. Postoji li treći put između nepostojećeg medijskog tržišta i javnog servisa koji nepostojeće tržište neuspješno oponaša? Kao što se dobro znalo u malom lokalnom novinarskom bablu, korporativno osigurana novinarska nezavisnost na N1 plaćana je odgovarajuće korporativnom eksploatacijom radnica i radnika. A čak ni korporativna eksploatacija ne pomaže tamo gdje, naprosto, nema dovoljno tržišta: novinarske vijesti – uče polako naši novinari, publika i medijska struka – naprosto nisu profitabilna roba.

One prolaze samo u paketu sa zabavom, sportom ili nekim sasvim trećim, nenovinarskim biznisom. U slučaju United grupe, taj biznis je telekomunikacija. Problemi za multinacionalku nastaju zato u Hrvatskoj prije nešto manje od četiri godine, kada je pokušala narušiti duopol internetskih provajdera A1 i Hrvatski Telekom, e da bi – u krajnje sažetoj verziji priče – profesionalno i uravnoteženo novinarstvo barem jednim svojim dijelom palo kao kolateralna žrtva tih telekomunikacijskih obračuna. Boris Postnikov za Novosti.

Boris Postnikov N1 novinari otpuštanje radnika

Ništa nije slobodno, čak ni internet

Postnikov: Lako za to što vam se pokvario internet. Jer čini se da nam se pokvario svijet

Još od devedesetih godina prošlog stoljeća, najkasnije od Zakona o telekomunikacijama Billa Clintona iz 1996., internetska mreža, prethodno izgrađena javnim sredstvima, prepuštena je tržištu, a tržištima – nasuprot mitovima njihovih propagandista – uglavnom upravlja nekolicina kompanija. Logika oligopola je neumoljiva. I nikada ne radi u korist mušterija. Zato će, uostalom, američki povjesničar Howard Zinn još 2003., u proširenom izdanju antologijske “Narodne povijesti SAD-a”, prevedene i kod nas, zapisati da je Clintonov zakon omogućio “nekolicini korporacija” da “povećaju svoju moć”, a s njom i “kontrolu informacija”. Možda smo, drugim riječima, tek nedavno primijetili da se stvar zagovnala, ali sranje se sprema odavno. Nedostajao je samo posljednji korak: da se gospodari interneta udruže s gospodarom politike, da se oligopolisti prometnu u oligarhe. A one koji u politiku ulaze kao imperatori korporacija u politici rijetko zanima demokracija. Boris Postnikov za Novosti.

Boris Postnikov Internet

1100 godina samoće

Postnikov: Godinu ćemo obilježiti obljetnicom krunidbe koja se nije dogodila, i na to potrošiti nemale novce

Na inicijativu Matice hrvatske i nečega što se zove Družba Braće Hrvatskoga Zmaja, čitavu godinu obilježavat ćemo 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva, slaveći krunidbu kralja Tomislava koja se uopće nije dogodila, a sve to uz pokroviteljstvo Vlade, milijunski budžet i angažman svih važnijih naučnih, kulturnih i crkvenih institucija. Mit o krunidbi kralja Tomislava, oko koga se tako spremno okupila domaća elita, ionako nije prostor utemeljene rasprave, nego imaginarnog svehrvatskog zajedništva. On tako danas funkcionira isključivo kao uvodno poglavlje kolektivne fantazije o trajnoj, neprekinutoj i pravocrtnoj povijesti Hrvata: fantazije koja je lišena bilo kakvog povijesnog konteksta, stranih vladara i monarhija, narodnih saveza i međunarodnog meltinga, panslavenskog ilirskog pokreta i, naročito, razdoblja dvije jugoslavenske države. Boris Postnikov za Novosti nabraja što je sve u planu: od podizanja brončanog spomenika “Dolazak Hrvata na Jadran” pokraj autoceste A1 do znanstvenih skupova i igrokaza u vrtićima.

Boris Postnikov Družba 'Braća Hrvatskoga Zmaja' kralj Tomislav Matica hrvatska

Banane, Nobelovci i Taylor Swift: samo nam je AI još falila

Postnikov: Godina za paćenje

Nebojša Slijepčević osvojio je Zlatnu palmu i Evropsku filmsku nagradu, propalestinski umjetnici borili su se protiv cenzure, Dalibor Matanić je kenslan jer je godinama uznemiravao kolegice, jedna banana dođe 6,2 milijuna dolara, umjetna inteligencija će nas možda izbrisati s lica Zemlje, a možda i neće, a nakon 149 koncerata na pet kontinenata, završava najunosnija svjetska turneja svih vremena: Eras Tour drmala je nacionalnim ekonomijama, dok su razni predsjednici javno molili Taylor Swift da svrati i u njihovu državu. Ovogodišnja dodjela Nobelovih nagrada zainteresirala je svjetsku publiku za prozu južnokorejske autorice Han Kang, a kulturnjaci koji su nas napustili su Steve Albini, Abdulah Sidran, Luko Paljetak, Paul Auster, Alice Munro... dok broj ubijenih Palestinaca – mahom civila, najvećim dijelom žena i djece – preći će brojku od 45 hiljada. Svejedno, tamo gdje se u kulturnom polju zgušnjava moć, nepogrešivo nailazimo na proizraelske stavove… Boris Postnikov za Novosti

2024. Boris Postnikov kultura

Ono kad ti odlazak u centar grada postane luksuz

Boris P. o Borisu P.: Nema smisla da nam zakone slobodnog tržišta tumači netko tko ih se sam ne pridržava

Svi oni kojima je zasmetao progon siromašnih Zagrepčana u druge gradove i na jeftinije advente sada su sasvim mirno saslušali jadikovku poduzetnika zbog toga što radnicima trebaju osigurati higijenski minimum, a studentima platiti pola porcije Dubai fritula po satu neprekidnog rintanja. I nitko nije primijetio kako su se isti oni ljudi koji su još jučer rastjerivali umirovljeničku sirotinju preko noći pretvorili u nesebične distributere božićne čarolije. Pa smo se onda svi mogli u miru razići. Na poprištu medijske afere ostao je samo Boris P., zbunjeno se češkajući po tjemenu i pokušavajući shvatiti što se to, dovraga, upravo dogodilo.

Čitava je Hrvatska tako odavno postala jedan prostoprošireni zagrebački Advent, gdje pod imperativom turističke ponude i u ime katoličkih vrijednosti pratimo neprekidno ekonomsko raslojavanje i odlazak siromašnih. Promatrajući valove ekonomske emigracije i slušajući što govore vodeći poduzetnici, ministri i guverneri, to skoro da bi mogao biti službeni moto države. Hrvatska – ako vam se ne sviđa, idite negdje drugdje. Boris Postnikov za Novosti

advent Boris Podobnik Boris Postnikov Glas poduzetnika

Jezične akrobacije bez mreže

Kad čiko postane striko: anatomija polovičnog jezičnog nacionalizma

Boris Postnikov za Novosti analizira fenomene jezičnog nacionalizma u Hrvatskoj kroz prizmu prijevoda srpskih filmova i serija, od apsurdnih titlova 1999. do današnjih “polovičnih” rješenja. Ističe da prijevodi često nepotrebno prilagođavaju identične izraze, dok su stvarne razlike minimalne. Polovičnost nacionalizma očituje se u zakonima bez sankcija, fragmentiranim kulturnim politikama i paradoksalnim praksama poput prevoditeljskih improvizacija ili izbjegavanja prevođenja. Zaključuje se da nacionalizam opstaje u sivoj zoni, smirujući jednu stranu, a ne provocirajući drugu, dok stvarnost pokazuje koliko su srpski i hrvatski zapravo nerazdvojni.

Boris Postnikov hrvatski jezik jezik lingvistika prijevod titlovi

Kozmetika kozmičkih industrijalaca

Postnikov: Kapitalizam s klaunskim licem

Bezos i Musk su kao yin i yang: nerazdvojni suparnici, sparing partneri u svemirskoj utrci, dugogodišnji pretendenti na titulu najbogatijeg čovjeka svijeta. (Trenutni rezultat, u milijardama dolara: 239,9 za vodećeg Muska naspram 212,3 za drugoplasiranog Bezosa). Pritom se, na zadovoljstvo globalne publike, već dvadesetak godina otvoreno ne podnose. Dvojica najbogatijih ljudi na svijetu slažu se oko podrške Donaldu Trumpu. Potporu najjezivijem među političkim klaunovima ne pružaju, doduše, s jednakim entuzijazmom. Elon Musk je Trumpov neskriveni fan, Jeff Bezos samo oportunist, ali rezultat je u osnovi isti. Nije dakle neophodno da gledamo, rezultat ionako znamo. Jer čak i ako Trump ne pobijedi, za Muska i Bezosa ništa se značajno neće promijeniti. Oni ovu utakmicu ne mogu izgubiti. Kako i bi: najmoćnija država svijeta financira njihova obećanja života na drugim planetama, a oni već uništavaju jedinu planetu na kojoj možemo živjeti. Boris Postnikov za Novosti.

Boris Postnikov Elon Musk Jeff Bezos

Terminatori su blizu

Nobelovac Geoffrey Hinton: Strojevi bi nas mogli nadvladati u razdoblju od 5 do 20 godina

Geoffrey Hinton, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku, upozorava da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti kontrolu nad čovječanstvom u idućih 5 do 20 godina. Njegovi rani radovi postavili su temelje za modernu AI, no danas je zabrinut zbog sve opasnijeg razvoja bez adekvatnog nadzora. Hinton vjeruje da će AI samostalno zaključiti da je najbolje preuzeti vlast kako bi ostvarila ciljeve, što može dovesti do potencijalno katastrofalnih posljedica. Svjetski mediji koji ovih dana pišu opširne izvještaje o Hintonovim zaslugama i mračnim najavama detalj u kojem spominje da je potencijalno rješenje socijalizam nisu spomenuli. Propast čovječanstva koja počinje za nekoliko godina, ustanak strojeva, automatizirana distopija? Zvuči realno. Ali da odustanemo od kapitalizma koji nas tržišnim takmičenjem digitalnih korporacija gura prema svemu tome? To je valjda ona druga suluda teza s početka ove priče, ona koju nitko ne shvaća ozbiljno. Boris Postnikov za Novosti.

AI Boris Postnikov Geoffrey Hinton umjetna inteligencija

Osam stranica kulture

Novosti izbacuju novi kulturni prilog, izlazit će jednom mjesečno

Tjednik Novosti pokrenuo je novi prilog posvećen kulturi – Kulturne novosti. Izlazit će jednom mjesečno, u početku na osam stranica, a kasnije i više. U svakom broju donosit će po nekoliko tema i veliki intervju s istaknutim ličnostima s kulturne scene, a specifičnost priloga je i sedam redovnih kolumni čiji autori i autorice dolaze iz cijele regije. Više o tome za Vidu TV rekao je Boris Postnikov, kolumnist Novosti i urednik priloga.

Boris Postnikov kultura mediji Novosti

AI: Kad je prepoznavanje lica postalo ruski rulet

Postnikov: Umjetna inteligencija u vrtlogu autorskih prava i rasizma

Članak Borisa Postnikova razmatra etičke izazove umjetne inteligencije kroz primjere poput ImageNet Roulettea, koji je pogrešno klasificirao ljude na temelju rasnih stereotipa, i Nightshadea, koji manipulira kako AI vidi slike. Problem leži u tome što AI često replicira pristranosti iz materijala na kojima je treniran. Dok se zakonodavci pokušavaju nositi s ovim pitanjima, brojni sudski procesi pokrenuti su protiv velikih IT kompanija zbog korištenja autorskih djela bez dozvole. Štrajkovi, poput onih u Hollywoodu, pokazali su se najefikasnijim oružjem umjetnika protiv prijetnje koju AI predstavlja za kreativne profesije. Novosti

AI Boris Postnikov umjetna inteligencija

Umjetnička inteligencija: Kreativnost je možda neuništiva, ali poslovi nisu

Umjetna inteligencija i umjetnost: Nova era kreativnosti ili prijetnja ljudskom radu?

Oxfordski znanstvenici su 2013. predviđali da će kreativni poslovi ostati sigurni od automatizacije. No, umjetna inteligencija danas upravo ilustratorima, piscima i dizajnerima prijeti automatizacijom. Kritičari upozoravaju na opasnost “tekstpokalipse” i generičkih radova stvorenih bez ljudske svrhe. Iako UI donosi inovacije, ona također izaziva strahove zbog svojih utjecaja na umjetnost i kreativne industrije. Dok strojevi generiraju slike i tekstove, umjetnici redefiniraju svoje uloge, dok se ekonomske posljedice tek trebaju jasno vidjeti. Boris Postnikov za Novosti.

Boris Postnikov kreativnost umjetna inteligencija umjetnost

Nema zemlje za proizvođače medijskog sadržaja (ili tzv. novinare)